NASA je objavila nove fotografije požara u prašumi Amazona, koji se proširio u nekoliko država. Ova katastrofa trebala bi biti centar svih dešavanja i fokus svih zemalja na svijetu, jer bez ove prašume koju nazivaju “Pluća Zemlje”, naš život kakvog znamo bi nestao.
Amazon je zeleni dragulj naše planete u kojem se nalazi polovina svih kišnih šuma na svijetu, a prostire se na sedam miliona kvadratnih kilometara. Sječom je već uništeno 20 posto, a strahuje se da će ovaj požar, koji je jedan od najvećih do sada, potpuno promijeniti izgled dragulja starog više od 55 miliona godina.

Samo ove godine zabilježeno je 72.000 požara koji su uništili veliki dio ovog dragulja, staništa stotina biljaka i životinja te doma mnogih plemena. Ovi požari nisu pogubni samo za ljude koji žive u blizini Amazona, već za sve ljude planete Zemlje.

Dvadeset posto kisika na planeti proizvodi Amazon. Ove kišne šume apsorbuju ugljendioksid i smanjuju efekt staklene bašte, čime se reguliše globalna temperatura. Zahvaljujući Amazonu klimatske promjene se dešavaju sporije.

Prema riječima NASA-inog istraživača Fernanda Esprito-Santoe, mrtva amazonska stabla emituju oko 1,9 milijardi tona CO2, ali živa apsorbuju 2,2 milijarde tona. Ukoliko bi kišna šuma presušila, postala bi mjesto koje bi proizvodilo samo ugljendioksid, što bi dovelo do pregrijavanja Zemlje i na kraju smrti.

“Većina ljudi zna da je klimatska promjena opasan globalni problem i da je uzrokovan pumpanjem ugljendioksida u atmosferu. Ali i uklanjanje šuma mijenja vlagu i protok zraka, što vodi do promjena – od promjenjivih obrazaca kiše do porasta temperature – koje su jednako opasne i događaju se sada. Utjecaj prevazilazi tropske dijelove i Velika Britanija i Havaji bi se mogli suočiti s još jačim padavinama, dok bi centralna i zapadna Amerika i Južna Francuska imale mnogo manje padavina. Farmeri bi izgubili svoje prihode i usjeve jer bi bilo nemoguće da se prilagode naglim poplavama i sušama”, kazala je Deborah Lawrence s Univerziteta Virginia.

Dvadeset posto svježe vode dolazi iz bazena rijeke Amazon. Oko 30 miliona ljudi oslanja se na tu vodu svaki dan, a uz pomoć hidroelektrana vodom se snabdijevaju još milionu ljudi. Rijeka Amazon čini 15 posto ukupnih rijeka koje se ulijevaju u more i sadrži najveći broj različitih riječnih riba na svijetu, piše Green Matters.
Gubitak Amazona značio bi i gubitak velikog broja životinjskih vrsta, 500 različitih plemena i miliona ljudi.

Tropske kišne šume su zaslužne za uspijevanje uzgoja mnoge hrane koju konzumiramo kao što su banane, limun, avokado, brazilski orasi, vanilija, šećer, kafa… Veliki broj lijekova potiče upravo odavde. Jedan od lijekova za liječenje raka, za koji je dokazano da je djelotvoran, otkriven je upravo u Amazonu. Drugi lijek koji potječe odavde, a u fazi je istraživanja, je lijek protiv HIV-a.

Nestankom Amazona došlo bi do povećanja temperature, povećanja zagađenosti zraka, smanjenja protoka zraka i vlage, a posljedica bi bile pretjerane suše ili kiše, umiranje biljnog i životinjskog svijeta i na kraju ljudi.

Analiza koju je objavio Breakthrough National Centre for Climate Restoration iz Melbournea opisuje klimatske promjene kao “kratkoročno do srednjoročno egzistencijalnu prijetnju ljudskoj civilizaciji” i postavlja scenarij u kojem ćemo kao civilizacija nestati do 2050. godine.

Zbog toga je vrijeme za reakciju i spas Amazona. Sve zemlje svijeta trebaju se udružiti kako bi spasile ovo dragocjeno blago i omogućile planeti Zemlji da diše “svojim plućima”.

(klix.ba)