Poveži se s nama

Biznis

Mercator dobio novog vlasnika

Published

on

Danas je 69,57 posto dionica Poslovnog sistema Mercator prebačeno s Agrokora d.d. na Fortenova grupu, čime je Mercator postao integralni dio poslovnog područja maloprodaje Fortenova grupe, koja je sada vlasnica 88,1 posto Mercatora.

Prijenos dionica Mercatora odvijao se istodobno s refinanciranjem Mercatorovog zaduženja kod 55 banaka od strane Fortenova grupe, u ukupnom iznosu od 385 milijuna eura. U suradnji sa svojim kreditorima HPS Partners i VTB-om, Fortenova grupa osigurala je potrebna sredstva te u cijelosti zamijenila navedeni Mercatorov dug i na taj način osigurala neometan prijenos vlasništva Mercatora s kompanije u stečaju na stabilnu kompaniju, konsolidirane vlasničke i vjerovničke strukture.

Maloprodajna mreža Fortenova grupe od danas se sastoji od oko dvije i pol tisuće prodajnih mjesta Mercatora i Konzuma s ukupno 39 tisuća zaposlenika koji rade na pet tržišta u regiji s gotovo 20 milijuna stanovnika.

Agrokor je dionice Mercatora stekao 2014. godine, no Mercator do danas nije bio operativno integriran u poslovanje svoga vlasnika.

– Fortenova grupa je od danas ponosna vlasnica Mercatora, odlučna u namjeri da bude najbolji vlasnik kojeg je Mercator ikada imao. Ovo je novi početak koji nam svima otvara cijeli niz novih mogućnosti. Nova optimizirana struktura kapitala Fortenova grupe osigurava nam stabilnost i sposobnost za snažna buduća ulaganja u naše tvrtke i poticanje njihovog budućeg rasta. S Mercatorom u Fortenova grupi konsolidiramo najveću regionalnu maloprodajnu mrežu, povećavamo stabilnost lanca opskrbe, radnih mjesta, poreznih prihoda država u kojima poslujemo te otvaramo nove prilike i nastavljamo podržavati rast lokalnih dobavljača – izjavio je Fabris Peruško, član Upravnog odbora i glavni izvršni direktor Fortenova grupe.

Peruško je naglasio da će nakon integracije Mercatora i prodaje Poslovnog područja zamrznuta hrana, Fortenova grupa s preko 50 tisuća zaposlenika biti najveći poslodavac u regiji, koji ostvaruje približno 5 milijardi eura prihoda i operativnu dobit veću od 270 milijuna eura te koji u ovoj godini, unatoč nastavku pandemije, planira realizirati više od 125 milijuna eura kapitalnih ulaganja.

– Današnje zaključenje dodatnog financiranja koje je omogućilo prijenos Mercatora u potpunosti je u skladu s našim strateškim financijskim planovima. U posljednjih nekoliko tjedana napravili smo veliki napredak u ispunjavanju planova ne samo s ovim aranžmanom refinanciranja, već i s prodajom Poslovne grupe zamrznute hrane kao i netemeljnih dijelova poslovanja Fortenova grupe te ostvarivanjem snažnih poslovnih rezultata u prvom kvartalu ove godine. U središtu ovih procesa nalazi se multinacionalni tim brojnih kolegica i kolega, smještenih u više država, koji su odradili ogroman posao i zaslužuju veliku pohvalu za sve što je postignuto – komentirao je James Pearson, izvršni direktor za financije Fortenova grupe.

Siegfried Ganshorn, izvršni direktor Fortenova grupe za maloprodaju prijenos Mercatora na Fortenova grupu je nazvao “jednim od najvažnijih dana u povijesti Mercatora, Konzuma i Fortenova grupe”.

– Biti ovdje gdje smo sada ne bi bilo moguće bez naših ljudi, profesionalnog upravljanja, podrške i pomoći dobavljača te svih ostalih partnera i dionika kojima vjerujemo. Zajednički rad omogućit će nam da iskoristimo svoj puni potencijal na dobrobit naših kupaca – rekao je Ganshorn.

Kao ključne dijelove strategije razvoja maloprodaje Fortenova grupe izdvojio je operativnu izvrsnost, jasnu diferencijaciju od konkurencije, kontinuirano poboljšanje pozicije i povećanje tržišnog udjela, fleksibilnost mikrolokacije te istinsko višekanalno iskustvo.

– Temelj i ključni faktor koji će nam omogućiti da to ostvarimo je razvijena strategija digitalne transformacije, zahvaljujući kojoj će naše značajne investicije biti u digitalni razvoj i e-trgovinu, kako bismo poticali rast u svim državama – zaključio je Ganshorn.

– Mercator danas nije samo trgovac, nego puno više. On je platforma koja povezuje zaposlene, kupce i dobavljače i koja je uspješno razvila brojne nove prodajne koncepte. Znanje, trud, iskustvo, sposobnost i osjećaj pripadnosti zaposlenika tvorci su Mercatorovog uspjeha. Kao tvrtka koja surađuje s preko tri tisuće dobavljača i godišnje realizira 1,2 milijarde eura vrijednosti nabave od lokalnih i regionalnih partnera, ovo je spajanje izvrsna poslovna prilika za dugoročni razvoj njihovih robnih marki – istaknuo je Tomislav Čizmić, predsjednik Uprave Mercatora. Prema njegovim riječima, uz ubrzani nastavak digitalizacije i razvoj digitalnih višekanalnih platformi, prioriteti Mercatora u konsolidaciji maloprodaje Fortenova grupe su jačanje trgovinske mreže i razvoj moderne logističke infrastrukture.

– U protekle dvije godine, koliko je prošlo od implementacije Nagodbe vjerovnika odnosno uspješnog financijskog restrukturiranja prezaduženog Agrokora, Fortenova grupa je postigla visoku operativnu uspješnost koja se očituje kroz povećanje dobiti iz operativnog poslovanja za oko sto milijuna eura u razdoblju 2017. do 2019., kao i kroz poboljšanje novčanog tijeka za gotovo sto milijuna eura tijekom 2020., unatoč negativnom utjecaju pandemije COVID – 19 na poslovanje. Fortenova grupa je također ojačala kapitalnu strukturu i osnažila svoju financijsku poziciju, smanjivši omjer duga i dobiti iz operativnog poslovanja sa sedam na oko četiri puta, koliko se očekuje do kraja ove godine. Dakle, nakon dugog razdoblja neizvjesnosti, Fortenova grupa je danas financijski stabilna tvrtka koja je nesporno sposobna za rast i koja će razvojnom strategijom i ostvarivanjem svojih prioriteta ujedno čuvati i otvarati nova radna mjesta. Stoga svim našim kolegama iz Mercatora želim dobrodošlicu u veliku zajednicu vrijednih i talentiranih zaposlenika Fortenova grupe. Radujem se također nastavku suradnje i s našim ključnim partnerima, malim i velikim, domaćim i globalnim dobavljačima te zajedničkom daljnjem rastu – zaključio je Fabris Peruško, član Upravnog odbora i glavni izvršni direktor Fortenova grupe.

Click to comment

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Biznis

Kojih 20 firmi u FBiH zapošljavaju najviše radnika

Published

on

Trgovački lanac Bingo i dalje je najveći poslodavac u Federaciji Bosne i Hercegovine. Na listi gdje dominiraju javne kompanije i zdravstvene ustanove, Bingo zapošljava najviše radnike, podaci su zvaničnih statistika nakon objava finansijskih izvještaja za 2020. godinu.

Bingo zapošljava 7.645 radnika i tim je lider na listi kompanija po broju zaposlenih. Tuzlanska kompanije i ranijih godina je dominirala po ovom kriteriju što je rpavi uspjeh kad se vidi struktura ostatka liste.

Od 20 najvećih poslodavaca u FBiH čak 14 je javnih kompanija, a drugo mjesto drži JP Elektroprivreda BiH s 4.347 radnika, a slijedi Klinčki centra Univerziteta u Sarajevu s 3.259.

Na četvrtoj poziciji je BH Telecom sa 3.182 zaposlena, a pete su Željeznice FBiH (2.926 radnika), prva kompanija na listi koja nije prijavila dobit u 2020. godini.

Rudnik u Banovićima zapošljava 2.786 radnika, slijede BH Pošta s 2.403 i UKC Tuzla s 2.349.

Naredne tri pozicije okupiraju kompanije koje nisu u prošloj godini poslovale s profitom. Deveti je rudnik Kreka u Tuzli s 2.275 radnika, a “top 10” zatvara zenički Arcerolmittal s 2.249.

U nastavku liste nalazi se još jedna zdravstvena ustanova – SKB Mostar koja na platnom spisku ima 2.214 radnika. Na 12. mjestu je Elektroprivreda HZHB s 2.212 radnika, a na 12. Dom zdravlja Kantona Sarajevo s 2.075 radnika.

Slijede dvije trgovačke kompanije FIS (2.066) i Konzum (1.957), a 16. je Securitas sa 1.698 radnika.

Na kraju liste 20 kompanija u FBiH s najvećim brojem radnika nalaze se RMU Kakanj (1.667), Kantonalna bolnica Zenica (1.625), RMU Zenica (1.357) te HT Mostar s 1.348 radnika.

Bingo je u prošloj godini ostvario i najveći prihod od svih kompanija u FBiH, uprihodovši čak 1,21 milijardu KM.

Najvećih 20 kompanija po broju radnika u FBiH za 2020. godinu…

  • Bingo doo Tuzla 7.645 radnika
  • Elektroprivreda BiH dd Sarajevo 4.347
  • Klinički centar Univerziteta u Sarajevu 3.259
  • BH Telecom dd 3.182
  • Željeznice FBiH 2.926
  • RMU Banovići 2.786
  • BH Pošta doo 2.403
  • UKC Tuzla 2.349
  • Kreka doo Tuzla 2.275
  • Arcelormittal Zenica dooo 2.249
  • SKB Mostar 2.214
  • Elektroprivreda HZHB 2.212
  • Dom zdravlja KS 2.075
  • FIS doo Vitez 2.066
  • Konzum doo Sarajevo 1.957
  • Agencija Securitas 1.698
  • RMU Kakanj doo 1.667
  • Kantonalna bolnica Zenica 1.625
  • RMU Zenica 1.357
  • HT doo Mostar 1.348

(Fokus.ba)

Continue Reading

Biznis

Kako žive radnici tokom pandemije?

Published

on

Pandemija koronavirusa pokosila je ekonomije u svijetu, a stradala je i naša. Broj nezaposlenih prema statistikama entitetskih zavoda za zapošljavanje u posljednjoj godini drastično je porastao.

“Pandemija koronavirusa radnike u nekim djelatnostima, koje su do pojave korone bile unosne i poželjne, dovela je do nivoa borbe za opstanak.Izdvajaju se ugostiteljstvo i turizam, koji i danas trpe velike štete. Veliki broj radnika ostao je bez posla ili je sreću potražio na nekim drugim poslovima”, kaže za BHRT Aner Kruškonja, predsjednik Obrtničke komore HNK

Turističke agencije su najviše oštećene zato što nema turista. Što se tiče obrtnika, to je sektor koji zavisi od turizma. U Mostaru je ugrožen Stari grad, dok drugi obrtnici nisu toliko ugroženi. Država im je nešto pomogla.

Zanimljiv podatak je da je broj obrta u Hercegovačko-neretvanskom kantonu danas veći u odnosu na vrijeme prije pandemije koronavirusa.

“U HNK-a su zatvorena 194 obrta u 2020, a otvoreno ih je oko 220”m kađe Kruškonja.

Pandemija je posebno pogodila ugostiteljstvo. Vlasnici su bili primorani otpuštati radnike, a pomoć države prema riječima radnika bila je minorna i nije doprinijela saniranju stanja.

“Toliko je nelogičnih mjera. Ograniliči su broj mjesta, skratili su radno vrijeme, bez vizije kako da se pomogne ugostiteljstvu. Moj prijedlog je da niko ništa ne plaća. Neka institucije i sudovi rade, pa ćemo vidjeti dokle ćemo doći. Potrebna je finansijska injekcija. A ne da se dižu ogromni krediti kod Međunarodnog monetarnog fonda da bi se punile budžetske rupe za obnavljanje namještaja i voznog parka i da bi se njima sve moguće plate dale”, rekao je ugostitelj Zlatko Tipura.

Za radnička prava u vremenu pandemije grčevito su se borili zdravstveni radnici u Hercegovini. Iako su građanima bili potrebniji nego ikada, nisu se dvoumili kada su odlučili stupiti u generalni štrajk.

“Pandemija može trajati više godina, ali radnici moraju ostvarivati svoja prava. Imamo u cijeloj zemlji proteste i štrajkove”, kaže Dalibor Vuković, predsjednik Sindikata zdravstvenih radnika HNK.

U periodu od januara do decembra 2020. godine broj nezaposlenih, prema podacima entitetskih zavoda za zapošljavanje, porastao je za gotovo 80 hiljada.

(BHRT)

Continue Reading

Biznis

Povećana industrijska proizvodnja u BiH

Published

on

Ukupna desezonirana industrijska proizvodnja u BiH u martu veća je za 1,6 odsto nego u februaru, a u odnosu na isti mjesec prošle godine, kalendarski prilagođena, bilježi rast od 15,1 odsto.

Proizvodnja kapitalnih proizvoda u martu veća je za 9,7 odsto u odnosu na februar, trajnih proizvoda za široku potrošnju za 4,4 odsto, intermedijarnih proizvoda za 3,5 odsto, a netrajnih proizvoda za široku potrošnju za 2,4 odsto, dok je proizvodnja energije manja za 7,6 odsto, objavila je Agencija za statistiku BiH.

U martu ove godine, u odnosu na isti mjesec lani, proizvodnja trajnih proizvoda za široku potrošnju veća je za 52,4 odsto, kapitalnih proizvoda za 52,2 odsto, intermedijarnih proizvoda za 18,1 odsto, energije za 5,6 odsto, te netrajnih proizvoda za široku potrošnju za 4,5 odsto.

Desezonirana industrijska proizvodnja u martu u prerađivačkoj industriji veća je za 5,9 odsto nego u februaru, a u vađenju ruda i kamena za 5,4 odsto, dok je u proizvodnji i snabdijevanju električnom energijom i gasom zabilježen pad od 11,6 odsto.

U martu ove, u odnosu na isti mjesec prethodne godine, industrijska proizvodnja, kalendarski prilagođena, u prerađivačkoj industriji bilježi rast od 20,2 odsto, te u proizvodnji i snabdijevanju električnom energijom i gasom od 9,3 odsto, dok je u vađenju ruda i kamena registrovan pad od 0,3 odsto.

(Agencije)

Continue Reading