Poveži se s nama

Vijesti

Elektroprivreda BiH osniva novu firmu za geološka istraživanja Geolp Kakanj

Published

on

Elektroprivreda BiH osnovat će novo društvo GEOLP d.o.o. Kakanj, a odluka o osnivanju nove kompanije i odobravanju njenog statuta trebala bi biti donesena na narednoj 17. Skupštini Elektroprivrede BiH koja je zakazana za 30. juli.

Novo društvo će biti u 100-postotnom vlasništvu Elektroprivrede BiH, a bavit će se geološkim istraživanjima, ispitivanjima, projektovanjem i zaštitom.

Elaboratom je prvobitno je bilo predviđeno da sjedište društva bude u Tuzli, ali je ipak odlučeno da društvo bude u Kaknju, vodeći računa da su u toku aktivnosti na izradi Elaborata tehno- ekonomske opravdanosti formiranja još jednog novog zavisnog društva EP BiH čije je sjedište predviđeno u Tuzli, a čija bi djelatnost bila pružanje usluga održavanja i pomoćne mehanizacije ZD rudnicima uglja Koncerna EP BiH.

Osnovni kapital novog zavisnog društva iznosi 4.107.352 KM, a sredstva će osnivač osigurati Elektroprivreda BiH.

Da bi novoosnovano zavisno društvo moglo započeti funkcionisanje u pravnom i poslovnom prometu, važno pitanje koje će morati biti prethodno riješeno jeste pitanje načina zapošljavanja radnika u novo zavisno društvo.

U tom smislu, nadležno ministarstvo u Vladi FBiH je pripremilo prijedlog izmjena Uredbe o postupku prijema u radni odnos u javnom sektoru FBiH, kojim će se omogućiti da se zapošljavanje novih radnika između društava koja čine jedan koncem vrši bez provođenja javnog oglasa.

“U svakom slučaju opredjeljenje Koordinacionog tima je da se realokacija radnika iz jednog društva u drugo društvo unutar Koncerna EP BiH vrši bez provođenja javne oglasne procedure. Također, prije zapošljavanja radnika u novoosnovano zavisno društvo, obaveza je provesti postupak prestanka ugovora o radu kod poslodavaca kod kojih trenutno rade radnici koji će biti zaposleni u GEOLP-u. Taj proces se može provesti na način da se sa radnicima zaključe sporazumi o prestanku ugovora o radu, a u slučaju da radnici odbiju da potpišu sporazume, potrebno je provesti postupak utvrđivanja tehnološkog viška te na bazi utvrđenog viška donijeti odluke o otkazu ugovora o radu radnicima koji su višak (koji će preći u GEOLP). U svakom slučaju, bez obzira za koju opciju se opredijelimo, biti će potrebno identifikovati broj radnika i svakog radnika poimenično kome će biti ponuđen ugovor o radu u novoosnovanom zavisnom društvu”, navodi se u elaboratu..

Uz adekvatnu edukaciju stručnog kadra i nabavku neophodne opreme, društvo bi pored istražnog bušenja koje spada u grupu terenskih istraživanja organizovalo i sve ostale vidove istraživanja čime bi se stekli uvjeti za vršenje ove vrste usluga i na eksternom tržištu.

Obim poslova na laboratorijskom ispitivanju obuhvata uzorkovanje, obradu uzoraka uglja čim bi prestala potreba kontrole prijema uglja za potrebe termoelektrana od trećeg lica jer bi novo društvo vršilo te usluge i ostvarile bi se znatne uštede, pošto bi se vršilo jedinstveno laboratorijsko ispitivanje i za potrebe EPBiH i za potrebe rudnika uglja.

Click to comment

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Vijesti

Vremenska prognoza: I danas sunčano u Bosni i Hercegovini, na jugu zemlje i do 35 stepeni

Published

on

U subotu u Bosni i Hercegovini pretežno sunčano. Vjetar slab istočnog i sjeveroistočnog smjera.

Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između 11 i 16 stepeni, na jugu zemlje do 22 stepena. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 27 i 32 stepena, na jugu zemlje do 35 stepeni.

U nedjelju u našoj zemlji sunčano uz umjerenu oblačnost. Vjetar slab do umjerene jačine južnog i jugozapadnog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između 13 i 19 stepeni, na jugu zemlje do 23 stepena. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 32 i 38 stepeni.

U ponedjeljak u BiH sunčano uz malu do umjerenu oblačnost. Vjetar slab do umjerene jačine južnog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između 15 i 21 stepen, na jugu zemlje do 25 stepeni. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 34 i 40 stepeni.

Continue Reading

Vijesti

Kada će u BiH biti masovna vakcinacija?

Published

on

Bosna i Hercegovina potpuno je vakcinisala oko 230.000 građana. Nije poznato koliko bh. građana je vakcinisano u drugim zemljama, jedinstvenog registra nema. U našu zemlju do sada je stiglo 1,6 miliona vakcina. Proces vakcinacije stanovništva daleko je sporiji od broja pristiglih vakcina.

Sportisti i sportski radnici iz Banjaluke, vakcinisani su, u okviru masovne vakcinacije u Republici Srpskoj. Kažu, svojim ličnim primjerom pokazuju odgovornost prema zajednici.

VLADIMIR BRANKOVIĆ, direktor Rukometnog kluba Borac

Pošto su nam igrači na odmoru nismo došli u punom kapacitetu ali dosta igrača je već vakcinisano ranije. Kompletan stručni štab je vakcinisan tako da sam ja danas došao ispred kluba da pokažemo odgovornost našu i ne samo za nas i za naše zdravlje nego i za našu okolinu.

Imunizacija bez zakazivanja organizovana je u Banjaluci, Prijedoru, Doboju, Mrkonjić Gradu, Modriči, Tesliću, Istočnom Sarajevu. Kompletno vakcinisanih građana u Republici Srpskoj je oko 110.000. Prvu dozu primilo je oko 200.000 građana.

BRANISLAV ZELJKOVIĆ, direktor Instituta za javno zdravstvo RS

Nalazimo se na dobrom putu kada govorimo o samom procesu vakcinacije. Brzinu povećavamo svakodnevno. Naravno da nam je cilj da do kraja jeseni imamo taj neki procenat od 50 odsto. Kažem, imamo dovoljno vakcina, svi kapaciteti su stavljeni u pogon.

U Federaciji BiH utrošeno je oko 297.000 doza. Potpuno je vakcinisano oko 119.000, a prvu dozu vakcine primilo je oko 178.000 građana.

SINIŠA SKOČIBUŠIĆ, direktor Zavoda za javno zdravstvo FBiH

Što se tiče stanovništva, mi smo prešli skoro 9 posto. I to je dobro. Ali sa ovim novim dozama cjepiva očekujem da ćemo jedan značajniji broj vrlo brzo krajem ovog i početkom sljedećeg mjeseca.

Imunizacija stanovništva je spora. Daleko smo od 80% vakcinisanog stanovništva čime bi postigli kolektivni imunitet.

JASENKO KARAMEHIĆ, imunolog

Mislim da bi već sada morali imati mnogo više vakcinisanih, jer ipak pandemija traje godinu i po i ići na homogenu vakcinaciju stanovništva 2/3 najmanje i da bi došli do kolektivnog imuniteta i pripremiti se na jesen i ovaj novi soj delta virusa koji je dominantan u svijetu i vrlo kontagiozan.

Koliko se građana vakcinisalo izvan granica Bosne i Hercegovine, niko ne može precizno utvrditi. Na nekoliko adresa nam je rečeno da se jedino može procjenjivati i da je taj broj nekoliko desetina hiljada građana.

(BHRT)

Continue Reading

Vijesti

Inzko nametnuo zakon o zabrani negiranja genocida u Bosni i Hercegovini

Published

on

Valentin Inzko, visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini, nametnuo je dopune o Kaznenom zakonu Bosne i Hercegovine kojima se zabranjuje i kažnjava negiranje genocida.

Zakon koji slijedi i koji čini sastavni dio ove Odluke stupa na snagu odmah, na privremenoj osnovi sve dok ga Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine ne usvoji u istom obliku, bez izmjena i dopuna i bez dodatnih uvjeta.

Ova Odluka stupa na snagu odmah i odmah se objavljuje na službenoj internetskoj stranici Ureda visokog predstavnika i u “Službenom glasniku Bosne i Hercegovine”.

Tekst izmjena Krivičnog zakona koje je nametnuo Inzko sada glase:

U Kaznenom zakonu Bosne i Hercegovine u članku 145a, iza stavka (1), dodaju se novi stavci (2) do (6), koji glase:

“(2) Tko javno podstrekne na nasilje ili mržnju usmjerenu protiv skupine osoba ili člana skupine određene s obzirom na rasu, boju kože, vjeroispovijest, porijeklo ili nacionalnu ili etničku pripadnost, ako takvo ponašanje ne predstavlja kazneno djelo iz stavka (1) ovog člana,

kaznit će se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine.

(3) Ko javno odobri, porekne, grubo umanji ili pokuša opravdati zločin genocida, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin utvrđen pravomoćnom presudom u skladu s Poveljom Međunarodnog vojnog suda pridruženom uz Londonski sporazum od 8. kolovoza 1945. ili Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju ili Međunarodnog kaznenog suda ili suda u Bosni i Hercegovini, a usmjereno je protiv skupine osoba ili člana skupine određene s obzirom na rasu, boju kože, vjeroispovijest, porijeklo ili nacionalnu ili etničku pripadnost, i to na način koji bi mogao potaknuti na nasilje ili mržnju usmjerenu protiv takve skupine osoba ili člana takve skupine, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

(4) Ko kazneno djelo iz stavka (1) do (3) ovog članka izvrši tako da javnosti učini dostupnim ili joj distribuira letke, slike ili druge materijale, kaznit će se kaznom zatvora od najmanje jedne godine.

(5) Ako je kazneno djelo iz stavka (1) do (3) ovog članka počinjeno na način kojim se može poremetiti javni red i mir ili je prijeteće, zlostavljajuće ili uvredljivo, počinitelj će se kazniti kaznom zatvora od najmanje tri godine.

(6) Ko dodijeli priznanje, nagradu, spomenicu, bilo kakav podsjetnik ili bilo kakvu privilegiju ili slično osobi osuđenoj pravomoćnom presudom za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin, ili imenuje javni objekt kao što je ulica, trg, park, most, institucija, ustanova, općina ili grad, naselje i naseljeno mjesto, ili slično, ili registrira naziv po ili prema osobi osuđenoj pravomoćnom presudom za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin, ili bilo na koji način veliča osobu osuđenu pravomoćnom presudom za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin, kaznit će se kaznom zatvora od najmanje tri godine.”

Stavak (2), koji postaje stavak (7), mijenja se i glasi: “(7) Počinitelj kaznenog djela iz stavka (1) do (4) ovog članka koji je dužnosnik ili odgovorna osoba ili zaposlenik u instituciji vlasti ili bilo kojem organu koji se financira putem javnog proračuna, kaznit će se kaznom zatvora od najmanje tri godine.”

Obrazloženje odluke

“Koristeći se ovlaštenjima koja su mi data člankom V Aneksa 10 (Sporazum o civilnoj provedbi Mirovnog ugovora) Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, prema kojem je Visoki predstavnik konačni autoritet u zemlji glede tumačenja spomenutog Sporazuma o civilnoj provedbi Mirovnog ugovora; i posebice uzevši u obzir članak II. 1. (d) gore navedenog Sporazuma, prema kojem Visoki predstavnik “pruža pomoć, kada to ocijeni neophodnim, u iznalaženju rješenja za sve probleme koji se pojave u svezi sa civilnom provedbom”, kaže Inzko.

Pozivajući se na stavak XI.2 Zaključaka Vijeća za provedbu mira koje se sastalo u Bonu 9. i 10. decembra1997. godine, u kojem je Vijeće za provedbu mira pozdravilo nakanu Visokog predstavnika da uporabi svoj konačni autoritet u zemlji u pogledu tumačenja Sporazuma o civilnoj provedbi Mirovnog ugovora kako bi pomogao u iznalaženju rješenja za probleme, kako je prethodno rečeno, “donošenjem obvezujućih odluka, kada to bude smatrao neophodnim,” u svezi s određenim pitanjima, uključujući (u skladu s točkom (c) ovog stavka) i “mjere u svrhu osiguranja provedbe Mirovnog sporazuma na čitavom teritoriju Bosne i Hercegovine i njezinih entiteta”;

Podsjećajući također da je Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda u više navrata potvrdilo svojim rezolucijama donesenim na temelju poglavlja VII Povelje Ujedinjenih naroda da uloga Visokog predstavnika kao konačnog autoriteta u zemlji glede provedbe Aneksa 10. Dejtonskog mirovnog sporazuma uključuje “ovlaštenje za donošenje obvezujućih odluka kada ocijeni da je to neophodno o pitanjima koja je Vijeće za provedbu mira razmatralo u Bonu 9. i 10. prosinca 1997. godine”;

Imajući u vidu izjavu Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira donesenu u lipnju 2015. godine, u kojoj je ovaj odbor potvrdio da se genocid u Srebrenici, ratni zločini i zločini protiv čovječnosti počinjeni u toku sukoba u Bosni i Hercegovini ne smiju zaboraviti ili poricati;

Napominjući da se u preambuli Ustava Bosne i Hercegovine, koja čini sastavni dio Općeg okvirnog sporazuma za mir, izražava odlučnost “da se osigura puno poštivanje međunarodnog humanitarnog prava;“

Prisjećajući se da je Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda u Rezoluciji 808 (1993), kojom je uspostavljen Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju, iskazalo svoju uvjerenost da je potrebno uspostaviti poseban sud za procesuiranje osoba koje su počinile masovna ubojstva i “etničko čišćenje” te da će takva procesuiranja doprinijeti obnovi i održavanju mira;

Pozivajući se na pravomoćne presude Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju, pravomoćne presude Odjela za ratne zločine.

Svjesni činjenice da pomirenja ne može biti bez priznanja zločina i odgovornosti, te da govor mržnje, veličanje ratnih zločinaca i revizionizam ili otvoreno negiranje genocida, zločinȃ protiv čovječnosti i ratnih zločina utvrđenih pravomoćnim sudskim odlukama ugrožavaju vladavinu prava i predstavljaju izravnu prepreku miru, pomirenju i izgradnji povjerenja i na kraju ugrožavaju izglede za sigurnu, mirnu budućnost Bosne i Hercegovine;

Duboko zabrinuti zbog toga što istaknuti pojedinci i javne vlasti u Bosni i Hercegovini i dalje poriču da su akti genocida, zločini protiv čovječnosti i ratni zločini bili počinjeni tokom oružanog sukoba, što pojedinci i organi vlasti javno dovode u pitanje legitimitet presuda koje su donijeli Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju i Sud Bosne i Hercegovine i da pojedinci i organi vlasti slave ili veličaju osuđene ratne zločince;

Uvjereni da prethodno opisano ponašanje stvara znatne poteškoće za civilnu provedbu Općeg okvirnog sporazuma za mir; i

Konstatirajući da su sve zakonodavne inicijative pokrenute pred Parlamentarnom skupštinom Bosne i Hercegovine za rješavanje ovog pitanja blokirane.

Iz prethodno utvrđenih razloga Visoki predstavnik ovim donosim odluku kojom se donosi Zakon o dopuni Kaznenog zakona Bosne i Hercegovine.

(Klix.ba)

Continue Reading