Poveži se s nama

Biznis

U Neumu vlada zabrinutost, zbog pandemije znatno manji broj gostiju

Published

on

U Neumu je predsezona i ove, kao i prošle godine, ostala skoro pa u potpunosti upražnjena, a određeni broj gostiju očekuje se oko 1. svibnja, i to većinom domaćih te poneki gost iz regije, kazao je Feni načelnik Neuma Dragan Jurković, ocijenivši kako se zbog pandemije i slabe procijepljenosti stanovništva teško može očekivati veći broj stranih gostiju.

– Predsezona je ove, kao i prošle godine, ostala skoro pa u potpunosti upražnjena. U tom periodu obično u Neumu budu gosti iz zapadnih zemalja i azijskog područja, koji su u vremenu pandemije spriječeni putovati, kao i većina ostalih – istaknuo je Jurković.

Određeni broj gostiju, dodao je, očekuje se oko 1. svibnja, ukoliko to situacija bude dozvoljavala, i to većinom sve domaći gosti, eventualno dio gostiju iz regije.

Kada su u pitanju očekivanja od turističke sezone s obzirom na to da će epidemiološka situacija biti glavni kriterij, Jurković napominje kako se nalazimo u vremenu gdje je sve neizvjesno pa tako i turistička sezona, no da se, ipak, nada kako će se epidemiološka situacija poboljšati i da ćemo imati koliko-toliko uspješnu turističku sezonu.

– Na nama je da radimo, prilagodimo se uvjetima takvim kakvi jesu. Pokušat ćemo našu ponudu poboljšati i ujedno prilagoditi novonastaloj situaciji, kako bi naši gosti u Neumu proveli samo ugodne trenutke – kazao je neumski gradonačelnik upitan kako se može spasiti sezona.

Naglašava kako je oduvijek u Neumu u samoj sezoni najveći broj domaćih gostiju, no zadnjih se godina broj gostiju iz regije uvelike povećao.

– Dok pandemija traje, ili bar dok se ne procijepi veliki broj stanovništva, teško da možemo očekivati veći broj stranih gostiju – napominje Jurković.

Kada su u pitanju gosti iz regije, neumski gradonačelnik nedavno se susreo s beogradskim gradonačelnikom Zoranom Radojičićem s kojim je razgovarao o turizmu.

Prošlu sezonu Neum je imao jako puno gostiju iz Srbije, a načelnik se nada da će se taj broj zadržati i ove godine, ako ne i povećati, naravno u skladu s trenutnim kapacitetima.

– Od njih smo dobili samo pozitivne komentare i poziv na suradnju. Sukladno tome dogovoren je i posjet neumskih hotelijera Beogradu i Novom Sadu, a sve u svrhu promocije Neuma kao turističke destinacije – zaključio je neumski načelnik.

Click to comment

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Biznis

Kojih 20 firmi u FBiH zapošljavaju najviše radnika

Published

on

Trgovački lanac Bingo i dalje je najveći poslodavac u Federaciji Bosne i Hercegovine. Na listi gdje dominiraju javne kompanije i zdravstvene ustanove, Bingo zapošljava najviše radnike, podaci su zvaničnih statistika nakon objava finansijskih izvještaja za 2020. godinu.

Bingo zapošljava 7.645 radnika i tim je lider na listi kompanija po broju zaposlenih. Tuzlanska kompanije i ranijih godina je dominirala po ovom kriteriju što je rpavi uspjeh kad se vidi struktura ostatka liste.

Od 20 najvećih poslodavaca u FBiH čak 14 je javnih kompanija, a drugo mjesto drži JP Elektroprivreda BiH s 4.347 radnika, a slijedi Klinčki centra Univerziteta u Sarajevu s 3.259.

Na četvrtoj poziciji je BH Telecom sa 3.182 zaposlena, a pete su Željeznice FBiH (2.926 radnika), prva kompanija na listi koja nije prijavila dobit u 2020. godini.

Rudnik u Banovićima zapošljava 2.786 radnika, slijede BH Pošta s 2.403 i UKC Tuzla s 2.349.

Naredne tri pozicije okupiraju kompanije koje nisu u prošloj godini poslovale s profitom. Deveti je rudnik Kreka u Tuzli s 2.275 radnika, a “top 10” zatvara zenički Arcerolmittal s 2.249.

U nastavku liste nalazi se još jedna zdravstvena ustanova – SKB Mostar koja na platnom spisku ima 2.214 radnika. Na 12. mjestu je Elektroprivreda HZHB s 2.212 radnika, a na 12. Dom zdravlja Kantona Sarajevo s 2.075 radnika.

Slijede dvije trgovačke kompanije FIS (2.066) i Konzum (1.957), a 16. je Securitas sa 1.698 radnika.

Na kraju liste 20 kompanija u FBiH s najvećim brojem radnika nalaze se RMU Kakanj (1.667), Kantonalna bolnica Zenica (1.625), RMU Zenica (1.357) te HT Mostar s 1.348 radnika.

Bingo je u prošloj godini ostvario i najveći prihod od svih kompanija u FBiH, uprihodovši čak 1,21 milijardu KM.

Najvećih 20 kompanija po broju radnika u FBiH za 2020. godinu…

  • Bingo doo Tuzla 7.645 radnika
  • Elektroprivreda BiH dd Sarajevo 4.347
  • Klinički centar Univerziteta u Sarajevu 3.259
  • BH Telecom dd 3.182
  • Željeznice FBiH 2.926
  • RMU Banovići 2.786
  • BH Pošta doo 2.403
  • UKC Tuzla 2.349
  • Kreka doo Tuzla 2.275
  • Arcelormittal Zenica dooo 2.249
  • SKB Mostar 2.214
  • Elektroprivreda HZHB 2.212
  • Dom zdravlja KS 2.075
  • FIS doo Vitez 2.066
  • Konzum doo Sarajevo 1.957
  • Agencija Securitas 1.698
  • RMU Kakanj doo 1.667
  • Kantonalna bolnica Zenica 1.625
  • RMU Zenica 1.357
  • HT doo Mostar 1.348

(Fokus.ba)

Continue Reading

Biznis

Kako žive radnici tokom pandemije?

Published

on

Pandemija koronavirusa pokosila je ekonomije u svijetu, a stradala je i naša. Broj nezaposlenih prema statistikama entitetskih zavoda za zapošljavanje u posljednjoj godini drastično je porastao.

“Pandemija koronavirusa radnike u nekim djelatnostima, koje su do pojave korone bile unosne i poželjne, dovela je do nivoa borbe za opstanak.Izdvajaju se ugostiteljstvo i turizam, koji i danas trpe velike štete. Veliki broj radnika ostao je bez posla ili je sreću potražio na nekim drugim poslovima”, kaže za BHRT Aner Kruškonja, predsjednik Obrtničke komore HNK

Turističke agencije su najviše oštećene zato što nema turista. Što se tiče obrtnika, to je sektor koji zavisi od turizma. U Mostaru je ugrožen Stari grad, dok drugi obrtnici nisu toliko ugroženi. Država im je nešto pomogla.

Zanimljiv podatak je da je broj obrta u Hercegovačko-neretvanskom kantonu danas veći u odnosu na vrijeme prije pandemije koronavirusa.

“U HNK-a su zatvorena 194 obrta u 2020, a otvoreno ih je oko 220”m kađe Kruškonja.

Pandemija je posebno pogodila ugostiteljstvo. Vlasnici su bili primorani otpuštati radnike, a pomoć države prema riječima radnika bila je minorna i nije doprinijela saniranju stanja.

“Toliko je nelogičnih mjera. Ograniliči su broj mjesta, skratili su radno vrijeme, bez vizije kako da se pomogne ugostiteljstvu. Moj prijedlog je da niko ništa ne plaća. Neka institucije i sudovi rade, pa ćemo vidjeti dokle ćemo doći. Potrebna je finansijska injekcija. A ne da se dižu ogromni krediti kod Međunarodnog monetarnog fonda da bi se punile budžetske rupe za obnavljanje namještaja i voznog parka i da bi se njima sve moguće plate dale”, rekao je ugostitelj Zlatko Tipura.

Za radnička prava u vremenu pandemije grčevito su se borili zdravstveni radnici u Hercegovini. Iako su građanima bili potrebniji nego ikada, nisu se dvoumili kada su odlučili stupiti u generalni štrajk.

“Pandemija može trajati više godina, ali radnici moraju ostvarivati svoja prava. Imamo u cijeloj zemlji proteste i štrajkove”, kaže Dalibor Vuković, predsjednik Sindikata zdravstvenih radnika HNK.

U periodu od januara do decembra 2020. godine broj nezaposlenih, prema podacima entitetskih zavoda za zapošljavanje, porastao je za gotovo 80 hiljada.

(BHRT)

Continue Reading

Biznis

Povećana industrijska proizvodnja u BiH

Published

on

Ukupna desezonirana industrijska proizvodnja u BiH u martu veća je za 1,6 odsto nego u februaru, a u odnosu na isti mjesec prošle godine, kalendarski prilagođena, bilježi rast od 15,1 odsto.

Proizvodnja kapitalnih proizvoda u martu veća je za 9,7 odsto u odnosu na februar, trajnih proizvoda za široku potrošnju za 4,4 odsto, intermedijarnih proizvoda za 3,5 odsto, a netrajnih proizvoda za široku potrošnju za 2,4 odsto, dok je proizvodnja energije manja za 7,6 odsto, objavila je Agencija za statistiku BiH.

U martu ove godine, u odnosu na isti mjesec lani, proizvodnja trajnih proizvoda za široku potrošnju veća je za 52,4 odsto, kapitalnih proizvoda za 52,2 odsto, intermedijarnih proizvoda za 18,1 odsto, energije za 5,6 odsto, te netrajnih proizvoda za široku potrošnju za 4,5 odsto.

Desezonirana industrijska proizvodnja u martu u prerađivačkoj industriji veća je za 5,9 odsto nego u februaru, a u vađenju ruda i kamena za 5,4 odsto, dok je u proizvodnji i snabdijevanju električnom energijom i gasom zabilježen pad od 11,6 odsto.

U martu ove, u odnosu na isti mjesec prethodne godine, industrijska proizvodnja, kalendarski prilagođena, u prerađivačkoj industriji bilježi rast od 20,2 odsto, te u proizvodnji i snabdijevanju električnom energijom i gasom od 9,3 odsto, dok je u vađenju ruda i kamena registrovan pad od 0,3 odsto.

(Agencije)

Continue Reading