Poveži se s nama

Ekonomija

Njemačka priznaje sve više diploma, BiH predvodi listu: “Potrebno nam je 400.000 radnika”

Published

on

Da je situacija hitna potvrđuje i predsjednik Njemačke agencije za zapošljavanje.

Njemačka traži obučene radnike, a tržište rada se sve više oslanja na strance. Uprkos pandemiji, njemačke vlasti su prošle godine priznale veći broj diploma nego ranije. BiH i Srbija su na vrhu te liste, piše Deutsche Welle.

Prošle godine Njemačka je potpuno ili djelimično priznala oko 44.800 stranih diploma, kažu podaci njemačkog zavoda za statistiku. To je pet odsto više nego u 2019, uprkos pandemiji koja se 2020. obrušila na njemačku privredu.

Većina kvalifikovanih stranih radnika došla je iz evropskih zemalja van Evropske unije. Globalnu listu od oko 150 država predvodi Bosna i Hercegovina, a prati je Srbija. Naime, njemačke vlasti priznale su 3.600 zahtjeva za nostrifikaciju iz BiH i 3.400 iz Srbije. Na trećem mjestu je Sirija sa 3.100 priznatih zahtjeva.

Kao i ranije, najviše se traže medicinari – oko dvije trećine priznatih diploma su iz te branše. To uključuje oko 15.500 njegovatelja i bolničara, kao i 7.600 ljekara. Njemački zvaničnici priznali su diplome još oko 3.300 učitelja i vaspitača, kao i nekih 2.500 inženjera.

Iako broj priznatih zahtjeva raste, njemački statističari takođe primjećuju da je prošle godine manje ljudi zatražilo nostrifikaciju diplome – nekih tri posto manje nego 2019.

Radna snaga „hitno potrebna”

Njemačka ministrica za obrazovanje Anja Karliček je ipak optimistična i kaže da je za veliki broj zahtjeva za nostrifikaciju zaslužan i novi zakon o migraciji stručnih radnika donesen u martu 2020. Novo zakonsko rješenje olakšava migrantima da se u Njemačkoj bave poslovima za koje su se školovali.

„Od toga obje strane imaju koristi“, kaže ministrica. „Stručni radnici imaju bolje šanse da pronađu dobro radno mjesto koje im nudi sigurnost, gdje ih cijene, mjesto koje odgovara njihovim sklonostima i sposobnostima.” U isto vrijeme, Njemačka dobija „hitno potrebnu kvalifikovanu radnu snagu iz inostranstva,” dodaje Karliček.

Da je situacija hitna potvrđuje i predsjednik Njemačke agencije za zapošljavanje Detlef Scheele, koji je ove nedjelje upozorio da će se ove godine u Njemačkoj broj radno-sposobnog stanovništva smanjiti za nekih 150.000, i da će taj deficit nastaviti da raste.

„Potrebno nam je 400.000 imigranata godišnje, dakle mnogo više nego proteklih godina. Od njegovatelja, preko instalatera klima uređaja, do logističara i fakultetski obrazovanih ljudi. Radne snage će nedostajati u svim oblastima“, rekao je Šele za „Suddeutsche zeitung“, pozivajući vladu da interveniše.

Advertisement
Click to comment

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Ekonomija

Rod maslina ove godine prepolovljen, cijena litra ulja će porasti na 30 KM

Published

on

Visoke temperature ovog ljeta uticale su na to da prinos maslina u Hercegovini ove godine bude skoro i više nego prepolovljen u odnosu na godine prije.

Situacija, kako je kazao Zoran Raič, predsjednik Udruženja Hercegovački plodovi Mediterana, nije mnogo loša, ali nije ni najbolja.

“Urod maslina kod naših kooperanata je prepolovljen ove godine. Razlog je visoka temperatura u fazi cvjetanja masline, zbog čega se ona nije oplodila koliko je trebala, odbacila je dosta cvijeta i zbog toga je bilo dosta manje ploda“, kazao nam je Raič.

S obzirom na to da je manje maslina, manje će biti i maslinovog ulja, dodaje Raič te kaže kako će i cijena ulja najvjerovatnije rasti.

“Tako će, sa sadašnjih oko 25 KM, cijena ulja porasti na oko 30 KM po litru“, kazao je Raič te istakao kako su količine koje se proizvedu ovdje nedovoljne i za domaću potrošnju i kako maslinovo ulje ne izvoze.

Međutim, Raič očekuje da bi za pet-šest godina stanje moglo biti bolje.

“Maslina se širi, dosta je popularna i sve više ljudi se odlučuje za njen uzgoj. Zbog toga za pet-šest godina očekujemo da ćemo imati dosta više i maslina i maslinovog ulja“, zaključio je Raič.

Continue Reading

Ekonomija

GORIVO OPET POSKUPLJUJE: Ove sedmice cijene derivata povećane za šest feninga, a od naredne biće veće i do četiri feninga

Published

on

Izvor: cafe.ba

Gorivo u Republici Srpskoj je poskupilo ove sedmice u prosjeku za četiri do šest feninga, a nove, uvećane cijene očekuju se već naredne sedmice.

KM zavisno od regije i distributera kaže za Srpskainfo Dragan Trišić, predsjednik Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima pri Privrednoj komori RS.

On kaže da su i cijene plina takođe u više navrata povećane, a posljednji put je to bilo prije dva dana i to u prosjeku za pet feninga. Sada je maloprodajna cijena od 1,36 KM do 1,45 KM.– Ove sedmice će cijene goriva biti na ovom nivou, dok se naredne sedmice očekuje blagi rast od oko dva do četiri feninga – dodaje Trišić.

Vlada Republike Srpske je u aprilu ove godine donijela uredbu kojom je ograničena marža trgovcima nafttnih derivata.

– Trgovicma koji obavljaju trgovine naftnim derivatima propisana je maksimalna veleprodajna marža u apsolutnom iznosu od 0,06 KM po litri derivata, dok je trgovcima koji obavljaju djelatnost trgovine na malo naftnim derivatima propisana maksimalna marža od 0,25 KM po litru – ističu u Ministarstvu trgovine.

Inspekcijski nadzor nad primjenom uredbe obavlja Tržišna inspekcija.

Continue Reading

Ekonomija

Kina smanjila proizvodnju, cijene rastu i u BiH

Published

on

Izvor: federalna.ba

Rastuće cijene i reduciranje proizvodnje u Kini mogli bi dodatno ugroziti globalni lanac distribucije robe na svjetskom tržištu. Amerika i Evropa već se susreću s ozbiljnim problemima. A kad su u pitanju problemi, tu ne zaostajemo. Stižu i na naše tržište.

Inflacija u Evropi i Sjedinjenim Američkim Državama najveća je u posljednjih 13 godina. Potrošačke cijene u septembru ove godine porasle su za 0,7 posto u odnosu na isti period prošle godine. Međutim, postoje indicije da će cijene biti i više. Uzrok je reduciranje proizvodnje u Kini što se lančano prenosi na svjetske ekonomije, a sigurno neće zaobići ni Bosnu i Hercegovinu.

“U posljednjih nekoliko godina došlo je do povećanog prisustva kineskih kompanija na području naše zemlje. Kina tradicionalno predstavlja značajan vanjskotrgovinski faktor za BiH, prije svega formi značajnog uvoznika za potrebe business to business tržišta – dakle, tržišta poslovne potrošnje”, objašnjava ekonomski analitičar Admir Čavalić.

Činjenica je da rastući troškovi sirovina agresivno smanjuju profite kompanija. Ovo bi moglo usporiti proizvodnju i primorati kompanije da smanje broj radnika, što će dovesti do smanjenja kupovne moći, a tim i do smanjenja potrošnje. Redukcije u proizvodnji već se primjenjuju.

Utjecaj poskupljenja energenata je 17,4 posto na septembarsku inflaciju u Eurozoni. Ostala najznačajnija poskupljenja zabilježena su u kategorijama hrane, alkohola i duhana, neenergetskih industrijskih dobara te usluga.

Kako objašnjava ekonomski analitičar Zoran Pavlović, Evropa i Amerika su odštampale dodatne količone novca da bi mogli da pomognu očuvanje radnih mjesta. Kineska vlada je stoga odustala od prodaje robe svijetu, a ko bude želio da je kupi, morat će je platiti mjesec dana prije isporuke.

Zbog novonastale situacije ljudi pustoše police supermarketa i u našoj zemlji. Stvarajući zalihe bar osnovnih životnih namjernica, nastoje uštedjeti. Objektivni faktor za rast cijena je da BiH spada u red zemlja koje uveliko ovise od uvoza. Međutim, na porast cijena životnih namirnica utjecali su i određeni subjektivni faktori, jer su mnogi trgovci iskoristili period pandemije. Jedan od razloga porasta cijena namirnica je i nedovoljno ulaganje u proizvodnju u Bosni i Hercegovini, kao i nedovoljni poticaji ljudima da se bave poljoprivredom.

Pavlović upozorava da se zanemaruje domaća proizvodnja za koju imamo uslove: “Možemo proizvoditi bilo šta u poljoprivedi, drvnoj industriji. Proizvodimo višak energije jer nemamo industrije. Naša koncepcija razvoja je dovedena do nivoa da niko ne vodi brigu o strateškom razvoju zemlje, razvoju ekonomije”.

Ono što je sigurno, građani BiH i u narednom periodu mogu očekivati lančano poskupljenje. Refleksiju dešavanja na svjetskom tržištu na ekonomiju naše zemlje nemoguće je zaustaviti. Domaći ponuđači ne mogu izbjeći rast cijena pojedinih faktora proizvodnje, što uslovljava rast cijena domaćeg finalnog proizvoda.

Continue Reading
Advertisement
Advertisement