Poveži se s nama

Vijesti

Inzko nametnuo zakon o zabrani negiranja genocida u Bosni i Hercegovini

Published

on

Valentin Inzko, visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini, nametnuo je dopune o Kaznenom zakonu Bosne i Hercegovine kojima se zabranjuje i kažnjava negiranje genocida.

Zakon koji slijedi i koji čini sastavni dio ove Odluke stupa na snagu odmah, na privremenoj osnovi sve dok ga Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine ne usvoji u istom obliku, bez izmjena i dopuna i bez dodatnih uvjeta.

Ova Odluka stupa na snagu odmah i odmah se objavljuje na službenoj internetskoj stranici Ureda visokog predstavnika i u “Službenom glasniku Bosne i Hercegovine”.

Tekst izmjena Krivičnog zakona koje je nametnuo Inzko sada glase:

U Kaznenom zakonu Bosne i Hercegovine u članku 145a, iza stavka (1), dodaju se novi stavci (2) do (6), koji glase:

“(2) Tko javno podstrekne na nasilje ili mržnju usmjerenu protiv skupine osoba ili člana skupine određene s obzirom na rasu, boju kože, vjeroispovijest, porijeklo ili nacionalnu ili etničku pripadnost, ako takvo ponašanje ne predstavlja kazneno djelo iz stavka (1) ovog člana,

kaznit će se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine.

(3) Ko javno odobri, porekne, grubo umanji ili pokuša opravdati zločin genocida, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin utvrđen pravomoćnom presudom u skladu s Poveljom Međunarodnog vojnog suda pridruženom uz Londonski sporazum od 8. kolovoza 1945. ili Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju ili Međunarodnog kaznenog suda ili suda u Bosni i Hercegovini, a usmjereno je protiv skupine osoba ili člana skupine određene s obzirom na rasu, boju kože, vjeroispovijest, porijeklo ili nacionalnu ili etničku pripadnost, i to na način koji bi mogao potaknuti na nasilje ili mržnju usmjerenu protiv takve skupine osoba ili člana takve skupine, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

(4) Ko kazneno djelo iz stavka (1) do (3) ovog članka izvrši tako da javnosti učini dostupnim ili joj distribuira letke, slike ili druge materijale, kaznit će se kaznom zatvora od najmanje jedne godine.

(5) Ako je kazneno djelo iz stavka (1) do (3) ovog članka počinjeno na način kojim se može poremetiti javni red i mir ili je prijeteće, zlostavljajuće ili uvredljivo, počinitelj će se kazniti kaznom zatvora od najmanje tri godine.

(6) Ko dodijeli priznanje, nagradu, spomenicu, bilo kakav podsjetnik ili bilo kakvu privilegiju ili slično osobi osuđenoj pravomoćnom presudom za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin, ili imenuje javni objekt kao što je ulica, trg, park, most, institucija, ustanova, općina ili grad, naselje i naseljeno mjesto, ili slično, ili registrira naziv po ili prema osobi osuđenoj pravomoćnom presudom za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin, ili bilo na koji način veliča osobu osuđenu pravomoćnom presudom za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin, kaznit će se kaznom zatvora od najmanje tri godine.”

Stavak (2), koji postaje stavak (7), mijenja se i glasi: “(7) Počinitelj kaznenog djela iz stavka (1) do (4) ovog članka koji je dužnosnik ili odgovorna osoba ili zaposlenik u instituciji vlasti ili bilo kojem organu koji se financira putem javnog proračuna, kaznit će se kaznom zatvora od najmanje tri godine.”

Obrazloženje odluke

“Koristeći se ovlaštenjima koja su mi data člankom V Aneksa 10 (Sporazum o civilnoj provedbi Mirovnog ugovora) Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, prema kojem je Visoki predstavnik konačni autoritet u zemlji glede tumačenja spomenutog Sporazuma o civilnoj provedbi Mirovnog ugovora; i posebice uzevši u obzir članak II. 1. (d) gore navedenog Sporazuma, prema kojem Visoki predstavnik “pruža pomoć, kada to ocijeni neophodnim, u iznalaženju rješenja za sve probleme koji se pojave u svezi sa civilnom provedbom”, kaže Inzko.

Pozivajući se na stavak XI.2 Zaključaka Vijeća za provedbu mira koje se sastalo u Bonu 9. i 10. decembra1997. godine, u kojem je Vijeće za provedbu mira pozdravilo nakanu Visokog predstavnika da uporabi svoj konačni autoritet u zemlji u pogledu tumačenja Sporazuma o civilnoj provedbi Mirovnog ugovora kako bi pomogao u iznalaženju rješenja za probleme, kako je prethodno rečeno, “donošenjem obvezujućih odluka, kada to bude smatrao neophodnim,” u svezi s određenim pitanjima, uključujući (u skladu s točkom (c) ovog stavka) i “mjere u svrhu osiguranja provedbe Mirovnog sporazuma na čitavom teritoriju Bosne i Hercegovine i njezinih entiteta”;

Podsjećajući također da je Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda u više navrata potvrdilo svojim rezolucijama donesenim na temelju poglavlja VII Povelje Ujedinjenih naroda da uloga Visokog predstavnika kao konačnog autoriteta u zemlji glede provedbe Aneksa 10. Dejtonskog mirovnog sporazuma uključuje “ovlaštenje za donošenje obvezujućih odluka kada ocijeni da je to neophodno o pitanjima koja je Vijeće za provedbu mira razmatralo u Bonu 9. i 10. prosinca 1997. godine”;

Imajući u vidu izjavu Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira donesenu u lipnju 2015. godine, u kojoj je ovaj odbor potvrdio da se genocid u Srebrenici, ratni zločini i zločini protiv čovječnosti počinjeni u toku sukoba u Bosni i Hercegovini ne smiju zaboraviti ili poricati;

Napominjući da se u preambuli Ustava Bosne i Hercegovine, koja čini sastavni dio Općeg okvirnog sporazuma za mir, izražava odlučnost “da se osigura puno poštivanje međunarodnog humanitarnog prava;“

Prisjećajući se da je Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda u Rezoluciji 808 (1993), kojom je uspostavljen Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju, iskazalo svoju uvjerenost da je potrebno uspostaviti poseban sud za procesuiranje osoba koje su počinile masovna ubojstva i “etničko čišćenje” te da će takva procesuiranja doprinijeti obnovi i održavanju mira;

Pozivajući se na pravomoćne presude Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju, pravomoćne presude Odjela za ratne zločine.

Svjesni činjenice da pomirenja ne može biti bez priznanja zločina i odgovornosti, te da govor mržnje, veličanje ratnih zločinaca i revizionizam ili otvoreno negiranje genocida, zločinȃ protiv čovječnosti i ratnih zločina utvrđenih pravomoćnim sudskim odlukama ugrožavaju vladavinu prava i predstavljaju izravnu prepreku miru, pomirenju i izgradnji povjerenja i na kraju ugrožavaju izglede za sigurnu, mirnu budućnost Bosne i Hercegovine;

Duboko zabrinuti zbog toga što istaknuti pojedinci i javne vlasti u Bosni i Hercegovini i dalje poriču da su akti genocida, zločini protiv čovječnosti i ratni zločini bili počinjeni tokom oružanog sukoba, što pojedinci i organi vlasti javno dovode u pitanje legitimitet presuda koje su donijeli Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju i Sud Bosne i Hercegovine i da pojedinci i organi vlasti slave ili veličaju osuđene ratne zločince;

Uvjereni da prethodno opisano ponašanje stvara znatne poteškoće za civilnu provedbu Općeg okvirnog sporazuma za mir; i

Konstatirajući da su sve zakonodavne inicijative pokrenute pred Parlamentarnom skupštinom Bosne i Hercegovine za rješavanje ovog pitanja blokirane.

Iz prethodno utvrđenih razloga Visoki predstavnik ovim donosim odluku kojom se donosi Zakon o dopuni Kaznenog zakona Bosne i Hercegovine.

(Klix.ba)

Advertisement
Click to comment

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Kakanj

Vlada FBiH dodijelila novac općinama: Novih gotovo 600.000 KM stiže u Kakanj

Published

on

Vlada F BiH dodijelila je općinama i gradovima F BiH novčana sredstva za dvije svrhe: za sanaciju posljedica nastalih usljed proglašenja pandemije COVID-19, te za sufinansiranje projekata.

Za prvu svrhu Općina Kakanj je dobila 125.000 KM, dok je za drugu svrhu, tj. za projekat “Izgradnja nove gradske saobraćajnice od Ulice 7. muslimanske viteške oslobodilačke brigade do zgrade Općinskog suda dobila 460.000 KM.

Ukupan iznos koji je dodijeljen Kaknju je 585.000 KM.

Continue Reading

Vijesti

Zdravstveni sistem u ZDK spreman za četvrti val pandemije

Published

on

Svakodnevno povećavanje broja novozaraženih koronavirusom potvrđuje da je Bosna i Hercegovina ušla u četvrti talas pandemije. Zdravstveni sistem u Zeničko-dobojskom kantonu je spreman, uz maksimalne aktivnosti na animiranju stanovništva da se vakcinišu i tako jedino doprinesu sprečavanju loših scenarija.

U najvećoj zdravstvenoj ustanovi u Zeničko-dobojskom kantonu trenutno su 34 kovid pacijenta. Trećina je sa teškom kliničkom slikom zbog čega su smješteni u Kovid intenzivnu njegu. Мeđu njima nema vakcinisanih, odnosno u ovom kantonu nije zabilježena teža klinička slika ni kod jedne osobe koja je potpuno vakcinisana. U Kantonalnoj bolnici Zenica spremni su za četvrti talas.

– Raspolažemo sa oko 150 kreveta od kojih 120 kreveta ima direktan dovod kiseonika iz centralnog razvoda i imamo 15 kreveta intenzivne njege i smatramo da su to kapaciteti koji su dovoljni, koji su izdržali i u trećem valu. Imamo dovoljno medicinske opreme, imamo dovoljno zaštitne opreme – ističe dr Kasim Spahić, pomoćnik direktora JU Kantonalna bolnica Zenica.

U prethodna tri vala pandemije, primarna zdravstvena zaštita imala je značajnu ulogu u trijaži pacijenata. U zavidovićkom Domu zdravlja naglašavaju da, nakon trećeg vala koji je za njih bio posebno težak, nisu ublažavali mjere opreza u svakodnevnom radu s pacijentima. Četvrti val dočekuju s oprezom.

– Mi nijednog dana, čak i u tim mjesecima otprilike neka dva mjeseca kad nije bilo zaraženih, nismo popuštali ništa od onog da uradimo šta je trebalo, što je podrazumijevalo i u najjačem jeku, znači nismo uopće popuštali epidemiološke mjere po pitanju prolaska pacijenta u ustanovu, puta pacijenta, Kovid ambulante itd. – kaže dr Amira Hadžić, pomoćnica direktora JU Dom zdravlja Zavidovići.

Delegacija resornog ministarstva, odnosno kantonalnog Kriznog štaba se uvjerila da su i ostale zdravstvene ustanove u pripravnosti za četvrti val. Tokom sastanaka s predstavnicima domova zdravlja zatražili su maksimalnu angažiranost u animiranju građana da se vakcinišu.

– Ja se nadam da se one situacije koje smo imali u trećem valu više neće ponoviti, s aspekta najtežih pacijenata i velikog broja smrtnih slučajeva, ali nam se ovaj proces može otegnuti, na jedan duži vremenski period, što svakako ne bi bilo dobro ni po školstvo, ni po privrednu ni po zdravstvo – naglašava dr Adnan Jupić, ministar zdravlja ZDK.

Zdravstveni stručnjaci u ZDK saglasni su u ocjeni da niko ne može predvidjeti na koji način će se odvijati četvrti val pandemije. Saglasni su i da je veći broj vakcinisanih jedini spas. Trenutnih 10 posto potpuno vakcinisanih u ovom kantonu, uz svakodnevnu mogućnost vakcinisanja na čak 60 punktova, govori o pasivnosti i neodgovornosti građana prema svom, ali i zdravlju svojih najmilijih.

(BHRT)

Continue Reading

Vijesti

U FBiH trenutno 7.970 aktivnih slučajeva COVID-19, u bolnicama 524 osobe, 46 na respiratoru

Published

on

Prema podacima dostavljenim Zavodu za javno zdravstvo FBiH, u Federaciji BiH, zaključno sa 20. septembrom, registrirano je 147.912 laboratorijski potvrđenih slučajeva COVID-19 bolesti i 5.841 smrtni slučaj povezan sa zarazom.

Trenutno je evidentirano 7.970 aktivnih slučajeva COVID-19.

Na nivou Federacije BiH, sedmodnevna incidenca iznosi 139,3 slučajeva na 100.000 stanovnika.

U posljednjih sedam dana, najviša sedmodnevna incidenca je zabilježena u Kantonu Sarajevo, Hercegovačkoneretvanskom kantonu i Zapadnohercegovačkom kantonu.

Do 20. septembra u Zavodu za javno zdravstvo FBiH prijavljen je 5.841 smrtni slučaj povezan s COVID-19.

Prema dobnoj strukturi, osobe starije od 60 godina čine 85,9 posto, a prema spolnoj strukturi, muški spol je zastupljen s 61 posto.

U Federaciji BiH na bolničkom liječenje trenutno su 524 osobe zbog COVID-19 bolesti, od kojih je 46 na invazivnoj mehaničkoj ventilaciji.

Prema dostavljenim podacima, od ukupnog broja hospitaliziranih, 32 pacijenta su bila vakcinisana s jednom dozom, a 37 s dvije doze vakcine.

U 37. sedmici bilježi se rast svih indikatora, najviše broj pacijenata COVID-19 na raspiratoru i broj smrtnih slučajeva zbog COVID-19. Broj novih potvrđenih slučajeva je 3.051, hospitalizirano je 524, na repsiratoru je 46, a preminulo je 89 osoba.

(Faktor.ba)

Continue Reading
Advertisement
Advertisement