Poveži se s nama

Kakanj

Načelnik Bajtarević položio cvijeće na spomenik kakanjskim rudarima tragično stradalim na današnji dan 1934. godine

Published

on

Načelnik Općine Kakanj Mirnes Bajtarević danas je položio cvijeće na spomenik kakanjskim rudarima tragično stradalim u velikoj rudarskoj nesreći koja se dogodila 21. aprila 1934. godine, dakle na današnji dan prije 87 godina. Spomenik je u značajnoj mjeri zaboravljen jer na njemu godinama nije bilo ceremonija odavanja počasti i polaganja cvijeća.

Kakanjski rudnik je izgradio spomenik na starom gradskom groblju u Kaknju, na lokaciji na kojoj je sahranjen najveći broj stradalih rudara na jednom mjestu. Većina stradalih rudara sahranjena je u svojim rodnim krajevima.

U velikoj rudarskoj nesreći koja se dogodila na današnji dan daleke 1934. godine poginulo je 127 rudara.
Donosimo historiografski zapis o tom tužnom događaju zabilježen u Glasu rudara, broj 3, od 20. aprila 1963. godine:

Bila je subota, 21. aprila 1934. godine. Dan lijep, sunčan i topao. Gotovo ljetni dan. Samo jutarnja sumaglica koja se dizala sa još vlažne zemlje odavala je sliku proljeća koje je već ozelenjelo padine iznad Kaknja i livade koje su se pružale čak dolje do željezničke pruge.
Dvije stotine rudara, čekajući da siđu u okno Stara jama, toga subotnjeg jutra stajalo je u grupama i grupicama i posmatralo sumaglicu koja je lebdjela u zraku, zelene livade i koloniju koja se budila iz sna, žagorila i veselila se sunčanom i toplom danu.

Što li je mislio Bećir Pipo čekajući toga ranog jutra silazak u okno? Dan je lijep – možda je mislio on – i topao kao u sred ljeta. Kad dođem kući sa smjene, odmoriću se, pa onda otići u kantinu da se nađem s drugovima. Možda je Niko Grbić mislio na nedjelju koja dolazi i koja će mu donijeti odmor poslije šest dana rada. Anto Lovrić je možda bio zabrinut. Jer se sa nadnicom od 36 dinara nije moglo živjeti radosno. Jedni su mislili na djecu, drugi na ženu, treći na djevojke, na ono malo zemlje oko kuće, na posao koji ih čeka, na nedjelju koja je dolazila, na odmor, na život, na težak život…
A za mnoge od njih život je toga jutra prestajao, sunce je prestajalo da sja, trava da se zeleni, nebo da bude plavo, kolonija da postoji… Oni su mislili svoje posljednje misli, brinuli svoje posljednje brige, željeli svoje posljednje želje. Jer, kada su toga jutra ušli u matični rov kakanjskog rudnika, Staru jamu, tama ih je obuhvatila zauvijek.

U 15 sati trebalo je da smjena izađe iz okna, da završi posao za tu sedmicu. A bilo je već 13 i po sati. Za sat i po doći će sinovi, muževi i očevi kući. Umorni, crni od ugljene prašine, gladni. Treba skuhati jelo, ugrijati vodu da se operu. Treba pripremiti presvlaku. Vatra je pucketala u pećima, voda grgorila u loncima … kada se zemlja zatresla, a dim gust i otrovan suknuo kroz ulaze u okno.
Dah je zastao u grudima, krik na usnama, korak u hodu. Tek zavijanje sirena prekinulo je ljude koji su pojurili prema Staroj jami u kojoj se nalazilo 200 rudara, i iz koje je dopro samo jedan glas, dalek, prigušen i neznan:-…prašina dolazi…prašina gori…

U otvore okna iz kojih je još sukljao dim, sa maskama na licu pojurili su spasioci. U tami podzemlja počeli su da se spotiču o rastrgane i savijene tračnice, o razmrskane vagonete, o grede pretvorene u iverje… i ljude sa ašovima u rukama, među komadima ugljena, i same iskomadane, izgorjele, pocrnjele.
Trebalo je da prođu dva i po sata da spasioci iznesu prvu žrtvu – kopača Bećira Pipu, da se prolomi prvi vrisak, da počne plač zadržavan sa mukom u grudima.
A onda su počeli iznositi jednog po jednog mrtvog rudara. Majke, žene i djeca jedva su prepoznavali svoje hranitelje. Bili su to: Mijo Bilandžija, Matija Hvala, Niko Grgić, Ibrahim Pipo, Jozo Vlajić, Nazif Đokić, Meho Husika, Luka Filipović, Derviš Jašarspahić i još mnogo njih.

Mrtve i unakažene rudare iznosili su čitavu noć i cijeli dan. (—) Još dva dana iznošeni su oni na koje su spasioci nailazili čitava dva kilometra daleko od ulaza, u reviru „Stare jame –Popi“, gdje je, nakon ispaljivanja mina i došlo do katastrofe. Nakon četiri dana 125 rudara bilo je izneseno ispod zemlje, da ih na groblju u Kaknju i na seoskim grobljima oko Kaknja opet spuste u zemlju. Dvojicu rudara Ivu Bojića i Jozu Delića rudnik je 70 dana zadržao u svojoj utrobi. Četiri dana iznosili su žrtve do tada jedne od najvećih rudarskih katastrofa u Evropi.

(—) Sirene su pratile povorke lijesova do groblja, zvona su zvonila i plač ponovno rastao, a porodice su odgovarale na stotine pitanja novinara i članova komisije i gledale u kamere „Paramunt filma“ koji je u Kakanj poslao čitavu jednu ekipu da snimi detalje ove katastrofe.
Porodicama unesrećenih rudara stizale su izjave saučešća iz cijele zemlje. Saučešće su izrazili i predsjednik tadašnje norveške vlade Movinkel, predsjednik francuske vlade Dumer, vlada Čehoslovačke, Italije, Rumunije, Švajcarske, Engleske, Belgije, Austrije, Danske, Sarske oblasti…U cijeloj zemlji prikupljani su prilozi za postradale. U iste svrhe davane su priredbe. Hiljadu-dvije dinara za hranitelja. U isto vrijeme čišćena su okna i za nekoliko dana nova smjena rudara sišla je u jamu.

Press Općine Kakanj

Click to comment

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Kakanj

Stihovi za mir povodom obilježavanja 9.maja – Dana pobjede nad fašizmom i Dana Evrope

Published

on

Kick Kakanj

Mladi iz Kicka i NVO Alternative Kakanj na Spomen partizanskom groblju u Kraljevoj sutjesci organizirali su umjetničko-aktivističku akciju: Stihovi za mir. Ovu aktivnost podržala je Mreža za izgradnju mira u Bosni i Hercegovini.

U dostojanstvenoj tišini partizanskog groblja mladi su čitali stihove L. Aragona, francuskog pisca i pjesnika, Izeta Kike Sarajliće i Enesa Kiševića. Slušali smo Odu radosti, J.W. Beethovena i Imagines J.Lenona a uz melodiju Balaševića “Samo da rata ne bude” prošetali smo parkom i imali priliku pročitati citate i poruke o ratu i miru poznatih ličnosti koje su mladi postavili uz 18 nadgrobnih spomen ploča.

Među slušateljima se nalazio Općinski načelnik i nekoliko općinskih vjećnika – antifašista. Hvala svima koji su prisustvom podržali mlade iz Kicka.

“Naša je dužnost, osnovna građanska i ljudska zadaća da se borimo protiv svih pojavnosti fašizma, svaki dan i svaki čas te da reagujemo ukoliko uočimo bilo koji oblik fašizma. Sloboda, jednakost, tolerancija, nediskriminacija, poštivanje i vrednovanje različitosti kao i ravnopravnost su zadaci za koje se nikada ne smijemo prestati boriti. Svakodnevno se moramo vraćati na važnost očuvanja naše antifašističke prošlosti i motivisati druge da učine isto”
kazali su mladi.

Stihove govorili: Aida Tirić Ena Sikira i Nedim Hasagić

Voditelj akcije: Aida Tirić

U pripremi i realizaciji sudjelovali: Ajdin Husika, Rijad Mušinović, Mirha Husika i Maksuma Topalović

Continue Reading

Kakanj

Za sutra najavljeni novi prekidi u snabdijevanju el. energijom na području Kaknja

Published

on

Služba za odnose sa javnošću i informisanje kupaca Podružnice “Elektrodistribucija” Zenica, obavještava kupce da će dana ponedjeljak, 10. maj 2021. zbog planskih radova na elektroenergetskim objektima bez električne energije biti sljedeća područja ZE-DO kantona:

  • Tičići 10:00-14:00
  • Donji Kakanj 10:00-14:00
  • Jahorina 10:00-14:00

Za sve informacije kupci se mogu obratiti Službi za odnose sa javnošću i informisanje kupaca na broj telefona
080 02 01 32

Continue Reading

Kakanj

U Kaknju počelo obilježavanje 9.maja-Dana pobjede nad fašizmom, Dana Evrope i Dana Zlatnih ljiljana

Published

on

Foto: Press Općine Kakanj

Antifašizam nije samo pružanje otpora i borba protiv oružane sile koja želi provesti zločinačke političke zamisli u ratnim uslovima.

Antifašizam je proces koji mora u svakom vremenu i na svakom mjestu imati podršku snažnog fronta savjesnih i odgovornih građana koji su spremni čvrsto stati na branik ideala slobode, mira, tolerancije, solidarnosti i sloge među ljudima.

Pogrešno je misliti da je antifašizam anahron, zastario i prevaziđen, te da pripada nekim davnim prošlim vremenima. Pogrešno je misliti i da je antifašizam neodvojivo vezan za određenu političku ideologiju, ili da pripada ovom ili onom političkom krugu…

Antifašistički front smo svi mi, dakle ljudska bića koja se bore za ideal da čovjek čovjeku bude čovjek. Terminologija kojom se mi unutar takvog građanskog antifašističkog fronta oslovljavamo i dozivamo ne smije biti kamen spoticanja.

Neko će ljude oko sebe zvati prijateljima, neko drugovima, neko braćom i sestrama…

Važno je da vlada sklad i harmonija među ljudima i da je antifašistički front jak.
Osnaživanjem antifašističkog fronta mi ispunjavamo našu moralnu dužnost prema borcima za slobodu iz perioda Narodnooslobodilačkog antifašističkog rata 1941-1945. i perioda Odbrambeno-oslobodilačkog rata 1992-1995.

Deveti maj je veliki dan za čovječanstvo jer ovaj datum simbolizira veliku pobjedu humanosti, poštenja i pravde nad zlom, mržnjom, ubijanjem i protjerivanjem ljudi zbog njihovog imena, vjere i nacije.

Deveti maj se obilježava i kao Dan Evrope u znak sjećanja na datum predstavljanja čuvene Šumanove deklaracije iz 1950. godine koja se smatra početkom formiranja organizacije koja danas nosi naziv Evropska unija. Naša zemlja teži članstvu u Evropskoj uniji, a mi kao mala lokalna zajednica nastojimo dati svoj doprinos u osnaživanju koraka kojima BiH korača prema evropskoj zajednici naroda.

Povodom 9. maja – Dana pobjede nad fašizmom i Dana Evrope posebne čestitke upućujem borcima Narodnooslobodilačkog antifašističkog rata 1941-1945. i svim članovima Udruženja antifašista i boraca NOAR-a općine Kakanj, članovima Društva “Josip Broz Tito”, te svim borcima iz perioda Odrambeno-oslobodilačkog rata 1992-1995.godina.

Čestitku upućujem i svim građanima s porukom da nastavimo čuvati i njegovati antifašističku tradiciju koja je najsvjetliji dio naše historije.
Povodom 9. maja – Dana Zlatnih ljiljana čestitku upućujem dobitnicima ovih priznanja, njihovim porodicama i svim građanima koji cijene i uvažavaju doprinos dobitnika najvećih ratnih priznanja u borbi za slobodu.

Porodicama poginulih dobitnika najvećih ratnih priznanja i svih poginulih boraca iskazujem poštovanje.

Načelnik Općine Kakanj Mirnes Bajtarević

Continue Reading