Poveži se s nama

Lifestyle

INZ: Sigurna hrana danas za zdravo sutra

Published

on

Svjetski dan sigurnosti hrane (WFSD – World food safety day) se obilježava 7. juna svake godine, a ima za cilj skrenuti pažnju i potaknuti akciju da pomogne u sprečavanju, otkrivanju i upravljanju rizicima koji se prenose hranom, doprinoseći sigurnosti hrane, zdravlju ljudi, ekonomskom prosperitetu, poljoprivredi, pristupu tržištu, turizmu i održivom razvoju, ističu u Institutu za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ).

Ovogodišnja, tema za 2021. je “Sigurna hrana danas za zdravo sutra”, naglašava da proizvodnja i konzumacija sigurne hrane imaju neposredne i dugoročne koristi za ljude, planetu i ekonomiju. Prepoznavanje sistemskih veza između zdravlja ljudi, životinja, biljaka, okoline i privrede pomoći će nam da udovoljimo potrebama budućnosti.

Odgovornost vlada, proizvođača i potrošača

Prepoznavši globalni teret bolesti koje se prenose hranom, a koje pogađaju pojedince svih dobnih skupina, posebno djecu mlađu od pet godina i osobe koje žive u zemljama s niskim prihodima, Generalna skupština Ujedinjenih nacija proglasila je 2018. da će svaki 7. juni biti Svjetski dan sigurnosti hrane. Svjetska zdravstvena skupština je 2020. godine usvojila odluku o jačanju napora na sigurnosti hrane kako bi se smanjio teret bolesti koje se prenose hranom. SZO i Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (FAO) zajednički olakšavaju obilježavanje Svjetskog dana sigurnosti hrane, u suradnji s državama članicama i drugim relevantnim organizacijama.

Sigurnost hrane zajednička je odgovornost vlada, proizvođača i potrošača. Svako ima ulogu od farme do stola kako bi osigurao da hrana koju konzumiramo bude sigurna i zdrava. Kroz Svjetski dan sigurnosti hrane, SZO radi na tome da sigurnost hrane uvrsti u dnevni red i smanji globalni teret bolesti koje se prenose hranom. Sigurnost hrane je svačija stvar.

– Ljudi s pravom očekuju da je hrana zdravstveno sigurna i pogodna za konzumiranje. Bolesti izazvane konzumacijom kontaminirane hrane su u najboljem slučaju neprijatne, a u najgorem, mogu biti fatalne. Postoje i druge, ne tako jednoznačne posljedice izazvane kontaminiranom hranom, jer se mogu nanijeti ogrome štete proizvodnji, trgovini, ugostiteljstvu, turizmu i dovesti do značajnog pada zarada, nezaposlenosti i sudskih sporova. Tokom posljednjih desetljeća, desile su se značajne promjene u proizvodnji hrane, posebno je došlo do porasta proizvodnje hrane koja je pripremljena za direktnu konzumaciju i hrane konzervirane hlađenjem sa produženim rokom trajanja. Kod ove vrste hrane povećana je mogućnost kontaminacije, jer se njena proizvodnja sastoji od velikog broja, različitih mehaničkih, proizvodnih koraka. Dostava pojedinačnih pakovanja do krajnjeg potrošača, također povećava mogućnost kontaminacije. S ciljem da se produži rok trajanja ove vrste hrane, koristi se pakovanje u vakuumu ili pakovanje u modificiranoj atmosferi. Za produženje roka trajanja, važno je i kontrolirano skladištenje na hladnom, kao i da se osigura odgovarajuće hlađenje tokom cijelog proizvodnog procesa, ističe Benjamin Čaušević, menadžer za kvalitet u INZ-u.

Sastojci hrane mogu biti i aditivi za hranu, boje, okusi, začini, enzimi, vitamini i minerali. Ovisno o funkciji hrane ili sastojka, mogu se primjenjivati različiti propisi. Ako se funkcija hrane ili određenog sastojka u konačnom proizvodu može razlikovati, potrebna je odgovarajuća kvalifikacija ove hrane ili sastojka. Na primjer, limunska kiselina se može dodati kao dodatak hrani, E 330, u gotovo svaku hranu. Međutim, može se koristiti i kao sastojak hrane u dodacima prehrani. Najvažnije je uraditi kvalifikaciju same hrane ili sastojka.

Komplicirajući faktor je činjenica da velik dio zakonodavstva nije usklađen među državama članicama EU-a, a pogotovo ne u BiH. Istovremeno potrošači zahtijevaju minimalno procesiranu hranu, bez upotrebe konzervanasa i aditiva. Međutim, takva hrana predstavlja izazov u sprječavanju mikrobiološke aktivnosti, odnosno narušavanja kvaliteta i zdravstvene ispravnosti hrane. U proizvodnju hrane konzervirane hlađenjem sa produženim rokom trajanja, uključena je i termička obrada, međutim termička obrada ne inaktivira spore koje kasnije mogu da utječu na zdravstvenu ispravnost ili kvarenje hrane. Termička obrada inaktivira vegetativne oblike bakterija, koje su prisutne u sirovinama, što prouzrokuje da su ovi proizvodi, nakon termičke obrade, podložni kontaminaciji sa bakterijama. Veliki broj faktora, koji su uključeni u suvremenu proizvodnju hrane, povećavaju rizike vezane za zdravstvenu ispravnost.

Razlika između zdrave, sigurne i vrijedne hrane

Potrošači trebaju da znaju razliku između zdrave, sigurne i nutritivno vrijedne hrane.

– Sigurna hrana može biti i npr gazirano piće, ali pretjeran unos gaziranih pića nije zdrav za čovjeka. Zdrava hrana, ako nije proizvedena i skladištena prema propisima i standardima može biti kontaminirana, odnosno nesigurna, i na taj način opasna po život čovjeka. Nutritivno vrijednom hranom se smatra ona hrana koja zadovoljava čovjekove dnevne potreba za makro i mikronutrijentima. Svake godine jedan od 10 ljudi širom svijeta oboli zbog kontaminirane hrane. Složenošću naših globalnih opskrbnih lanaca sada je važnije nego ikad rađati kulturu koja promoviše  i poboljšava sigurnost hrane. To zahtijeva usklađeni pristup, pri čemu svi akteri u lancu komuniciraju i surađuju. Ključne odluke koje utiču na integritet naše hrane donose se u svakoj kariki lanca i, kao takva, kultura svake organizacije koja sudjeluje u tom lancu utječe na krajnji proizvod; bitno određujući je li hrana koju jedemo sigurna, dodaje čaušević.

Tradicionalno smo ovisili o sistemima koji problem prepoznaju tek nakon što postanu problem. Iako revizije i ispitivanja moraju ostati nužni dio procesa proizvodnje hrane, kompanije bi trebala – ako već nisu – preći na preventivne metode. Uspješne kompanije su one koje kontinuirano pregledavaju svoje metode i infrastrukturu, prepoznajući potencijalne opasnosti i rizike prije nego što se pojave.

Prema važećim propisima vezanim za hranu u  Bosni i Hercegovini  Subjekti u poslovanju s hranom (SPH) imaju niz procesa koje moraju da ispoštuju. ODGOVORNOST – Odgovorni su za zdravstvenu ispravnost hrane u svim fazama proizvodnje, prerade i distribucije, SIGURNOST – Ne smiju na tržište stavljati zdravstveno neispravnu hranu, SLJEDIVOST- Moraju biti u mogućnosti brzo identificirati svakog dobavljača ili pošiljku, TRANSPARENTNOST – Moraju hitno obavijestiti nadležno tijelo ukoliko smatraju da njihova hrana nije zdravstveno ispravna, HITNOST – Moraju bez odgode pokrenuti postupak povlačenja ili opoziva hrane s tržišta ukoliko smatraju da njihova hrana nije zdravstveno ispravna, PREVENCIJA – Moraju identificirati i redovno revidirati kritične tačke u njihovim procesima te osigurati da se nad tim tačkama provode kontrole i na kraju – SARADNJA – Moraju sarađivati s nadležnim tijelom u poduzimanju mjera u svrhu smanjivanja rizika.

– Kulturu sigurnosti hrane možete procijeniti na način na koji robna marka ili proizvodni pogon reagiraju na redovne probleme ili neusklađenosti koji se javljaju tokom rutinskog poslovanja – osjećaj hitnosti. Radi se o tome da svaka osoba koja konzumira hranu shvati zašto je sigurnost hrane važna, svako ima odgovornost da razumije i osigura da se sva hrana proizvodi, skladišti i konzumira prema najvišim sigurnosnim standardima, završava Čaušević.

Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica

Advertisement
Click to comment

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Lifestyle

Tamna čokolada smanjuje srčane tegobe, pritisak i šećer u krvi

Published

on

Izvor: klix.ba

Tamna čokolada smatra se zdravim užitkom, sa 70 posto i više kakaa bogata je biljnim jedinjenjima zvanim flavonoidi i flavanoli koji su povezani sa manjim rizikom od srčanih bolesti i drugih kardiovaskularnih blagodati.

Mnoga su istraživanja već pokazala da tamna čokolada spada u grupu zdravih namirnica koje imaju i neke zdravstvene prednosti, a najnovija studija objavljena prošlog sedmice otkrila je da može potaknuti i mršavljenje.

British Journal of Clinical Pharmacology tako navodi da čokolada utječe na neurotransmitere poput dopamina, serotonina i endorfina, a istraživanje provedeno na 14.000 odraslih osoba kaže da konzumacija tamne čokolade za 57 posto smanjuje vjerojatnost depresivnih epizoda.

Osim toga, sirovi kakao je pun flavanola, biljnih spojeva za koje se vjeruje da poboljšavaju cirkulaciju, snižavaju krvni pritisak i upale i smanjuju razinu holesterola.

Nutricionistkinja Cassandra Barns napominje da je kakao bogat kalijem koji pomaže u regulaciji krvnog pritiska te magnezijem koji je ključan za rad pravilan rad svih mišića, pa tako i srca.

Jedno je istraživanje tako pokazalo da umjerena konzumacija čokolade od tri reda čokolade mjesečno može za 13 posto smanjiti rizik od zatajenja srca, a istraživači kažu da flavonoidi jačaju i zdravlje krvnih žila i pomažu u smanjenju upale, ali upozoravaju da prevelika konzumacija čokolade isto nije dobra, pa čak i povećava rizik od zatajenja srca.

Čokolada sadrži i kofein i teobromin, prirodne stimulanse, ali sadrži i šećer koji organizmu daje energiju što je još jedan razlog zašto je najzdravija tamna čokolada koja u sebi nema dodanih šećera.

Studija objavljena prošle godine u časopisu Scientific Reports pokazala je da su zdrave odrasle osobe koje su konzumirale kakao bogat flavanolom bile bolje i u rješavanju raznih problemskih zadataka, a Gabriele Gratton sa Univerziteta Illinois kaže da tijelo na kako reagira povećavajući dotok krvi u mozak.

Flavanoli mogu zaštititi od oksidativnog stresa i drugih oštećenja stanica, a ljudi koji konzumiraju čokoladu bogatu flavanolima imaju i niži krvni pritisak.

Continue Reading

Lifestyle

Znate li zašto svaki dan trebate jesti mandarine?

Published

on

Izvor: klix.ba

Počela je sezona mandarina, a stručnjaci savjetuju da ovo ukusno voće konzumirate što češće, ako je moguće i svaki dan. U nastavku pročitajte kakve benefite vašem organizmu donosi konzumiranje mandarina.

Najprije je važno razjasniti kako najlakše možete odabrati kvalitetne i ukusne mandarine – prema savjetima stručnjaka bolje mandarine su teže, jer sadrže više vode i soka.

Bogate su vitaminima A, B i C, kalijem, folnom kiselinom, magnezijem, kalcijem i željezom – zbog čega će značajno ojačati vaš imunitet u sezoni prehlada i gripa. U 100 grama narandžastog voća nalazi se oko 30 miligrama vitamina C, što zadovoljava trećinu dnevnih potreba za ovim nutritijentom.

Ukoliko imate problema s probavom – povećajte konzumaciju mandarina. Naime, na njima je bijela vlaknasta ovojnica koja umnogome pomaže i ubrzava rad probavnog sistema.

Mandarine pomažu čak i sa stresom jer imaju opuštajući utjecaj na živčani sistem. Ukoliko se nađete u tjeskobnoj situaciji ili imate problema s bolnim grčevima u dišnom sistemu – jedite mandarine!

Ovo narandžasto voće dobro je i za srce i kardiovaskularni sistem jer su dobar izvor kalija, koji snižava krvni pritisak i normalizira ritam srca. Osim toga, mandarine sadrže hranjive tvari koje sprečavaju nakupljanje lošeg holesterola na arterijama, što inače može dovesti do srčanog udara.

Znate li da mandarina može pomoći i vašoj koži? Uzmite četiri kriške mandarine, odstranite sjemenke i izmiksajte ih sa kašikom jogurta i kašikom meda. Zatim nanesite na kožu lica i vrata te ostavite da djeluje 10-20 minuta. Maska će obnoviti vašu kožu i dati joj zdraviji i blistaviji izgled, a preporučuje se da masku koristite dva puta sedmično.

Ne zaboravite: Mandarine možete konzumirati i u želeu, sladoledima, kremama i džemovima. Osim toga, sok ovog voća izuzetno je koristan za marinadu mesa i riba.

Continue Reading

Lifestyle

Recept za Krofne koje su gotove za 5 minuta!

Published

on

Izvor: coolinarika.com

Recept za krofne koji će vas oduševiti

U nastavku vam donosimo recept za krofne koje su jednostavne za pripremu i gotove za 5 minuta.

Sastojci

400 ml mlakog mlijeka
1 svježeg kvasca
1 žlica kristal šećera
2 jaja
50 ml ulja
700 g glatkoga brašna
1 žličica soli
1 l ulja za prženje
50 g šećera u prahu za posipanje
Po želji:
eurokrem, marmelada

Priprema

U jednoj zdijeli u mlijeko umutiti sviježi kvasac i šećer. Dodati polovicu brašna i sjediniti u glatku smijesu. U maloj zdijelici razmutiti jaja i sol te dodati u smiesu.

Takođe nasuti i ulje i opet sve lijepo sjediniti te potom dodati i drugu polovicu brašna pa sve zajedno umijesiti mikserom u prilično gusto tijesto.

Posuti malo brašnom, pokriti suhom krpom te ostaviti na toplom mjestu da odstoji dok tijesto ne dobije duplu masu na volumenu.

Continue Reading
Advertisement
Advertisement