Poveži se s nama

Lifestyle

Grašak je odličan za anemiju, regulira krvni pritisak, poboljšava raspoloženje

Published

on

Grašak sadrži vitamine i minerale, te lutein koji čuva zdravlje oka.

On je jedna od najraširenijih zeljastih biljaka iz porodice mahuna.

Grašak je bogat izvor energije, vlakana, vitaminima C i E pa se preporučuje konzumacija graška u prehrani. Također sadrži i vitamin B1 (tiamin), vitamin B2 (riboflavin), niacin, vitamin E i vitamin A u tragovima, magnezij i mangan.

Kao odličan izvor vlakana grašak pomaže kod održavanja, očuvanja probavnog sistema. Ova namirnica bogat je izvor željeza što znači da djeluje povoljno na naš imunološki sistem. Djeluje na umor i bezvoljnost, a budući da sadrži željezo poboljšava uspješniju izgradnju stanica u krvi. Grašak je bogat vitaminom K pa je stoga važan i za srce, ali i zdravlje kostiju.

Konzumacija graška pomaže kod raka želuca zbog sastojka koji se zove kumestrol, a važan je i kod gubitka tjelesne težine. On štiti i naše tijelo od bronhitisa, artritisa i Alzheimerove bolesti. Važan je kod ljudi koji su u depresiji jer utječe na poboljšanje raspoloženja, uklanja umor, regulira krvni pritisak.

Click to comment

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Lifestyle

RAMAZANSKI MENI: Prijedlog za iftar dvadeset osmi dan ramazana

Published

on

Za iftarski meni donosimo Vam sljedeće prijedloge.

Krem čorba od piletine

Potreban materijal:

150 g piletine
1 mala glavica luka
2 čehna bijelog luka
2 manja krompira
3 dl mlijeka
5 dl mesne čorbe
1 kašika maslaca
4 kašike jogurta ili kiselog mlijeka
muškatni oraščić

Priprema:

Mladu piletinu operite i nasjeckajte. Prelijte ju kipućom vodom i ocijedite. Sitno narežite luk i bijeli luk i s piletinom i maslacem pirjajte na laganoj vatri nekoliko minuta. Oguljeni krompir narežite na kockice, dodajte ga zelenom povrću, zalijte čorbom i kuhajte dok krompir ne omekša. Pred kraj kuhanja dodajte mlijeko i malo ribanog muškatnog oraščića. Čorbu stavite u mikser i sve sastojke dobro usitnite.
Poslužite ju uz jogurt ili kiselo mlijeko.

Pljeskavice u umaku od senfa

Potreban materijal:

20 dag mljevenog mesa
2 kriške starog kruha
2 kašike senfa
1 dl vrhnja
1/2 kašike kopra
jaje
so, biber
ulje

Priprema:

Namočiti kruh, ocijediti ga i pomiješati s mesom. Dodati jaje, so i biber, oblikovati pleskavice i pržiti ih na ulju. Izvaditi pljeskavice i držati na toplom. U ulje dodati kopra te mješavinu senfa i vrhnja. Dobro miješati na vatri da se dobije jednoličan umak, pa preliti preko pljeskavica.

Ledene kocke

Tijesto:
8 bjelanjaka
12 kašika šećera
10 kašika brašna

Temeljna krema:
8 žumanjaka
10 kašika šećera
40 dag margarina

Krema od vanilije:
4 dl mlijeka
1 puding od vanilije
1 kašika brašna
vanilin šećer
1 kašika šećera

Krema od čokolade:
4 dl mlijeka
1 puding od čokolade
1 kašika brašna
čokolada u prahu
1 kašika šećera

Premaz:
1 šlag pjena

Priprema:

Bjelanke istući u čvrst snijeg i dodati šećer, te na kraju lagano umiješati brašno. Uliti u namašteni lim i peći na 150ºC. Na pari gusto skuhati žumanjke pjenasto umućena sa šećerom. U ohlađeno dodati pjenasto izrađen margagarin. U mlijeko umiješati prašak za puding, brašno,vanilin šećer i šećer. Kuhati miješajući da postane gusto. U ohlađeno umiješati pola temeljne kreme. U mlijeko umiješati prašak za puding, brašno, čokoladu u prahu i šećer. Kuhati miješajući da postane gusto. U ohlađeno umiješati preostalu temeljnu kremu. Šlag pjenu pripremiti s mlijekom prema uputi na poleđini vrećice. Ohlađeno tijesto premazati kremom od čokolade, poravnati i ostaviti oko 15 minuta u hladniku da se stegne, zatim kremom od vanilije i sve premazati šlag pjenom. Ostaviti u hladniku do idućeg dana da se dobro ohladi. Rezati na veće kocke.

(Iftarskimeni.com)

Continue Reading

Lifestyle

Danas je Međunarodni dan fizičke aktivnosti, njen značaj poseban u doba Covid-ograničenja

Published

on

Obilježavanje Međunarodnog dana fizičke aktivnosti u doba pandemije Covid-19 predstavlja idealnu priliku da se podsjetimo koliko je fizička aktivnost važna i koliko može doprinjeti zdravijem načinu života, navode iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica.

Četvrti vodeći faktor za preranu smrt

Svjetska zdravstvena organizacija je 10. maja 2003. godine pokrenula incijativu promovisanja fizičke aktivnosti u svakodnevnom životu (Move for health day). Taj datum je određen za Međunarodni dan fizičke aktivnosti.

Fizička aktivnost odnosi se, ne samo na sport i naporno vježbanje, već i na bilo koju vrstu aktivnosti koja uključuje mobilnost, kao što su rekreacija, biciklizam, hodanje i ples.

– Ljudi mogu imati koristi čak i od umjerenih nivoa fizičke aktivnosti koji su dostižni za većinu populacije u skladu sa ličnim sklonostima i životnim okolnostima. Za početak je dovoljno neke ustaljene navike zamijeniti zdravijim, kao što su odlazak na posao bicikom ili pješice, umjesto automobilom, korištenje stepenica umjesto lifta i slično, ističe Berina Jašarević iz Službe za školsku higijenu INZ-a.

Fizička neaktivnost je četvrti vodeći faktor rizika za ranu smrt, odgovorna za 3,2 do 5 miliona smrtnih slučajeva svake godine. Neadekvatna fizička aktivnost jedan je od četiri glavna faktora rizika odgovorna za alarmantan porast većine nezaraznih bolesti poput bolesti srca, karcinoma i dijabetesa koje su danas odgovorne za više od 60 posto smrtnih slučajeva širom svijeta. Veliki udio ove smrti je preuranjen i javlja se tokom najproduktivnijeg životnog perioda.

Globalno se procjenjuje da tjelesna neaktivnost uzrokuje oko 27 posto dijabetesa, 30 posto ishemijske bolesti srca i 21 do 25 posto raka dojke i debelog crijeva. Fizička aktivnost je takođe osnovna u postizanju energetske ravnoteže i kontrole težine. Nedavne procjene pokazuju da približno trećina (31%) svjetske populacije ne poduzima preporučenu količinu fizičke aktivnosti.

– Zašto je neophodno biti fizički aktivniji? Aktivnost pomaže pri smanjenju tjelesne težine, snižava krvni pritisak i poboljšava nivoe triglicerida i holesterola, poboljšava inzulinsku senzitivnost koja doprinosi smanjenju rizika od dijabetesa, poboljšava raspoloženje otpuštajući endorfine, navodi Jašarević.

Fizička aktivnost ima slično dejstvo kao i antidepresivi u liječenju depresije, smanjuje rizik od srčanog udara, moždanog udara i karcinoma, ojačava imuni sistem i sprječava nastanak infekcija, poboljšava funkciju mozga, te doprinosi smanjenju stresa.

Preporuke u odnosu na dob

Smjernice za tjelesnu aktivnost djece i adolescenata preporučuju sat vremena umjerene do snažne aktivnosti. Preporučuje se postepeno podizanje intenziteta vježbi od umjerenog ka snažnijem. Vježbe visokog intenziteta kao i one koje podstiču jačanje muskulature bi se trebale provoditi najmanje tri puta sedmično.

Odrasle osobe bi se trebale baviti umjerenom fizičkom aktivnošću barem 150-300 minuta sedmično (oko pola sata dnevno), a vježbama visokog intenziteta 75-150 minuta sedmično (oko 15 minuta dnevno).

Odrasli sa lošom pokretljivošću i stariji od 65 godina trebaju obavljati aktivnosti najmanje tri puta sedmično kako bi poboljšali ravnotežu i spriječili padove. Ako odrasli ove dobne skupine ne mogu raditi preporučene količine aktivnosti zbog zdravstvenih stanja trebali bi biti fizički aktivni onoliko koliko to njihove sposobnosti i uslovi dozvoljavaju, kažu iz INZ-a.

Fizička aktivnost doprinosi zdravlju stanovništva smanjenjem prerane smrti, nepotrebnih bolesti i invaliditeta, kontrolom troškova zdravstvene zaštite i održavanjem visokog kvaliteta života od djetinjstva do starosti.

Povećanje tjelesne aktivnosti društveni je, a ne samo pojedinačni problem i zahtjeva populacijski, multisektorski, multidisciplinarni i kulturološki pristup koji uzima u obzir obrazovanje, sport, zdravstvo, urbano planiranje, kulturu, transport, rekreaciju kao i druge faktore životne sredine.

Međutim, važno je krenuti, malim koracima, već danas, za vaše zdravlje, u skladu sa Hipokratovom izrekom – Hodanje je čovjekov najbolji lijek.

Continue Reading

Lifestyle

Prekomjeran unos soli može oslabiti imunitet

Published

on

Već je poznato da unos previše soli u organizam može imati negativne efekte na zdravlje, a prema novom istraživanju, prehrambeni stručnjaci preporučuju odraslima da ograniče dnevni unos na najviše pet ili šest grama, uključujući i sol koja se krije u prerađenoj hrani.

Novo istraživanje pokazalo je da bi nas količina soli koju jedemo mogla učiniti ranjivim na bolesti koje izazivaju bakterije, odnosno da može oslabiti naš imunitet, piše Metro.

Studija objavljena u časopisu Circulation nadala se da će steći više razumijevanja iz studije iz 2015. godine, koja je otkrila da velike količine natrija u krvi utječu na to kako se određena vrsta bijelih krvnih ćelija priprema za reakciju kad osjeti nezdravu ćeliju.

U ovom istraživanju tim je ispitivao “metabolizam imunoloških ćelija koje su bile izložene visokim koncentracijama soli”. Ovog puta primijetili su kako sol utječe na imunitet remeteći disajni lanac, što uzrokuje da ćelije proizvode manje ATP i manje kisika. ATP (adenozin trifosfat) se objašnjava kao “univerzalno gorivo koje pokreće sve ćelije”, pružajući energiju za mišićnu snagu i metaboličku regulaciju.

To znači da, ako visok nivo natrija u tijelu uzrokuje nedostatak ATP-a, to može utjecati na sazrijevanje i funkcioniranje tih bijelih krvnih ćelija. Te su ćelije odgovorne za imunološki odgovor tijela. Profesor Markus Kleinewietfeld sa Univerziteta Hasselt rekao je: – Naravno, prvo na šta pomislite je kardiovaskularni rizik. No, višestruka ispitivanja pokazala su da sol može utjecati na imunološke ćelije na razne načine. Ako se tako važan ćelijski mehanizam naruši duže, mogao bi imati negativan utjecaj i potencijalno bi mogao potaknuti upalne bolesti krvnih žila i zglobova ili autoimune bolesti.

Prema ovoj studiji, prehrambeni stručnjaci preporučuju odraslima da ograniče dnevni unos na najviše pet ili šest grama, a ovaj izračun uključuje i sol koja se krije u prerađenoj hrani.

Continue Reading