Poveži se s nama

Lifestyle

Danas je Međunarodni dan fizičke aktivnosti, njen značaj poseban u doba Covid-ograničenja

Obilježavanje Međunarodnog dana fizičke aktivnosti u doba pandemije Covid-19 predstavlja idealnu priliku da se podsjetimo koliko je fizička aktivnost važna i koliko može doprinjeti zdravijem načinu života, navode iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica.

Četvrti vodeći faktor za preranu smrt

Svjetska zdravstvena organizacija je 10. maja 2003. godine pokrenula incijativu promovisanja fizičke aktivnosti u svakodnevnom životu (Move for health day). Taj datum je određen za Međunarodni dan fizičke aktivnosti.

Fizička aktivnost odnosi se, ne samo na sport i naporno vježbanje, već i na bilo koju vrstu aktivnosti koja uključuje mobilnost, kao što su rekreacija, biciklizam, hodanje i ples.

– Ljudi mogu imati koristi čak i od umjerenih nivoa fizičke aktivnosti koji su dostižni za većinu populacije u skladu sa ličnim sklonostima i životnim okolnostima. Za početak je dovoljno neke ustaljene navike zamijeniti zdravijim, kao što su odlazak na posao bicikom ili pješice, umjesto automobilom, korištenje stepenica umjesto lifta i slično, ističe Berina Jašarević iz Službe za školsku higijenu INZ-a.

Fizička neaktivnost je četvrti vodeći faktor rizika za ranu smrt, odgovorna za 3,2 do 5 miliona smrtnih slučajeva svake godine. Neadekvatna fizička aktivnost jedan je od četiri glavna faktora rizika odgovorna za alarmantan porast većine nezaraznih bolesti poput bolesti srca, karcinoma i dijabetesa koje su danas odgovorne za više od 60 posto smrtnih slučajeva širom svijeta. Veliki udio ove smrti je preuranjen i javlja se tokom najproduktivnijeg životnog perioda.

Globalno se procjenjuje da tjelesna neaktivnost uzrokuje oko 27 posto dijabetesa, 30 posto ishemijske bolesti srca i 21 do 25 posto raka dojke i debelog crijeva. Fizička aktivnost je takođe osnovna u postizanju energetske ravnoteže i kontrole težine. Nedavne procjene pokazuju da približno trećina (31%) svjetske populacije ne poduzima preporučenu količinu fizičke aktivnosti.

– Zašto je neophodno biti fizički aktivniji? Aktivnost pomaže pri smanjenju tjelesne težine, snižava krvni pritisak i poboljšava nivoe triglicerida i holesterola, poboljšava inzulinsku senzitivnost koja doprinosi smanjenju rizika od dijabetesa, poboljšava raspoloženje otpuštajući endorfine, navodi Jašarević.

Fizička aktivnost ima slično dejstvo kao i antidepresivi u liječenju depresije, smanjuje rizik od srčanog udara, moždanog udara i karcinoma, ojačava imuni sistem i sprječava nastanak infekcija, poboljšava funkciju mozga, te doprinosi smanjenju stresa.

Preporuke u odnosu na dob

Smjernice za tjelesnu aktivnost djece i adolescenata preporučuju sat vremena umjerene do snažne aktivnosti. Preporučuje se postepeno podizanje intenziteta vježbi od umjerenog ka snažnijem. Vježbe visokog intenziteta kao i one koje podstiču jačanje muskulature bi se trebale provoditi najmanje tri puta sedmično.

Odrasle osobe bi se trebale baviti umjerenom fizičkom aktivnošću barem 150-300 minuta sedmično (oko pola sata dnevno), a vježbama visokog intenziteta 75-150 minuta sedmično (oko 15 minuta dnevno).

Odrasli sa lošom pokretljivošću i stariji od 65 godina trebaju obavljati aktivnosti najmanje tri puta sedmično kako bi poboljšali ravnotežu i spriječili padove. Ako odrasli ove dobne skupine ne mogu raditi preporučene količine aktivnosti zbog zdravstvenih stanja trebali bi biti fizički aktivni onoliko koliko to njihove sposobnosti i uslovi dozvoljavaju, kažu iz INZ-a.

Fizička aktivnost doprinosi zdravlju stanovništva smanjenjem prerane smrti, nepotrebnih bolesti i invaliditeta, kontrolom troškova zdravstvene zaštite i održavanjem visokog kvaliteta života od djetinjstva do starosti.

Povećanje tjelesne aktivnosti društveni je, a ne samo pojedinačni problem i zahtjeva populacijski, multisektorski, multidisciplinarni i kulturološki pristup koji uzima u obzir obrazovanje, sport, zdravstvo, urbano planiranje, kulturu, transport, rekreaciju kao i druge faktore životne sredine.

Međutim, važno je krenuti, malim koracima, već danas, za vaše zdravlje, u skladu sa Hipokratovom izrekom – Hodanje je čovjekov najbolji lijek.

Advertisement
Click to comment

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Lifestyle

Zašto je držanje biljaka u zatvorenom prostoru dobro za zdravlje

Ukoliko razmišljate o tome da dodate biljke prostoru u kome živite ovo bi bila odlična odluka. Biljke imaju brojne prednosti za zdravlje, a o nekima nismo ni razmišljali.

Promjena enterijera unošenjem biljaka može pozitivno da utiče na opšte zdravlje i sreću. Iznenađujuće je koliko pozitivnih efekata može da ima tako jednostavan korak.

Biljke i zdravlje

Biljke mogu da smanje stres

Američko udruženje za srce navodi da svakodnevni stres i traume mogu da povećaju rizik od srčanih oboljenja. Smanjenje nivoa stresa tako može da pomogne da izbjegnete zdravstvene komplikacije.

“Očigledno je da postoje terapeutski efekti brige o biljkama, a pokazalo se da baštovanstvo smanjuje krvni pritisak i smanjuje stres”, kaže hortikulturista Mark Hačadurijan

Sobne biljke čiste vazduh u vašem domu

Biljke su u stanju da filtriraju mnoge vrste zagađivača iz vazduha u domu, uključujući hemikalije i dim. Ovaj prirodni proces filtriranja može da ima pozitivne nuspojave po naše zdravlje, kao što je smanjenje učestalosti glavobolja zbog lošeg kvaliteta vazduha. Takođe će pomoći u ublažavanju alergija tako što će vaš vazduh biti čistiji, piše The List.

Biljke vas mogu okružiti pozitivnom energijom

Boravak u blizini biljaka pomaže da se pojača osjećanje optimizma, pa danu možete da pristupate mnogo pozitivnije. Teksaški A&M univerzitet je primjetio da pozitivna energija potiče iz okruženja koje uključuje prisustvo cvijeća i da to čini da se osjećate opuštenije, sigurnije i srećnije. Neće nas mnogo koštati da ovo i provjerimo.

Biljke i san

Kada birate biljke za svoju spavaću sobu, važno je odabrati one koje mogu da vam pomognu da bolje spavate. Preporučuju se aromatične biljke – lavanda i gardenija, od kojih svaka oslobađa miris koji doprinosi kvalitetnom snu. Takođe bi trebalo da uzmete u obzir orhideje, koje su odličan kandidat za sobni prostor.

Važno je da znamo da ne oslobađaju sve biljke kiseonik cijeli dan i umjesto toga obično oslobađaju ugljen-dioksid noću kroz proces disanja. Dakle, trebalo bi da se uvjerite da su biljke koje odaberete za svoju spavaću sobu one koje oslobađaju kiseonik noću.

(Magazin Novosti)

Continue Reading

Lifestyle

Koristi se hiljadama godina, prednosti lavande za psihu čovjeka velike

Lavanda je korišćena u brojnim starim kulturama.

Lijep miris, boja i brojni zdravstveni benefiti krase lavandu. Cvijet lavande i ulje dobijeno iz njega imaju dugu istoriju u biljnoj medicini.

Riječ lavanda potiče od latinskog korijena “lavare”, što doslovno znači “prati”. Najranija zabilježena upotreba lavande datira još iz starog Egipta. Tamo je ulje lavande igralo ulogu u procesu mumifikacije. Tokom kasnijih vremena, lavanda je postala aditiv za kupanje u nekoliko regiona, uključujući drevnu Persiju, Grčku i Rim. Ove kulture su vjerovale da lavanda pomaže u pročišćavanju tijela i uma.

Zdravstvene prednosti lavande

Od davnina, lavanda se koristi za smanjenje simptoma i pružanje podrške za više stanja. Savremena nauka je potvrdila mnoge od njegovih zdravstvenih koristi, dok se druge još uvijek istražuju.

Lavanda i nesanica

Nekada se lavanda preporučivala osobama koje pate od nesanice ili drugih poremećaja sna. Ljudi su punili jastuke cvjetovima lavande kako bi im to pomoglo da se bolje odmore. Danas, istraživanja sugerišu da udisanje arome lavande može da poboljša kvalitet sna. Istraživanje iz 2015. pokazalo je da su se ljudi koji su koristili aromaterapiju lavande osjećali osvježenje nakon buđenja.

Lavanda i depresija

Mala studija iz 2016. godine o ženama nakon porođaja otkrila je da aromaterapija lavande sprečava stres, anksioznost i depresiju nakon porođaja. Starije odrasle osobe koje su pile čaj od lavande dva puta dnevno tokom dvije nedjelje u maloj studiji iz 2020. iskusile su niži nivo anksioznosti i depresije, piše Healthline.

(Magazin.novosti.rs)

Continue Reading

Lifestyle

FOTO+VIDEO: Plavi novembar – Mjesec borbe protiv karcinoma testisa

Studenti Medicinskog fakulteta Univerziteta u Zenici, uz podršku Instituta za zdravlje i sigurnost hrane, organizirali su višednevni niz programa povodom “Plavog novembra”  – mjeseca svjesnosti o bolesti i borbe protiv karcinoma testisa.

– Višednevni program je organizovan u svrhu prevencije protiv karcinoma testisa, jednog od najčešćih tumora, koji se najčešće javlja kod adolescenata, ali i ostalih muškaraca, uzrasta od 15 do 35 godina, rekao je jedan od predavača, student pete godine Medicinskog fakulteta Haris Huseinspahić.

Da bi svojim kolegama, ali i javnosti skrenuli na ovaj, sve izraženiji zdravstveni problem, upriličili su seriju stručnih predavanja, malonogometni i stonoteniski turnir.

– Užurbana svakodnevica i posao su nešto što ostavlja traga na zdravlje. novembar je mjesec svjesnosti o muškim bolestima, a namjera je da na potencijalne probleme ukažemo kako muškarcima, tako i ženama, jer svaka žena u svom životu ima nekog muškarca koji se može suočiti s ovim problemom. Predavanjima i konkretnim činjenicama educiramo mlađu populaciju. Mladi su osnovna ciljna grupa, jer karcinom testisa je bolest koja, iako se pojavljuje rijetko, uglavnom pogađa upravo ovu populaciju, ističe dr. spec. Elma Kuduzović, rukovoditeljica Odjeljenja za promociju zdravlja u Institutu za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ).

Učesnici niza skupova su istakli da je prevencija “ključ”, da su samopregledi, rano otkrivanje i pravovremeno javljanje ljekaru osnovni preduvjet za uspješno liječenje i rješavanje problema.

Predavači su studenti Din Pripoljac, Emir Softić, Ahmed Karalić i Haris Huseinagić,  dr. Lejla Brkić Blažević, dr. Ibrahim Šišić, dr. Kenan Fazlihodžić, dr. Harun Hodžić, te prof.dr. Edin Bjelošević.

–  Pogođena populacija ovom bolešću su dječaci, mladići i mlađi muškarci do 35 godina. Učestalost bolesti, nažalost, raste u Evropi kao i kod nas. Posebno želimo podvući je značaj samopregleda, koji je vrlo jednostavan, a koji treba započeti sa 20. godinom, a uočavanje bilo kakvih nepravilnosti ili “čvorića” je alarm da se javimo svom urologu i s druge strane trebamo poručiti da je karcinom testisa visoko izlječiv, tako da, ako ukumponujemo ranu dijagnostiku, ranu prevenciju i samopreglede i onkološko liječenje, možemo doprinijeti poboljšanju liječenja te maligne bolesti, ističe onkolog Kantonalne bolnice Zenica dr. Ibrahim Šišić.

Institut za zdravlje i sigurnost hrane

Continue Reading
Advertisement
Advertisement