Poveži se s nama

Ekonomija

Kako žive radnici tokom pandemije?

Published

on

Pandemija koronavirusa pokosila je ekonomije u svijetu, a stradala je i naša. Broj nezaposlenih prema statistikama entitetskih zavoda za zapošljavanje u posljednjoj godini drastično je porastao.

“Pandemija koronavirusa radnike u nekim djelatnostima, koje su do pojave korone bile unosne i poželjne, dovela je do nivoa borbe za opstanak.Izdvajaju se ugostiteljstvo i turizam, koji i danas trpe velike štete. Veliki broj radnika ostao je bez posla ili je sreću potražio na nekim drugim poslovima”, kaže za BHRT Aner Kruškonja, predsjednik Obrtničke komore HNK

Turističke agencije su najviše oštećene zato što nema turista. Što se tiče obrtnika, to je sektor koji zavisi od turizma. U Mostaru je ugrožen Stari grad, dok drugi obrtnici nisu toliko ugroženi. Država im je nešto pomogla.

Zanimljiv podatak je da je broj obrta u Hercegovačko-neretvanskom kantonu danas veći u odnosu na vrijeme prije pandemije koronavirusa.

“U HNK-a su zatvorena 194 obrta u 2020, a otvoreno ih je oko 220”m kađe Kruškonja.

Pandemija je posebno pogodila ugostiteljstvo. Vlasnici su bili primorani otpuštati radnike, a pomoć države prema riječima radnika bila je minorna i nije doprinijela saniranju stanja.

“Toliko je nelogičnih mjera. Ograniliči su broj mjesta, skratili su radno vrijeme, bez vizije kako da se pomogne ugostiteljstvu. Moj prijedlog je da niko ništa ne plaća. Neka institucije i sudovi rade, pa ćemo vidjeti dokle ćemo doći. Potrebna je finansijska injekcija. A ne da se dižu ogromni krediti kod Međunarodnog monetarnog fonda da bi se punile budžetske rupe za obnavljanje namještaja i voznog parka i da bi se njima sve moguće plate dale”, rekao je ugostitelj Zlatko Tipura.

Za radnička prava u vremenu pandemije grčevito su se borili zdravstveni radnici u Hercegovini. Iako su građanima bili potrebniji nego ikada, nisu se dvoumili kada su odlučili stupiti u generalni štrajk.

“Pandemija može trajati više godina, ali radnici moraju ostvarivati svoja prava. Imamo u cijeloj zemlji proteste i štrajkove”, kaže Dalibor Vuković, predsjednik Sindikata zdravstvenih radnika HNK.

U periodu od januara do decembra 2020. godine broj nezaposlenih, prema podacima entitetskih zavoda za zapošljavanje, porastao je za gotovo 80 hiljada.

(BHRT)

Advertisement
Click to comment

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Ekonomija

Kina smanjila proizvodnju, cijene rastu i u BiH

Published

on

Izvor: federalna.ba

Rastuće cijene i reduciranje proizvodnje u Kini mogli bi dodatno ugroziti globalni lanac distribucije robe na svjetskom tržištu. Amerika i Evropa već se susreću s ozbiljnim problemima. A kad su u pitanju problemi, tu ne zaostajemo. Stižu i na naše tržište.

Inflacija u Evropi i Sjedinjenim Američkim Državama najveća je u posljednjih 13 godina. Potrošačke cijene u septembru ove godine porasle su za 0,7 posto u odnosu na isti period prošle godine. Međutim, postoje indicije da će cijene biti i više. Uzrok je reduciranje proizvodnje u Kini što se lančano prenosi na svjetske ekonomije, a sigurno neće zaobići ni Bosnu i Hercegovinu.

“U posljednjih nekoliko godina došlo je do povećanog prisustva kineskih kompanija na području naše zemlje. Kina tradicionalno predstavlja značajan vanjskotrgovinski faktor za BiH, prije svega formi značajnog uvoznika za potrebe business to business tržišta – dakle, tržišta poslovne potrošnje”, objašnjava ekonomski analitičar Admir Čavalić.

Činjenica je da rastući troškovi sirovina agresivno smanjuju profite kompanija. Ovo bi moglo usporiti proizvodnju i primorati kompanije da smanje broj radnika, što će dovesti do smanjenja kupovne moći, a tim i do smanjenja potrošnje. Redukcije u proizvodnji već se primjenjuju.

Utjecaj poskupljenja energenata je 17,4 posto na septembarsku inflaciju u Eurozoni. Ostala najznačajnija poskupljenja zabilježena su u kategorijama hrane, alkohola i duhana, neenergetskih industrijskih dobara te usluga.

Kako objašnjava ekonomski analitičar Zoran Pavlović, Evropa i Amerika su odštampale dodatne količone novca da bi mogli da pomognu očuvanje radnih mjesta. Kineska vlada je stoga odustala od prodaje robe svijetu, a ko bude želio da je kupi, morat će je platiti mjesec dana prije isporuke.

Zbog novonastale situacije ljudi pustoše police supermarketa i u našoj zemlji. Stvarajući zalihe bar osnovnih životnih namjernica, nastoje uštedjeti. Objektivni faktor za rast cijena je da BiH spada u red zemlja koje uveliko ovise od uvoza. Međutim, na porast cijena životnih namirnica utjecali su i određeni subjektivni faktori, jer su mnogi trgovci iskoristili period pandemije. Jedan od razloga porasta cijena namirnica je i nedovoljno ulaganje u proizvodnju u Bosni i Hercegovini, kao i nedovoljni poticaji ljudima da se bave poljoprivredom.

Pavlović upozorava da se zanemaruje domaća proizvodnja za koju imamo uslove: “Možemo proizvoditi bilo šta u poljoprivedi, drvnoj industriji. Proizvodimo višak energije jer nemamo industrije. Naša koncepcija razvoja je dovedena do nivoa da niko ne vodi brigu o strateškom razvoju zemlje, razvoju ekonomije”.

Ono što je sigurno, građani BiH i u narednom periodu mogu očekivati lančano poskupljenje. Refleksiju dešavanja na svjetskom tržištu na ekonomiju naše zemlje nemoguće je zaustaviti. Domaći ponuđači ne mogu izbjeći rast cijena pojedinih faktora proizvodnje, što uslovljava rast cijena domaćeg finalnog proizvoda.

Continue Reading

Ekonomija

Kamatne stope u BiH ni u narednom periodu neće rasti

Published

on

Izvor: klix.ba

U pojedinim zemljama Evrope počelo se govoriti o rastu kamatnih stopa, a kada je to postala tema i u susjednoj Hrvatskoj, relevantne institucije pitali smo da li će do rasta doći i u našoj zemlji.

Iz Centralne banke BiH kazali su za Klix.ba kako su kamatne stope na kredite u posljednjih nekoliko godina bilježile trend pada, pod utjecajem niskih kamatnih stopa u eurozoni. Ovaj trend zaustavljen je u 2020. godini, ali su kamatne stope ostale na niskim nivoima.

Prosječna kamatna stopa, kako su kazali, na novoodobrene kredite stanovništvu u prvih šest mjeseci ove godine iznosila je 5,44 posto, što je za četiri bazna poena niže u odnosu na prosječnu kamatnu stopu u prvoj polovini 2020. godine.

– S druge strane, prosječna kamatna stopa na novoodobrene kredite privatnim nefinansijskim preduzećima je u prvih šest mjeseci ove godine iznosila 3,38 posto i viša je od prosječne kamatne stope na kredite ovom sektoru u istom periodu prošle godine za 12 baznih poena. Ipak, u narednom periodu se ne očekuje znatniji rast kamatnih stopa, s obzirom na to da još nema naznaka da će glavne centralne banke podizati referentne kamatne stope u kratkom roku, što je u narednih nekoliko kvartala – kazali su iz Centralne banke BiH.

Na kretanje kamatnih stopa na kredite, pojasnili su, utječe kretanje kamatnih stopa na tržištu eurozone, jer su varijabilne kamatne stope u BiH vezane za kretanje EURIBOR-a.

– U narednom periodu se ne očekuje rast referentnih kamatnih stopa Evropske centralne banke. Dakle, povećanje kamatnih stopa se ne očekuje sve dok ne dođe do promjena uslova zaduživanja u eurozoni i dok su izvori finansiranja na domaćem tržištu – depoziti stabilni – istakli su iz Centralne banke.

Da su kamatne stope stabilne u ovoj godini, kazali su nam i iz Agencije za bankarstvo FBiH (FBA), odakle su istakli i kako je izvjesno da se do kraja ove godine neće desiti značajne promjene. Međutim, kažu kako se izgledi za umjeren rast nivoa kamatnih stopa povećavaju u narednoj godini.

– Nivo kamatnih stopa formira se na tržištu. Interno, ukoliko analiziramo tradicionalne principe djelovanja tržišta, odnos ponude i potražnje u FBiH, imamo stabilan bankarski sistem i povoljna kretanja koja upućuju na održavanje ravnoteže, povoljne likvidnosti i potražnje za novcem. Ako bi se isključila pitanja političke nestabilnosti i nepredviđenih djelovanja, koja nisu u vezi s ekonomijom, naše tržište bi se moglo smatrati dugoročno stabilnim. S druge strane, značajan utjecaj na naše tržište se prenosi iz EU i eurozone. Postaje izvjesno da će biti premašene ciljne stope inflacije uz izostanak očekivanog brzog oporavka ekonomija unutar EU, eurozone i globalno. U takvim okolnostima razumno je očekivati rast referentnih kamatnih stopa, ali ne preko nivoa koji bi dodatno ugrozio ekonomski oporavak razvijenih tržišta, naročito u 2022. godini – kazali su iz FBA te dodali da, i ako do povećanja dođe, ono neće biti dramatično.

Građani BiH za sada se, smatra Berislav Kutle, predsjednik Udruženja banaka BiH, ne trebaju brinuti, a kaže i kako se povećanje kamatnih stopa u EU i Americi spominje kao srednjoročna mogućnost zbog toga što se povećava inflacija.

– Inflacija se povećava svjesno i namjerno upravo kako bi došlo do povećanja kamatnih stopa i regulisanja tržišta novca. Mada, do povećanja još nije došlo, tako da nije realno očekivati ni povećanje kamatnih stopa u BiH. Drugi razlog zbog kojeg nije realno očekivati povećanje kod nas je što je ponuda novca u bankama puno veća od potražnje za kreditima i zbog toga banke muku muče kako plasirati svoj novac i uz ovu i nešto manju kamatnu stopu, a ne uz neku veću. Dakle, u nekom srednjoročnom narednom periodu neće biti povećanja – kazao je Kutle.

Continue Reading

Ekonomija

Sindikat: Svako poskupljenje se uvijek lomi preko leđa radnika

Published

on

Savez samostalnih sindikata BiH (SSSBiH) je saopćio da se svaki rast troškova poslovanja, posebno u realnom sektoru, uglavnom amortizuje smanjenjem ili prestankom isplate i onako niskih plata radnicima realnog sektora.

– Također, najava poskupljenja struje dolazi u vrijeme intenziviranih zahtjeva sindikata za povećanje najniže plate. Poučeni ranijim iskustvima, jasno je da će biti upotrebe, ali još više zloupotrebe ove situacije kao opravdanja da plate radnika i dalje ne mogu značajno rasti – smatraju iz SSSBiH.

Iako najava poskupljenja struje privredi na prvi pogled nije nešto čime bi se trebao baviti sindikat, oni napominju da su izuzetno zabrinuti jer su dosad slična poskupljenja uvijek išla preko leđa radnika.

Prema dostupnim informacijama, kako dodaju iz sindikata, opravdanje za rast cijena struje nisu drastično veći troškovi proizvodnje, nego u prvom redu cijena na berzi u Mađarskoj.

– Drugim riječima, cijena struje mora rasti jer su drugi spremni da je plate skuplje nego mi. To bi možda i bilo logično da su elektroprivrede privatne firme, a ne javna preduzeća. Svjedočimo ekspanziji u realnom sektoru, rastu izvoza, što je izuzetno dobro, ali to bi sve moglo doći u pitanje u slučaju bilo kakvih nepromišljenih odluka – dodaju iz sindikata.

SSSBiH zahtijeva od svih aktera, posebno Vlade FBiH i resornog ministarstva, kao i uprave javnih preduzeća, da kod donošenja budućih odluka pokažu maksimalnu ozbiljnost i razumijevanje za stanje i socio-ekonomski položaj radnika i građana ove zemlje.

– Također zahtijevamo od Vlade hitno usvajanje odluke kojom će se zabraniti rast cijena najosnovnijih životnih namirnica jer su radnici već sada u situaciji da, zbog niskih i/ili neredovnih plata, ne mogu sebi i svojim porodicama osigurati ni minimum onoga što im treba za život – saopćeno je iz Službe za informisanje Saveza samostalnih sindikata BiH.

Continue Reading
Advertisement
Advertisement