Poveži se s nama

Lifestyle

Satima su pred ekranima: Djeca u BiH više gledaju youtubere nego crtiće

Published

on

Koliko je teško djecu odvojiti od telefona, tableta, laptopa i potaknuti ih da se više bave aktivnostima u realnom, a ne virtuelnom svijetu, većina roditelja zna iz svakodnevne prakse. Potvrđuju to i rezultati istraživanja, koji otkrivaju koliko djeca u BiH provode vremena na internetu, šta ih zanima, šta gledaju….

Istraživanje Regulatorne agencije za komunikacije i UNICEF-a u BiH “Medijske navike djece i stavovi roditelja” pokazuje da gotovo sva domaćinstva u BiH u kojima žive djeca posjeduju pametni telefon, dok većina posjeduje i desktop ili laptop računar i smart TV.

Najmanje tri sata dnevno gledaju u ekran

Kad je riječ o maloj djeci, čije medijske navike dobrim dijelom kontrolišu roditelji, istraživanje pokazuje da sedam od deset djece uzrasta 0-3 godine svakodnevno gleda TV program, četvrtina svakodnevno koristi pametni telefon, dok 14 posto djece ovog uzrasta svakodnevno ide na internet.

Anketa roditelja pokazala je da ukupno prosječno vrijeme koje djeca uzrasta 0 do 18 godina u BiH provedu uz uređaje i medije na školski dan iznosi oko tri sata, dok vikendom ovo vrijeme raste do tri sata i 40 minuta. Što su djeca starija, to je vrijeme koje provode uz medije i uređaje duže.

Kad je riječ o medijskim sadržajima koji privlače djecu, gotovo svi roditelji djece uzrasta 11-18 godina navode da njihovo dijete ima profil na nekoj od društvenih mreža – Facebooku, Viberu, Instagramu, Facebook Messengeru, YouTube-u, tim češće što su djeca starija.

Iz istraživanja je vidljivo i to da, ukupno gledano, najčešći medijski

sadržaji koje djeca gledaju, prate, slušaju i koriste jesu YouTuberi, koje prati šest od deset djece (60 posto) te crtani filmovi, koje gleda tek nešto manje njih (55 posto).

(Klix.ba)

Click to comment

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Lifestyle

Navike za dobro raspoloženje i produktivan svaki dan

Published

on

Kako se ujutro probudimo takav će nam biti cijeli dan, a ako ne želite da vam dani prolaze u lošem i negativnom raspoloženju, onda probajte usvojiti ove rutine.

Da biste započeli dan kako treba, morate steći dobre navike. Iako se neki rituali možda čine teškima za usvajanje, u konačnici će vam dokazano pomoći da se osjećate bolje.

Probudite se ranije

U anketi od 20 rukovoditelja koju navodi Laura Vanderkam, stručnjakinja za upravljanje vremenom i autorica knjige ‘Šta rade najuspješniji ljudi prije doručka’, 90 posto njih je reklo da se radnim danom bude prije 6 sati. Na primjer, izvršni direktor PepsiCoa Indra Nooyi budi se u 4 i u kancelariji je najkasnije do 7. Upravitelj Disneya Bob Iger ustaje u 4:30 da čita. Izvršni direktor Twittera Jack Dorsey izlazi u 5:30 na trčanje. Jutra su najproduktivnija doba dana i takva bi trebala biti, stoga se držite toga, piše Independent.

Započnite dan vježbom

Postoje nadljudi koji žude za tim treningom prije izlaska sunca, no za sve ostale buđenje u cik zore da bi se oznojili i mučili vjerovatno ne zvuči idealno. Ipak, jutro je vjerovatno idealno vrijeme za vježbanje. Razmislite o tome na sljedeći način: ako neki od najzaposlenijih ljudi na svijetu mogu naći vremena za vježbanje, možete i vi. Na primjer, izvršna direktorica Xeroxa Ursula Burns zakazuje satnicu ličnog treninga u 6 sati dva puta sedmično. Bivši američki predsjednik Barack Obama svaki dan započinje s treningom snage i kardio treninga, dok izvršni direktor Twittera Jack Dorsey radi tri ponavljanja sedmominutnog treninga, piše Business Insider.

Pojedite pristojan doručak

Preskočite žitarice i pripremite si doručak s proteinima. Bolje je započeti dan s jajima nego sa šećerom koji će ubrzo pasti i donijeti vam osjećaj umora. Svi su zauzeti. Možda vam se čini teško pronaći vremena za kuhanje cijelog obroka ujutro, ali s time ćete dobiti više energije i vremena poslije.

Prvo se riješite najvažnijih zadataka

Tihi jutarnji sati mogu biti idealno vrijeme za fokusiranje na važan radni projekt bez prekida. Štaviše, to je idealno razdoblje u danu prije nego vam pažnju odvuku drugi – djeca, zaposlenici, šefovi. Vanderkam koristi primjer poslovnog stratega koji je tokom dana imao toliko novih sastanaka i neprestanih prekida da je osjećao da ne može ništa stići. Počeo je razmišljati o ranim jutarnjim satima kao o projektu, i potom je odabrao zadatak koji će rješavati svako jutro. Niko ga nije ometao u 6:30 ujutro. Napokon se mogao koncentrirati.

Istuširajte se

Prema brojnim studijama, jutarnje tuširanje – ali s mlakom vodom, doista će vaše tijelo dovesti u stanje pripravnosti za dan. Osim što ćete se osjećati svježe, tuširanjem odmah nakon ustajanja uštedjet ćete vrijeme koje biste naknadno utrošili na njegu, jer ćete se odmah obući, našminkati, itd.

Seksajte se – ili jednostavno razgovarajte s partnerom

Naveče je vjerovatnije da ćete se umoriti od dnevnih aktivnosti. Zbog toga se mnogi uspješni ljudi ujutro povezuju s partnerom. Osim toga, Vanderkam se pita, šta može biti bolje od seksa pred zoru koji će vas energizirati za taj dan?  Čak i ako nisu raspoloženi za seks ujutro, mnogi parovi koriste rane sate za razgovor. Na primjer, direktor BlackRocka i njegova supruga svako jutro putuju iz predgrađa u New York. Putovanje od sat vremena koriste za razgovore o životu, financijama, popisima obaveza u kućanstvu i planovima za sedmicu.

Uživajte u tišini

Život može biti haotičan. Često je teško pronaći slobodne trenutke u svom zauzetom rasporedu. Ako uvijek jurite uokolo ujutro, teško je zamisliti da možete odvojiti vrijeme za miran trenutak. Ali takav odmor nije gubljenje vremena. Pokušajte rezervirati nekoliko minuta za tiho razmišljanje na početku svakog dana.

(24 sata.hr)

Continue Reading

Lifestyle

INZ: Sigurna hrana danas za zdravo sutra

Published

on

Svjetski dan sigurnosti hrane (WFSD – World food safety day) se obilježava 7. juna svake godine, a ima za cilj skrenuti pažnju i potaknuti akciju da pomogne u sprečavanju, otkrivanju i upravljanju rizicima koji se prenose hranom, doprinoseći sigurnosti hrane, zdravlju ljudi, ekonomskom prosperitetu, poljoprivredi, pristupu tržištu, turizmu i održivom razvoju, ističu u Institutu za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ).

Ovogodišnja, tema za 2021. je “Sigurna hrana danas za zdravo sutra”, naglašava da proizvodnja i konzumacija sigurne hrane imaju neposredne i dugoročne koristi za ljude, planetu i ekonomiju. Prepoznavanje sistemskih veza između zdravlja ljudi, životinja, biljaka, okoline i privrede pomoći će nam da udovoljimo potrebama budućnosti.

Odgovornost vlada, proizvođača i potrošača

Prepoznavši globalni teret bolesti koje se prenose hranom, a koje pogađaju pojedince svih dobnih skupina, posebno djecu mlađu od pet godina i osobe koje žive u zemljama s niskim prihodima, Generalna skupština Ujedinjenih nacija proglasila je 2018. da će svaki 7. juni biti Svjetski dan sigurnosti hrane. Svjetska zdravstvena skupština je 2020. godine usvojila odluku o jačanju napora na sigurnosti hrane kako bi se smanjio teret bolesti koje se prenose hranom. SZO i Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (FAO) zajednički olakšavaju obilježavanje Svjetskog dana sigurnosti hrane, u suradnji s državama članicama i drugim relevantnim organizacijama.

Sigurnost hrane zajednička je odgovornost vlada, proizvođača i potrošača. Svako ima ulogu od farme do stola kako bi osigurao da hrana koju konzumiramo bude sigurna i zdrava. Kroz Svjetski dan sigurnosti hrane, SZO radi na tome da sigurnost hrane uvrsti u dnevni red i smanji globalni teret bolesti koje se prenose hranom. Sigurnost hrane je svačija stvar.

– Ljudi s pravom očekuju da je hrana zdravstveno sigurna i pogodna za konzumiranje. Bolesti izazvane konzumacijom kontaminirane hrane su u najboljem slučaju neprijatne, a u najgorem, mogu biti fatalne. Postoje i druge, ne tako jednoznačne posljedice izazvane kontaminiranom hranom, jer se mogu nanijeti ogrome štete proizvodnji, trgovini, ugostiteljstvu, turizmu i dovesti do značajnog pada zarada, nezaposlenosti i sudskih sporova. Tokom posljednjih desetljeća, desile su se značajne promjene u proizvodnji hrane, posebno je došlo do porasta proizvodnje hrane koja je pripremljena za direktnu konzumaciju i hrane konzervirane hlađenjem sa produženim rokom trajanja. Kod ove vrste hrane povećana je mogućnost kontaminacije, jer se njena proizvodnja sastoji od velikog broja, različitih mehaničkih, proizvodnih koraka. Dostava pojedinačnih pakovanja do krajnjeg potrošača, također povećava mogućnost kontaminacije. S ciljem da se produži rok trajanja ove vrste hrane, koristi se pakovanje u vakuumu ili pakovanje u modificiranoj atmosferi. Za produženje roka trajanja, važno je i kontrolirano skladištenje na hladnom, kao i da se osigura odgovarajuće hlađenje tokom cijelog proizvodnog procesa, ističe Benjamin Čaušević, menadžer za kvalitet u INZ-u.

Sastojci hrane mogu biti i aditivi za hranu, boje, okusi, začini, enzimi, vitamini i minerali. Ovisno o funkciji hrane ili sastojka, mogu se primjenjivati različiti propisi. Ako se funkcija hrane ili određenog sastojka u konačnom proizvodu može razlikovati, potrebna je odgovarajuća kvalifikacija ove hrane ili sastojka. Na primjer, limunska kiselina se može dodati kao dodatak hrani, E 330, u gotovo svaku hranu. Međutim, može se koristiti i kao sastojak hrane u dodacima prehrani. Najvažnije je uraditi kvalifikaciju same hrane ili sastojka.

Komplicirajući faktor je činjenica da velik dio zakonodavstva nije usklađen među državama članicama EU-a, a pogotovo ne u BiH. Istovremeno potrošači zahtijevaju minimalno procesiranu hranu, bez upotrebe konzervanasa i aditiva. Međutim, takva hrana predstavlja izazov u sprječavanju mikrobiološke aktivnosti, odnosno narušavanja kvaliteta i zdravstvene ispravnosti hrane. U proizvodnju hrane konzervirane hlađenjem sa produženim rokom trajanja, uključena je i termička obrada, međutim termička obrada ne inaktivira spore koje kasnije mogu da utječu na zdravstvenu ispravnost ili kvarenje hrane. Termička obrada inaktivira vegetativne oblike bakterija, koje su prisutne u sirovinama, što prouzrokuje da su ovi proizvodi, nakon termičke obrade, podložni kontaminaciji sa bakterijama. Veliki broj faktora, koji su uključeni u suvremenu proizvodnju hrane, povećavaju rizike vezane za zdravstvenu ispravnost.

Razlika između zdrave, sigurne i vrijedne hrane

Potrošači trebaju da znaju razliku između zdrave, sigurne i nutritivno vrijedne hrane.

– Sigurna hrana može biti i npr gazirano piće, ali pretjeran unos gaziranih pića nije zdrav za čovjeka. Zdrava hrana, ako nije proizvedena i skladištena prema propisima i standardima može biti kontaminirana, odnosno nesigurna, i na taj način opasna po život čovjeka. Nutritivno vrijednom hranom se smatra ona hrana koja zadovoljava čovjekove dnevne potreba za makro i mikronutrijentima. Svake godine jedan od 10 ljudi širom svijeta oboli zbog kontaminirane hrane. Složenošću naših globalnih opskrbnih lanaca sada je važnije nego ikad rađati kulturu koja promoviše  i poboljšava sigurnost hrane. To zahtijeva usklađeni pristup, pri čemu svi akteri u lancu komuniciraju i surađuju. Ključne odluke koje utiču na integritet naše hrane donose se u svakoj kariki lanca i, kao takva, kultura svake organizacije koja sudjeluje u tom lancu utječe na krajnji proizvod; bitno određujući je li hrana koju jedemo sigurna, dodaje čaušević.

Tradicionalno smo ovisili o sistemima koji problem prepoznaju tek nakon što postanu problem. Iako revizije i ispitivanja moraju ostati nužni dio procesa proizvodnje hrane, kompanije bi trebala – ako već nisu – preći na preventivne metode. Uspješne kompanije su one koje kontinuirano pregledavaju svoje metode i infrastrukturu, prepoznajući potencijalne opasnosti i rizike prije nego što se pojave.

Prema važećim propisima vezanim za hranu u  Bosni i Hercegovini  Subjekti u poslovanju s hranom (SPH) imaju niz procesa koje moraju da ispoštuju. ODGOVORNOST – Odgovorni su za zdravstvenu ispravnost hrane u svim fazama proizvodnje, prerade i distribucije, SIGURNOST – Ne smiju na tržište stavljati zdravstveno neispravnu hranu, SLJEDIVOST- Moraju biti u mogućnosti brzo identificirati svakog dobavljača ili pošiljku, TRANSPARENTNOST – Moraju hitno obavijestiti nadležno tijelo ukoliko smatraju da njihova hrana nije zdravstveno ispravna, HITNOST – Moraju bez odgode pokrenuti postupak povlačenja ili opoziva hrane s tržišta ukoliko smatraju da njihova hrana nije zdravstveno ispravna, PREVENCIJA – Moraju identificirati i redovno revidirati kritične tačke u njihovim procesima te osigurati da se nad tim tačkama provode kontrole i na kraju – SARADNJA – Moraju sarađivati s nadležnim tijelom u poduzimanju mjera u svrhu smanjivanja rizika.

– Kulturu sigurnosti hrane možete procijeniti na način na koji robna marka ili proizvodni pogon reagiraju na redovne probleme ili neusklađenosti koji se javljaju tokom rutinskog poslovanja – osjećaj hitnosti. Radi se o tome da svaka osoba koja konzumira hranu shvati zašto je sigurnost hrane važna, svako ima odgovornost da razumije i osigura da se sva hrana proizvodi, skladišti i konzumira prema najvišim sigurnosnim standardima, završava Čaušević.

Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica

Continue Reading

Lifestyle

Lincura je lijek za mnoge bolesti – korijen zlata vrijedan

Published

on

Lincura ili srčanik trajna je biljka s korjenom koji može biti i do 50 godina starosti.

Korjen je jako dugačak, debel i razgranat, izvana smeđe do tamnosmeđe boje, a iznutra žute boje.

Stabljika je okrugla, iznutra šuplja, a u gornjem dijelu žljebasta, visine od 50 do 120 cm. Najčešće se parče korjena lincure od 5cm stavlja u flašu rakije, a u narodu važi kao dobar lijek za krvotok. Za lijek se u jesen ili rano proljeće sabire koren od starijih biljaka. Svježi korjen ima neugodan miris, dok je miris osušenog korjena aromatičan. Treba ga brzo sušiti – a to se postiže ako ga se razreže po dužini.

Iako se od davnina koristi u ljekovite svrhe, u narodu se na pomen lincure (Gentiana lutea) uglavnom pomisli na rakiju. Poznata i kao srčanik, ova trajna biljka koja može da doživi pedesetogodišnju starost, poznata je po veoma dugačkom, debelom i razgranatom ljekovitom korenu (spolja smeđe do tamnosmeđe, a unutra žute boje) koji se skuplja u jesen ili rano proljeće, sa starijih biljaka. Sastojci korjena se nalaze u velikom broju lijekova koji se proizvode u apotekama i farmaceutskoj industriji, ali je također izuzetno važan i u narodnoj medicini.

U apotekama se uglavnom pravi ekstrakt od lincure, mješani gorki čajevi, ali i drugi preparati gorkog ukusa. Osušeni korjen je aromatičan, za razliku od svježeg, koji ima neprijatan miris. Korjen se suši brzo, rasječen po sredini, na mjestu koje ima dobru ventilaciju. Poslje sušenja treba da ima žutu ili crvenosmeđu boju.

GDJE RASTE

Lincura najčešće raste grupno na pustim mjestima, među grmljem, kao i na planinskim pašnjacima i livadama. Može da se prepozna po lijepim zlatnožutim cvjetovima, koji su spratno poređani na stabljici. Cvijeta od jula do avgusta, ali tek pet godina posle nicanja. Lincura sa Zlatibora u svetu je posebno poznata, i smatra se za jednu od najboljih.

KAKO SE KORISTI U LJEKOVITE SVRHE

U ljekovite svrhe koristi se duže od dva milenijuma, mada je njen hemijski sastav upoznat tek u prošlom vijeku. Ali zato, u drugom vijeku prije nove ere ilirski vladar Gencij lincuru je preporučivao kao lijek protiv kuge i tako trajno ostao upamćen kroz naziv ove biljke. Zbog nekontrolisanog branja nakon Drugog svjetskog rata, gotovo do istrebljenja, danas je lincura zakonom zaštićena. Zato, prilikom vađenja korjena, glavu korjena sa pupoljcima treba vratiti u zemlju da bi se omogućilo dalje razmnožavanje ove ugrožene biljne vrste. U novije vreme ova korisna biljka uzgaja se u baštama, ali i na livadama kao industrijsko bilje.

Korjen je zanimljiv jer sadrži heterozide gorkog ukusa koji su njeni glavni ljekoviti sastojci. Neki od njih smatraju se najgorčim supstancama. Zbog toga je lincura najtipičniji i najbolji amarum tonicum. Gorčinom heterozida lincura stimuliše pokretljivost želuca i izaziva jače lučenje želudačnog soka, pojačava pražnjenje žučne kese i lučenje žuči. A za dobar krvotok dovoljno je staviti komad korjena lincure dužine pet centimetara u flašu rakije, i u malim čašicama piti na prazan želudac.

Narodna medicina lincuru preporučuje i za stomačne tegobe, protiv groznice, za jačanje organizma i pospješivanje apetita. Ljekoviti napitak se pravi ili stavljanjem korjena u rakiju ili kuhanjem u vodi, koja se kasnije također pije u čašicama na prazan stomak.

Lincura se preporučuje i u slučaju napada mučnine i nesvjestice, kao i za liječenje malokrvnosti i bljedila. Spolja se koristi za liječenje dubokih i inficiranih rana. Kao lijek ili pomoćna terapija lincura je delotvorna i kod bubrežnih bolova, gasova u stomaku, zatvora, menstrualnih bolova, bronhitisa, gorušice, kašlja i kijavice, pada imuniteta…

U slučaju upale vena, kao oblog preporučuje se korjen lincure pomješan sa rakijom. Široku lepezu terapijskog djelovanja lincura ima, jer pored heterozida sadrži i druge ljekovite sastojke. Na prvom mjestu to su alkaloidne gentanine, zatim biljna vlakna, biljne masti, eterična ulja, mineralne soli, pektin i druge…

Lincura je prijeki lijek. Lincura se jedino ne preporučuje trudnicama i osobama sa povišenim pritiskom, kao i osobama koje imaju gastritis i čir.

(narodnilijek.com)

Continue Reading