Poveži se s nama

Biznis

Izvoz mlijeka i mliječnih proizvoda u Kinu veliki je poticaj za BiH

Published

on

Bosna i Hercegovina raduje se izvozu svojih mliječnih proizvoda u Kinu, rekao je ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa zemlje Staša Košarac.

U nedavnom intervjuu za agenciju Xinhua, nazvao je kinesko tržište “velikom šansom za domaći poljoprivredni sektor” i napomenuo da je BiH napravila posljednji korak u procesu odobravanja izvoza mliječnih proizvoda na kinesko tržište.

Očekuje se da će kineski partneri sada usvojiti popis od 13 tvornica mlijeka i mliječnih proizvoda u BiH kojima je odobren izvoz na tržište Europske unije ili poslati vlastite inspektore koji će sami pregledati i odobriti objekte.

Prema Košarcu, izvoz mlijeka i mliječnih proizvoda na kinesko tržište potaknut će mlječnu industriju u BiH i privući nova ulaganja, poboljšati poljoprivrednu politiku, povećati prihod ruralnog stanovništva i smanjiti trgovinski deficit zemlje.

Ministrov optimizam nije neutemeljen. Kina je u februaru izjavila da namjerava u narednih pet godina iz zemalja Srednje i Istočne Europe uvesti robu vrijednu više od 170 milijardi američkih dolara, raditi na udvostručavanju poljoprivrednog izvoza zemalja CIE u Kinu i podizati dvosmjernu poljoprivrednu trgovinu za 50 posto.

Darko Čobanov, menadžer kvalitete u tvornici sira Eko Sir Puđa, vrlo je optimističan u pogledu mogućeg odobrenja izvoza mliječnih proizvoda na kinesko tržište.

Jako smo zainteresirani za isprobavanje bilo kojeg novog budućeg tržišta, posebno onoliko velikog kao kinesko. S postojećim kapacitetima mogli bismo osigurati godišnje oko 200 tona tvrdog sira za Kinu, rekao je Čobanov, dodajući kako sirana godišnje proizvodi više od 500 tona sira i ima ogroman potencijal za proširenje svojih kapaciteta.

To može biti win-win dogovor“, rekao je Čobanov.

Prema Vanjskotrgovinskoj komori BiH, BiH godišnje proizvede oko 16.000 tona sira što čini samo 6 posto ukupne proizvodnje mlijeka u zemlji.

Smail Žilić, 59-godišnji mljekar, također je vrlo optimističan u pogledu izvoza sira u Kinu.

U našoj tvornici sira Kupres Milch proizvodimo oko 30 tona godišnje, ali sa postojećim kapacitetima mogli bismo ići i do 100 tona godišnje. Također smo otvoreni za pregovore o raznim vrstama partnerstava kako bismo povećali kapacitet“, rekao je Žilić.

Izvozna postignuća nositelji su razvoja domaće mliječne industrije, rekao je Košarac, dodajući kako je Kina prijateljska nacija i dugogodišnji partner s kojim bi BiH željela ojačati saradnju i trgovinu, navodi Xinhua.

(akta.ba)

Click to comment

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Biznis

Zašto u BiH nema brendova i kompanija koje u regiji postoje godinama?

Published

on

Zašto u BiH nema kompanija i brendova koji su prisutni u regiji niz godina? Sepfora, Muller, Sinsay, C&A, su kompanije koje postoje u susjednim zemljama ali ne i u BiH. Prije nekoliko mjeseci potvrđen je dolazak Lidla u BiH, međutim kada će i prve poslovnice biti otvorene još nije poznato.

“Lidl neprestano istražuje potencijalne ciljeve širenja i analizira uslove na lokalnom tržištu i potencijal kupaca. Ljubazno Vas molimo za razumijevanje da u ovom trenutku ne možemo komentirati prirodu i opseg mogućih aktivnosti, te s tim u vezi moguće lokacije trgovina ili datume otvaranja”, saopćeno je ranije iz Lidla.

Za razliku od Lidla, C&A u ovom trenutku nije zainteresovan za našu zemlju , ali ističu kako prate tržište BiH.

“U ovom trenutku Bosna i Hercegovina nije na našoj identificiranoj listi prioriteta. Ipak, vrlo pažljivo pratimo ovo tržište. Nakon izazovne godine pandemije, u procesu smo modernizacije podružnica u zemljama u kojima smo već zastupljeni – ali to ne isključuje buduće širenje u druge zemlje”, odgovor je iz kompanije C&A.

Kada odlučuju gdje investirati, strani investitori procjenjuju više aspekata neke zemlje. Neki nisu zainteresovani zbog veličine tržišta, niskog standarda, političke i ekonomske stabilnosti, infrastrukturne izgrađenosti. Marketing stručnjak Almir Hodžić ističe da je u BiH zanimljiv i parametar heterogenosti potrošačkog tržišta.

Šta je problem sa BiH?

“Prevelika je razlika u potrošačkim navikama, recimo na robama široke potrošnje imate urađenu kategorizaciju proizvoda. Pa imate npr. mlijeko i mliječne proizvode, meso i mesne prerađevine, home care, personal care, alkoholna i bezalkoholna pića itd. I sad recimo ako uzmete kategoriju kafe i analizirate kategoriju kafe i imate 130 proizvođača kafe koji se ‘tuku’ za bosanskog potrošača, pa imate situaciju da u jednom marketu, nije ista ponua kafe recimo Travniiku, Banja Luci, Zenici, Mostaru itd”, pojasnio je Almir Hodžić iz biznis Udruženja Povelja.

Iz FIPA-e, nadležne agencije za strana ulaganja, ističu da su prema podacima Centralne banke Bosne i Hercegovine strane investicije su za period januar – decembar 2020. iznosile 625.6 miliona KM i bile su manje za 7.5% u odnosu na prethodnu godinu (po platnom bilansu u 2019. bilo 676.6 miliona KM).

Strane investicije januar-decembar 2020.

625.6 miliona KM U 2020.
676.6 miliona KM U 2019.
Strane investivcije manje za 7,5% odnosu na 2019. godinu.

Brojne prepreke

Iz FIPA-e navode da Strani investitori kao probleme u poslovanju u BiH ističu: Dobijanje građevinske dozvole, radne i dozvole za privremeni boravak za strane radnike i poreze, problem sporosti sudova kod naplate potraživanja, prevelika fiskalna i parafiskalna davanju, nametnuta obaveza revizije finansijskih izvještaja za velika i srednja preduzeća, a jedan takav izvještaj plaća se obično od 3.000,00 pa do 10.000,00 KM.

Agencija za unapređenje stranih investicija u Bosni i Hercegovini kažu kako nastoje nadležnim institucijama ukazati na ključne prepreke u ovoj oblasti, te da određene olakšice postoje, poput poticaja za zapošljavanje radnika, davanje zemljišta u zakup po veoma povoljnim cijenama, oslobađanje od komunalne naknade za istaknuti naziv firme itd.

Ali i da je potrebno donijeti moderna zakonska rješenja kakva se primjenjuju u EU kako bi bio postignut veći napredak.

Autor: N1

Continue Reading

Biznis

Evolucija kartičnog plaćanja: Pandemija ubrzala praktičnost življenja

Published

on

Gotovo godinu i po dana smo svjedoci uvođenja različitih novih pravila u sve segmente življenja i sada je već sasvim jasno da se tu ne radi ni o čemu privremenom, kako je na početku izgledalo.

Danas sasvim pouzdano znamo da je “novo normalno“ zapravo normalno koje je svakako trebalo stići, ali ga je pandemija samo ubrzala.

Naravno, već pretpostavljate da ovo nije tekst o tome koliko nas je korona i sve oko nje pogodilo. Od ekonomije do ograničenja putovanja, tačno je da jeste. Ipak, takvih ste se tekstova do sada načitali i naslušali vijesti koje su u detalj objasnile, ili bar pokušale, šta se događalo i događa u vezi sa COVID-19. Ovo je tekst u kojem pišemo o tome na čemu smo, zapravo, u cijeloj ovoj situaciji profitirali.

Prvo, digitalizacija. U Bosni i Hercegovini je “digitalizacija” u svakom mogućem pojavnom obliku do marta 2020. godine spominjana kao nešto maglovito što će se izvjesno dogoditi, ali neizvjesno kada. A onda, za samo 18 mjeseci, stvari su se potpuno promijenile. Počevši od aplikacija za naručivanje namirnica koje su do sada bile riješene polovično i bez mogućnosti kartičnog plaćanja, sve do apliciranja za kredite ili upravljanja vlastitom karticom bez odlaska u banku, sigurni smo da je cijeli ovaj proces zapravo dobrim dijelom ubrzan zbog promijenjenih okolnosti.

Drugo i možda najvidljivije, plaćanje karticama. Nikada kao u posljednjih godinu dana nije ubrzano i popularizirano korištenje kartica, a to za većinu predstavlja ogromno olakšanje u praktičnom življenju. Dok su kartice ranije bile korištene, u gruboj podjeli, u dva slučaja – za veće iznose i prilikom putovanja, danas se koriste svakodnevno, svugdje, za sve iznose i u gotovo svakoj prilici: od plaćanja u kafićima do kupovine bijele tehnike i sve između toga.

Ovome su znatno doprinijeli svi tržišni akteri, počevši od kartičara i banaka pa do maloprodaje, jer su značajno unaprijedili ovaj segment i proširili mrežu. I ne samo mrežu. Danas je kartice moguće koristiti u beskontaktnom plaćanju, brzo i bez čekanja, a kroz mobilne aplikacije je moguće kontrolisati nivo potrošnje i broj transakcija, pa to kartično plaćanje čini daleko sigurnijim, jednostavnijim i transparentnijim. Vrijedno je spomena i da na ovakav način možemo raditi i odličnu kontrolu vlastite potrošnje.

Među bankama koje su prve pokrenule digitalni režim rada svakako je ProCredit Bank BH, koja i nosi opis prve digitalne banke u BiH i odličan je primjer evolucije o kojoj pišemo. Pored niza sjajnih “novonormalnih” novina koje je ova banka gotovo smjesta uvela, poput banke bez redova u kojoj najveći dio svojih transakcija završavate online, ProCredit je među prvima uveo i beskontaktni limit za visoke iznose u kartičnom plaćanju. U praksi ovo znači da sva plaćanja do 1.000 KM možete uraditi samo doticanjem POS terminala karticom, bez predavanja kartice prodavaocu. Osim toga, banka će vas SMS porukom obavijestiti o svakoj transakciji od 50 KM i više, što je dodatni sloj zaštite kod kartičnog plaćanja. Ako na umu imamo i to da svojim limitima za plaćanja možete vrlo jednostavno i doslovno u nekoliko trenutaka upravljati kroz mobilnu aplikaciju, čini se da je ovim zapravo zaokružena i praktičnost i sigurnost korištenja kartice u svakodnevnici.

Sumirajući sve, činjenično je, dakle, stanje da smo uz “novo normalno” dobili i mnoštvo pogodnosti i olakšanu praktičnu stranu življenja. Sada je samo i isključivo do nas kako ćemo time upravljati i koliko dobroga iz svega izvući.

(klix.ba)

Continue Reading

Biznis

U FBiH povećana proizvodnja struje i koksa, manja proizvodnja uglja i lignita

Published

on

Bruto proizvodnja električne energije u FBiH u maju 2021. godine iznosila je 565 GWh, dok je u istom mjesecu 2020. godine zabilježeno 478 GWh.

U ukupnoj bruto proizvodnji električne energije, hidroelektrane su učestvovale sa 37,5 posto, termoelektrane sa 57,7 posto, a vjetroelektrane sa 4,8 posto.

Proizvodnja mrkog uglja u FBiH u maju ove godine iznosila je 332.931 t, a u istom mjesecu 2020. godine 363.231 t. Proizvodnja lignita u FBiH u maju 2021. je 150.433 t, a u maju 2020. godine 181.894 t.

Proizvodnja koksa u maju ove godine iznosila je 83.749 t, a u istom mjesecu 2020. godine evidentirano je 57.839 t, pokazuju podaci Federalnog zavoda za statistiku.

(Akta.ba)

Continue Reading