Poveži se s nama

Lifestyle

Besplatni mamografski pregledi u ZDK i ove godine

Published

on

Tokom trideset mjeseci akcije besplatnih mamografskih pregleda, od početka akcije 28. juna 2018. godine do posljednjeg dana 2020. godine na području dvanaest gradova i općina Zeničko-dobojskog kantona (ZDK) ukupno je pregledano 9.547 žena starosti od 50 do 69 godina, rezultat je analize koju je proveo Institut za zdravlje i sigurnost hrane (INZ).

Ova institucija je, zajedno sa Zavodom zdravstvenog osiguranja i Ministarstvom zdravstva ZDK provodila javnu kampanju poziva žena starijih od 50 godina da obave pregled u jednoj od državnih ili privatnih ustanova u ovom kantona, sa kojima je potpisan ugovor o refundiranju obavljenih mamografskih pregleda.

Prema podacima, INZ-a, najviše osoba pregledano je sa područja Grada Zenica 46,5% (4.437), a najmanje Usore 0.35% (34). Zanimljivo, žena sa završenom osnovnom (43,2%) i srednjom školom (43,5%) je bilo podjednako, dok je tek svaka deseta bila visoko obrazovana (10,1%).

Opravdanost preventivnih pregleda

Svaka treća žena (33,9%) koja se javila na mamografiju uokviru ovog projekta, njih 3.233, po prvi put su u životu obavile mamografski pregled. Kao najčešći razlog javljanja na pregled odgovorile su da je to zelja za pregledom, što ide u prilog da se kampanjom podigla svijest o značaju preventivnih pregleda.

– Da su pregledi bili itekako potrebni, a za neke osobe i neophodni i spasonosni, pokazuje statistika upućivanja na dalje, detaljne preglede i savjetovanje i tretman hirurga, zbog zabilježenih potencijalno opasnih promjena.

U toku ovog perioda 266 žena upućeno je glandularnom hirurgu na daljnu dijagnostičku obradu, dok je 2.527 žena upućeno na obavezan ultrazvuk kao dopunu mamografskom pregledu.

Analizom prikupljenih podataka, logično je pretpostaviti da će se Projekt kod većine pacijentica odraziti na ranije i efikasnije liječenje, na prevenciju metastatske bolesti, te u konačnici na poboljašnje zdravlja s jedne i smanjenje ukupnih troškova liječenja s druge strane, ističu u INZ.

Skriningom se postižu višestruke koristi – kako za svaku ženu pojedinačno, tako i za društvo. Redovan i kvalitetno proveden skrining smanjuje mortalitet od karcinoma dojke i do 30 posto, a istovremeno se štede finansijska sredstva koja bi se inače morala upotrijebiti za liječenje oboljelih pacijentica, što je vrlo skupo.

Karcinom dojke je najčešće maligno oboljenje kod žena i uzrokuje svaku petu smrt u ženskoj populaciji. Testiranje visoko kvalitetnom mamografijom je rentgenski pregled kojim se bilježe promjene na dojci oko dvije godine ranije od pojave prvih simptoma ili opipljive kvržice.

Cilj javnozdravstvene kampanje jeste doći do što većeg broja građana i potaknuti ih da se odazovu na pregled, ali ih i motivirati da inače aktivno sudjeluju u očuvanju i unapređenju svog zdravlja.

Preventiva i rano otkrivanje bolesti dokazano su najuspješnije metode u boorbi protiv malignih bolesti. Od raka dojke najčešće obolijevaju žene iznad pedesete godine života, ali u novije vrijeme sve češće obolijevaju i mlađe žene. Muškarci također mogu oboljeti od raka dojke, ali puno rjeđe nego žene.

Promjene i smanjenje rizika za žene

Promjene zbog kojih treba da se javite ljekaru su prisustvo čvora u dojci ili pazušnoj jami, iscjedak iz bradavice, promjena u regiji bradavice, promjena uobičajenog oblika ili veličine dojke, promjena boje ili osetljivosti na koži dojke, smežuranost kože dojke (slično celulitu), nagli bol u dojci ili pazušnoj jami,

Svaka žena može smanjiti rizik obolijevanja od raka dojke samopregledom dojki jednom mjesečno nakon 20. godine, ultrazvučnim pregledom dojki jednom godišnje nakon 35. godine, mamografijom nakon 40. godine jednom u dvije godine, te jednom godišnje nakon 50. godine starosti.

Mamografija je najdjelotvornija, rentgenska metoda pregleda dojki, kod koje se koristi specijalno projektovan rentgenski aparat (mamograf). Preporučuje se kao metoda ranog otkrivanja, njome se može otkriti rak dojke i dvije godine prije nego što tumor postane opipljiv. Redovna primjena mamografije dokazano smanjuje smrtnost od raka dojke za 30 posto među ženama u dobi od 50 do 69 godina.

Screening mamografiji podvrgavaju se zdrave najugroženije žene, a to su žene u dobi od 50 do 69 godina. Jedina metoda kojom se brzo, jednostavno, učinkovito i objektivno može pregledati veliki broj žena, odnosno njihovih dojki jest mamografija.

Najveća prednost mamografije nad drugim metodama jest detekcija patoloških mikrokalcifikata. To su sitne nakupine kalcija koje uz određene uvjete mogu biti jedini znak raka u dojci i koji se vide isključivo mamografski.

Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica

Ustanove u kojima se može obaviti BESPLATAN mamografski pregled u ZDK:

Zenica:

– Privatna zdravstvena ustanova “Medicom”, Štrosmajerova 4, 032 462-245 i 462-246

– Kantonalna bolnica, Crkvice 67, 032 447-282, 032 447-265

– Poliklinika „Sunce“, Štrosmajerova 11, 032 442-560

– Poliklinika „Epion“, Bistua Nuova 3,  032 970-444

Maglaj: – Dom zdravlja, Ilijasa Smajlagića bb, 032 465-670

Tešanj: – Opća bolnica, Braće Pobrić 17, 032 650-187, lokal 224

Žepče: – Dom zdravlja sa stacionarom, Prva br. 36, 032 882-252

Olovo: – Dom zdravlja, Branilaca Olova bb, 032 828-080, lokal 114

Kakanj: – Dom zdravlja, Zeničkog partizanskog odreda 50, 032 460-993

Zavidovići: – Dom zdravlja, Gazi Husrev-begova 25, 032 878-877, lokal 4.

Click to comment

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Lifestyle

Ljeto je, saznajte više o koristima i rizicima intenzivne upotrebe bazena za rekreaciju

Published

on

Voda nije samo osnovna fiziološka potreba čovjeka nego nam može pružiti i radost rekreacije. Vode za sport i rekreaciju su dragocjene oaze, a kao fizička aktivnost plivanje je jedna od najučinkovitijih aktivnosti za unapređenje i očuvanje dobre kondicije i zdravlja.

Međutim rekreacija u vodi nosi sa sobom značajne zdravstvene rizike. Ovi rizici se mogu podijeliti u tri skupine, utapanje i povrede, opasnost od zaraznih bolesti ili opasnost od hemijskih sredstava, ističu iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica.

“Odgovornost za očuvanje zdravlja je i ona onima koji upravljaju bazenima i vodenim površinama, ali i na osobama koje koriste te objekte. To je cijeli set mjera, od odgovarajućih pravila i propisa za tehničke, zdravstvene i sigurnosne standarde za upravljanje bazenima, do kućnog reda koji mora biti istaknut na vidljivom mjestu i koji sadrži pravila ponašanja za korisnike bazena kao što su higijena i sigurnosne preporuke”, ističe dr. Jasmin Durmišević iz Odjeljenja za zdravstvenu ekologiju i higijenu Zavoda za javno zdravstvo Instituta.
O načinu ulaska i vodi u bazenima

Utapanje i “skoro utapanje” su među vodećim uzrocima smrti u svijetu, najčešće male djece i najčešće u privatnim bazenima, “džakuzi” kadama i slično. U pravilu se radi o “trenutku odsustva” nadzora. kod odraslih, najčešća su utapanja ili povrede na bazenima povezana sa unosom alkohola, zbog čega je i propisana zabrana unosa i korištenja, kao i kupanje u alkoholisanom stanju.

“Povrede povezane sa kupanjem na bazenima su povrede glave i mozga, povrede kičme, povrede ruku nogu i stopala. Ovim povredama je najčešće uzrok nepažnja na mokrim klizavim površinama oko bazena, kao i skakanje u vodu sa visine bez odgovarajućeg treninga i nadzora. Da bi se izbjegle ove povrede neophodno je da su prostori oko bazena izrađeni od odgovarajućih materijala, da se redovno održavaju, te da se kupači pažljivo kreću po takvim prostorima.”
Pristup na skakaonicama treba biti dozvoljen samo licima koja treniraju skakanje u vodu i uz odgovarajući stručni nadzor. Nikada se ne smije naglo ući u vodu, neophodno je napraviti period prilagođavanja, tuširanjem ili laganim prskanjem vodom u plićem dijelu bazena. Nagla promjena temperature može dovesti do šoka i gubitka svijesti te posljedično do utapanja ili povrede, navodi dr. Durmišević.

Voda u bazenima mora biti čista, bistra, bez boje. Ne smije sadržavati otrovne i nadražujuće tvari, niti bakterije, viruse, gljive, parazite koji bi mogli izazvati bolesti kod kupača. Da bi se spriječilo širenje zaraznih bolesti neophodno je da se za bazene koristi zdravstveno ispravna voda, te da se prije puštanja i tokom korištenja bazena adekvatno preradi, prečisti i dezinfikuje.

Prije početka upotrebe bazena, bazen i kompletan protočni sistem mora biti očišćen, ispran te dezinficiran hiperhlorinacijom. Tokom upotrebe bazena neophodno je obezbjediti kontinuiranu filtraciju i dezinfekciju vode. Također neophodno je da voda u bazenima bude pod stalnim zdravstvenim nadzorom nadležne zdravstvene ustanove. Ovo podrazumjeva redovnu kontrolu fizičkih i mikrobioloških karakteristika vode, te kontrolu hlorisanja vode.

“Zagađenje i uzročnici mogu u vodu dospjeti direktno sa vodom iz izvora vode koji se koristi za napajanje bazena, iz neposredne okoline bazena, kao i od samih kupača. Preko vode u bazenima mogu se prenijeti crijevne zarazne bolesti, kožne zarazne bolesti kao i zarazne bolesti disajnog sistema putem raspršenih vodenih kapljica. Posebno su osjetljiva djeca. Rane, ogrebotine, nepravilno održavani pirsinzi, oštećena koža neposredno nakon depilacije i upaljena koža povećavaju mogućnost od ulaska uzročnika bolesti u organizam”, kažu stručnjaci INZ-a.
Osobe koje boluju od zaraznih bolesti ne bi smjele da koriste javne bazene jer predstavljaju zdravstveni rizik za druge kupače. Osobama sa vidljivim gnojnim kožnim promjenama ne smije biti omogućeno korištenje bazena. Osobe koje boluju od crijevnih zaraznih bolesti, kao i osobe koje su u zadnjih sedam dana bolovale od crijevnih zaraznih bolesti ne bi smjele koristiti bazen.

Na bazenima postoji povećani rizik od prenosa bolesti disajnih organa (gripa), zbog velikog broja osoba na malom prostoru bazena. Ovo se posebno odnosi na zatvorene bazene gdje je rizik još veći zbog povećane temperature i vlažnosti, zbog čega je u ovim objektima neophodna i odgovarajuća ventilacija.

Malo dijete se može utopiti i u šest centimetara vode

Često se u posljednje vrijeme koriste montažni bazeni, izrađeni od plastike, kao i oni na napuhivanje. Manji bazeni na napuhivanje se koriste pretežno za dječiju razonodu ali postoje i montažni bazeni većih dimenzija. Slični principi važe i za ove bazene. Prije upotrebe treba dobro proučiti upute proizvođača, koristiti odgovarajuće pumpe i filtere.

Bazen se mora čistiti i dezinficirati. Voda mora biti čista, mora se redovno mijenjati i dezinficirati. Dezinfekcija ovakvih bazena se može vršiti u kućnim uslovima odgovarajućim komercijalnim sredstvima prema uputstvima proizvođača. Nakon upotrebe ovakvih manjih bazena za djecu, voda se treba prosuti, bazen oprati i dezinficirati. Prije ulaska u bazen svi kupači trebaju da se tuširaju. Malu djecu treba naučiti da ne gutaju vodu iz bazena, te da ne vrše nuždu u bazen.

“Takođe je jako važno naglasiti da se djeca ne smiju ostaviti bez nadzora ni tokom razonode u ovakvim malim bazenima. Malo dijete se može utopiti i u vodi dubine šest centimetara”, ističe dr. Durmišević.
Neophodno je naglasiti i opasnost od povišenih temperatura i sunčevog zračenja tokom ljetnih mjeseci. Kada su visoke temperature zraka postoji opasnost od toplotnog udara, sunčanice i gubljenja tečnosti. Neophodno je tokom rekreacije unositi dovoljne količine tečnosti. U okolini bazena treba biti dovoljno hladovine, najbolje bi bilo prirodne, a u odsustvu obezbjediti dovoljno suncobrana i sličnih zaslona od sunca.

U INZ-u napominju i da kožu treba zaštiti odgovarajućom odjećom i zaštitnim kremama te izbjegavati duže izlaganje suncu, da bi izbjegli nastanak opekotina. Dugotrajno i višegodišnje izlaganje kože suncu povećava rizik obolijevanja od raka kože.

(BHRT)

Continue Reading

Lifestyle

Koliko smo uspjeli sačuvati mentalno zdavlje u vrijeme pandemije?

Published

on

Situacija u kojoj vam neko određuje kada i koliko možete izaći vani, utjecala je na mentalno zdravlje stanovništva tokom pandemije. Kako se epidemiološka slika poboljšavala, ljudi su se vraćali uobičajenom životu i bolje su se osjećali, kažu psiholozi. Međutim najava novog vala od septembra mogla bi dodatno pogoršati mentalno zdravlje stanovništva. Na to utječe i nepravovremena nabava cjepiva. Provjerili smo i koliko smo uspjeli sačuvati mentalno zdavlje u vrijeme pandemije?

31-godišnja Anela Isović prve anksiozne napade dobila je prije 4 godine. S početkom pandemije koronavirusa napadi su bili jačeg intenziteta i tada je odlučila da potraži pomoć.

ANELA ISOVIĆ

“Našli smo se u nepoznatom, našli smo se u situaciji kada vam neko određuje kada možemo izaći, koliko možemo izaći, nije nikome ugodno kad vam kaže e ne smijete izaći, prva ja nisam navikla da budem 24 sata u kući” Meni je najviše pomogao razgovor s psihologom, vježbe koje sam dobila od psihologa psihoterapeuta, kad znate da se na nekoga možete osloniti i onlajn”
Pandemija koronavirusa je svakim danom sve više utjecala na mentalno zdravlje stanovništva i dovela do različitih psihičkih kriza. Centri za mentalno zdravlje u BiH su samo u prva tri mjeseca pandemije pružii više od 60.000 usluga.

IRINA RIZVAN, Projekat mentalnog zdravlja u BiH

“Statistike nažalost pokazuju da među mladima imamo porast stope suicida i to je jedan on znakova koji nam pokazuju da su oni vrlo senzibilni i da zaista moramo u narednom periodu da obratimo pažnju”/Prilikom tih pandemija prvo što se naruši je ta porodična rutina, gube se rituali”
Upravo zbog toga, centri za mentalno zdravlje u entiteskim domovima zdravlja na raspolaganju su građanima za psihosocijalnu podršku svaki dan.

SANJA GIDUMOVIĆ, Centar za mentalno zdravlje Banja Luka

“U zadnje vrijeme imamo jako povećan broj pacijenata odnosno stanovništva koji su preležali koronu ili su bili u izolaciji ili su imali neku blažu sliku koronavirusa a koje imaju određene promjene u mentalnom fukcionisanju kojima je potrebna pomoć i podrška u timu CMZ”
LEJLA OSMANAGIĆ, psihoterapeutkinja

“Sve mjere koje su bile donesene su dovele do narušavanja mentalnog zdravlja, kako odraslih tako i djece i najmlađih koji su bili najugroženiji jer nisu dovoljno razvijeni da se nose sa svim stresorima”
Zdravsteni stručnjaci kažu da bi se lakše nosili sa stresom da imamo dovoljan broj vakcina.

GORAN ČERKEZ, pomoćnik federalnog ministra zdravstva

“Jer osoba koja je vakcinisana, ima veću sigurnost, ona se lakše kreće u društvu i ona će se prije vratiti svakodnenvnim aktivnostima, osobe koje nisu vakcinisane sigurno imaju u glavi taj rizik koji nosi covid”
S obzirom na to da se u BiH vakcinisalo tek 10 % stanovništa, s rizikom i strahom nosit ćemo se i u narednom periodu, upozoravaju stručnjaci.

(BHRT)

Continue Reading

Lifestyle

Idealno za bajramsku sofru: Baklava sa slatkim kajmakom na dva načina

Published

on

Bajramsku sofru nemoguće je zmisliti bez baklave. Najčešće se priprema sa orasima, ali posljednjih godina domaćice ovu poslasticu prave i sa lješnicima, bademima, pistacijama.

No, baklava se, istina one modernije varijante, može pripremiti i sa suhim šljivama, čokoladom, a mi predlažemo i jedan stari, pomalo zaboravljeni recept – baklavu sa slatkim kajmakom.

Evo kako ćete je pripremiti na dva načina.

Prvi način

Potrebni sastojci: 300 g gotovih jufki, 3 jaja, 150 g griza, 200 g slatkog kajmaka, 60 g šećera, malo kore i soka od limuna, 100 g maslaca.

Agda: 400 g šećera, 4 dcl vode.

Postupak pripreme:

Slatki kajmak se skida sa ukuhanog mlijeka. Za recept možete koristiti mlijeko sa tri i po posto masnoće (1,5 l), pa mu dodati slatko vrhnje od 38 posto masnoće (0,5 l), i kuhati na niskoj temperaturi dok se ne pojavi deblji sloj kajmaka.

Potom pustiti da se ohladi, skinuti kajmak, pa ponoviti postupak kuhanja tri do četiri puta.

Recept je sa osam listova jufki koje ćete prepoloviti.

Maslac otopiti na laganoj vatri, za premazivanje jufki.

U dubljoj posudi umutiti fil od kajmaka, šećera, griza i žumanaca.

Bjelanca umutiti u čvrsti snijeg i dodati u smjesu sa kajmakom.

Sve dobro sjediniti.

Tepsiju premazati maslacem i početi slagati baklavu.

Na dno tepsije staviti sedam jufki, svaku premazati maslacem, pa filom. Postupak ponoviti još jednom i na kraju opet dodati sedam jufki.

Kad se jufke izrežu u veličinu tepsije, ostane viška, pa taj višak možete staviti u sredinu da bi bilo po sedam redova.

Baklavu izrezati, oštrim nožem, premazati maslacem i peći na 200 stepeni Celzijusa dok ne dobije lijepu boju. Ako je temperatura jaka, smanjiti malo, pa peći baklavu oko 35 do 40 minuta.

Za agdu vodu i šećer prokuhati, pa pustiti da kuha tri minute.

Pečenu baklavu ostaviti da se malo ohladi. Mlaku baklavu zaliti mlakom agdom.

Baklavu dobro ohladiti, najbolje prekop noći.

Tepsija za ovu baklavu je veličine 32×22 centimetra.

Savjet: U fil možete staviti grožđice.

Drugi način

Potrebni sastojci za fil: 4 jaja, 4 kašike meda, 30 dkg slatkog kajmaka (skinutog sa kuhanog mlijeka), 10 dkg badema.

Agda: 70-100 dkg šećera, limunov sok, voda.

Još je potrebno: jufke (napravljene uz dodatak jednog žumanca).

Postupak pripreme:

Umutite žumanca, umješajte med i kajmak. U ovu smjesu dodajte čvrsto umućena bjelanca. Na kraju dodajte i mljevene bademe.

U namašćenu tepsiju složite četiri jufke, svaku začinite rastopljenim maslacem. Na posljednju stavite fil. Postupak ponavljajte dok ne potrošite sve jufke i fil.

Pecite baklavu 10 minuta na jačoj i 30 minuta na slabijoj temperaturi.

Za to vrijeme napravite agdu (stavite šećer u vodu, ali tako da bude uronjen jedan do dva centimetra).

Pečenu baklavu izrežite na kocke ili rombove, zalijte toplom agdom i vratite u isključenu prohlađenu rernu gdje treba ostati do jutra.

Continue Reading