Poveži se s nama

Ekonomija

Divljaju cijene na pijacama, trgovci se pravdaju: Bila je suša, malo se kupuje, zato je i skupo

Published

on

Crno i naopako, žive duše nema – riječi su većine prodavača sa sarajevskih pijaca koji su dočekali ekipu Faktora danas u jutarnjim satima.

I zaista, od 10 do 11 sati, tu i tamo naišao bi poneki kupac. Pijace Markale i Ciglane doslovno su prazne, odnosno tu su prodavači sa svježom domaćom, ali i uvezenom robom, čekaju i nadaju se da će se tokom dana situacija popraviti.

– Ima kupaca, ali nedovoljno, velika je besparica. Trebamo biti zadovoljni koliko se proda jer bolje ne može. Troškovi su veliki kod naroda i kod nas. Kirija se plaća za ovo ovdje gdje se prodaje. Ne stojimo onako bezveze. Skupa je roba, bila sušna godina. Skupo je i kupcima, a i nama prodavcima. Takvo je stanje – iskreno nam je kazao Husein.

S njim se složila i Derviša, koja prodaje isključivo svoje proizvode.

– Nije prodaja kao što je bila. Cijene su malo jače, poskupjeli su svi artikli skoro, suša je bila, nema naše robe. Ja živim na selu, imam proizvodnju, moju buraniju, bijeli luk, brašno, blitvu, kukuruz, peršun… Vjerujte da mi nekad ružno dođe kad hoću na pijacu. Jer nema. Prije bismo prodali šta god da donesemo, sad ne, dva dana znam istu robu prodavati – govori Derviša.

Cijene jesu skuplje u odnosu na prethodnu godinu.

Krompir na Ciglanama uglavnom prodaju na vreću, pa je 10 kilograma 12 KM, dok na Markalama kilogram možete kupiti za 1,50 KM. Tikve su 3 i 5 KM, paradajz i krastavice 2 i 3 KM, luk 1,50 do 2 KM, buranija 6 i 7 KM, paprike od 2,50 pa naviše, u zavisnosti koju vrstu birate. Kukuruz se može kupiti na komad i košta 0,50 KM, a isto tako, male korpice kupina, borovnica ili malina koštaju 4 KM, dok je za kilogram potrebno izdvojiti i do 13 KM.

Jabuke su 2 i 3 KM, banane 2 KM, smokve 3 i 4 KM, grožđe 2 KM…

(faktor.ba)

Advertisement
Click to comment

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Ekonomija

Cijene životnih namirnica ne prestaju rasti, kako stabilizovati tržište?

Published

on

A dok se političari pretežno bave izbornim kombinatorikama, građani Bosne i Hercegovine suočavaju se sa novim talasom poskupljenja. Cijene osnovnih životnih namirnica ne prestaju da se povećavaju, pa je tako pored ulja, brašna, mesa, i povrće svaki dan sve skuplje. Provjerili smo, koji je razlog tome i da li postoji rješenje?

Prema podacima Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine, cijene hrane u prosjeku su više za 2,3 odsto u odnosu na prošlu godinu. S obzirom na to da povećanje cijena konstantno traje od početka godine, za građane je i deset feninga mnogo.

Trgovci kažu da ništa nije do njih i da su oni samo karika u većem lancu.

MILAN SIMIĆ, vlasnik lanca marketa

„Mi smo jedna mala državica Bosna, ovakva kakva jeste. Nemamo mi vlastitu proizvodnju, nemamo mi zaliha, sve što stiže, stiže iz inostranstva, a to što stiže stalno je skuplje“.

Ništa bolja situacija nije ni s povrćem.

OLENIJA TRIFKOVIĆ, prodavačica na tržnici

„Kukaju na cijene, kukamo i mi, i nama je skupo. Mada se ne kupuje kao prije što se kupovalo, ali opet kupuje narod. Ako je prije kupovao deset 15 kila, sad kupi pet“.

Sve je skupo. To je ono što su nam rekli i prodavci, ali i kupci ovdje na zelenoj pijaaci u Bijeljini, poskkupjelo je svo povrće, počev od krompira, koji je dvostruko skuplji, preko zelenih i crvenih paprika koje se koriste za pripremu zimnice, a koje koštaju od 3 do 3,5 marke do boranije koja doseže cijenu od šest do čak osam maraka za kilogram.

Pekari, koji su takođe nedavno podigli cijene svojih proizvoda, kažu da su bili prinuđeni na taj korak jer, uprkos dobrom rodu, pšenice nema dovoljno.

RADENKO PELEMIŠ, predsjednik Udruge mlinara i pekara regije Bijeljina

„Imali smo veoma bogat rod pšenice i očekivali smo da bude cijena stabilna. Usljed loših vremenskih uslova i podbačaja u kukuruzu jedan dio otići će u stočnu ishranu, time dolazi do veće potražnje za pšenicom i skoka cijene iste“.

Dok su pojedini političari našli idealno rješenje za skok cijena, a to je da se kupuje manje, kada se politička retorika stavi u stranu, postavlja se pitanje, na koji način zauzdati cijene i dugoročno stabilizovati tržište?

MARIN BAGO, Udruga za zaštitu potrošača, Mostar

„Ključ u rješenju situacije je jednostavno oživljavanje domaće proizvodnje, u poljoprivredi, u stočarstvu i voćarstvu. Ne možete praviti nikakvu strategiju ako uvozimo 80% hrane.“

Dužničko ropstvo, potpuno siromaštvo, samo su neka od nimalo optimističnih predviđanja ekonomista za naredni period.

ALEKSA MILOJEVIĆ, ekonomski analitičar

“Čeka nas očito najgori scenario ukoliko vlast se ne prizove pameti i ne počne da gleda narod”.

Naši sagovornici ocjenjuju da je proizvodnja hrane prioritetni nacionalni interes i da tu prestaje sva retorika. Adekvatno planiranje i strategija proizvodnje mogu ne samo obezbijediti stabilnost u pogledu dovoljnih količina hrane, nego i stabilizovati cijene i obezbijediti kontrolu nad domaćim tržištem.

(BHRT)

Continue Reading

Ekonomija

Isplata povrata poreza na dohodak kasni zbog dodatnih obrada zahtjeva

Published

on

Na isplatu godišnjeg povrata poreza na dohodak ranijih godina nije se čekalo mnogo, kažu pojedini građani Kantona Sarajevo koji su se požalili da im za prošlu godinu novac još nije uplaćen. Odgovore na pitanje zbog čega se kasni potražili smo u Poreznoj upravi FBiH.

Iz ove institucije su nam kazali kako je Kantonalni porezni ured u Sarajevu u ovoj godini zaprimio je 6.791 zahtjev za povrat poreza na dohodak u iznosu od 1.467.061 KM. Do 3. septembra, kazali su, obrađeno je 5.458 zahtjeva poreznih obveznika.

“Od navedenog broja obrađenih zahtjeva Kantonalni porezni ured Sarajevo je usvojio 5.196 zahtjeva za povrat poreza na dohodak u ukupnom iznosu od 1.140.236 KM, dok je broj odbijenih zahtjeva 262 u ukupnom iznosu od 22.628,31 KM. U obradi je još 1.333 zahtjeva za povrat poreza na dohodak u ukupnom iznosu 304.196 KM. Zahtjevi koji su još uvijek u obradi uglavnom zahtijevaju dodatne radnje službenika u skladu sa Zakonom o upravnom postupku Federacije BiH i u najvećem dijelu su u nadležnosti ispostava sa velikim brojem obveznika, pa shodno tome i velikim brojem zahtjeva koje je potrebno obraditi. U broju zahtjeva koji su još uvijek u obradi nalaze se sporni zahtjevi za povrat, kao i zahtjevi koji iziskuju dodatne provjere i dopunu dokumentacije. Rješenja o povratu poreza na dohodak se poreznom obvezniku i nadležnom ministarstvu finansija dostavljaju sukcesivno po njihovom rješavanju, te je sama isplata i dinamika isplate utvrđenog iznosa u nadležnosti kantonalnog ministarstva finansija i ne zavisi od Porezne uprave Federacije BiH”, kazali su nam iz Porezne uprave FBiH.

Da su do kraja augusta primili 4.678 rješenja za povrat poreza na dohodak iz 2020. godine, potvrdili su nam i iz Ministarstva finansija Kantona Sarajevo, odakle su istakli i kako su do ovog datuma uradili 4.615 rješenja koja su plaćena i obveznici su u mogućnosti da podignu sredstva u banci, nakon što prime rješenje na kućnu adresu.

“Poređenja radi, u 2020. godini Ministarstvo finansija je uradilo 4.616 rješenja povrata poreza na dohodak za 2019. godinu. U skladu sa dosadašnjom realizacijom ovog povrata prosječan godišnji broj korisnika koji ostvaruju ovo pravo je do 5.000 korisnika godišnje. Ministarstvo finansija Kantona Sarajevo ima planirana sredstva za realizaciju navedenog povrata za sve korisnike koji ostvare ovo pravo u 2021. za 2020. godinu”, kažu iz Ministarstva.

Kada je u pitanju povrat poreza na dohodak u drugim kantonima Federacije, iz Porezne uprave su nam kazali kako su u kantonalnom poreznom uredu u Goraždu svi zahtjevi obrađeni, te da je izdato 175 rješenja u ukupnom iznosu od 33.126 KM. KPU Novi Travnik donio je ukupno 2.051 rješenje o odobrenom povratu u ukupnom iznosu od 367.647 KM.

“KPU Zenica donio je 2.195 rješenja o povratu poreza na dohodak u ukupnom iznosu 440.675 KM, a broj spornih zahtjeva koji su još uvijek u obradi je 188. KPU Tuzla izdao je 1.765 rješenja vrijednih 368.862 KM. U ovom kantonu u obradi je još 101 prijava sa zahtjevom za povrat u iznosu od 19.322 KM zbog nepotpune dokumentacije. U KPU Bihać 1.088 poreznih obveznika ispunjava uslove za povrat poreza u iznosu od 198.314 KM. Do sada su za 951 obveznika izdata rješenja o povratu poreza na dohodak u iznosu od 175.349 KM”, kazali su nam iz Porezne uprave FBiH. Kada je u pitanju kantonalni porezni ured u Orašju, izdato je 314 rješenja o povratu poreza na dohodak u iznosu od 62.658 KM. KPU Livno donio je 377 rješenja kojima se odobrava povrat poreza u ukupnom iznosu od 63.536 KM. Dva zahtjeva za povrat poreza još su u obradi.

“KPU Ljubuški izdao je 656 rješenja o pravu na povrat poreza na dohodak u iznosu od 117.343 KM, a KPU Mostar je do sada izdao 2.003 rješenja o pravu na povrat poreza na dohodak u ukupnom iznosu od 386.563,55 KM. U obradi je još 377 zahtjeva za povrat poreza na dohodak u ovom kantonu”, zaključili su iz Porezne uprave.

(klix.ba)

Continue Reading

Ekonomija

Mjesečni izdaci domaćinstva od tri člana iznose 1.508 KM u Federaciji BiH

Published

on

Federalni zavod za statistiku podsjeća da od 2008. godine ne izračunava i ne objavljuje vrijednost “Potrošačke korpe”.

– Potrošačka korpa koja se objavljivala do 2008. godine sadržavala je najvažnije životne namirnice iz kategorije ishrane i pića, a po sadržaju i količinama predstavljala je minimum potreba četveročlanog domaćinstva u segmentu ishrane – navodi se.

Kako pojašnjavaju, taj indikator se obračunavao na osnovu metodologije koja je razvijena od bivšeg Saveznog zavoda za statistiku iz perioda SFRJ.

– U EU ne postoji standard za izračunavanje minimalne potrošačke korpe niti je izrada tog podatka obavezujuća u procesu pridruživanja EU tako se o usklađenosti sa EU standardima ne može govoriti – ističe se.

U saopćenju za javnost podsjećaju da se, na osnovu podataka prikupljenih Anketom o potrošnji domaćinstava (posljednja je provedena u 2015. godini), izračunavaju prosječni mjesečni izdaci domaćinstava koji se po definiciji i metodološkom pristupu ne mogu izjednačiti sa potrošačkom korpom koja je ranije objavljivana.

– Na osnovu navedene ankete prosječni mjesečni izdaci domaćinstva sa prosječnim brojem članova (3,0 članova) u Federaciji BiH iznose 1.508,04 KM. Kao što smo naveli, za razliku od potrošačke korpe, koja je ranije objavljivana, prosječni mjesečni izdaci domaćinstva se ne odnose na minimalne potrebe za prehranu domaćinstva, nego na prosječnu potrošnju domaćinstava koja osim izdataka za hranu i piće obuhvata i izdatke za alkoholna pića i duhan; odjeća i obuća; stanovanje, voda, električna energija, plin i drugi energenti; namještaj, kućanski uređaji i redovno održavanje kuće; zdravstvo; prijevoz; komunikacije; obrazovanje; rekreacija i kultura; restorani i hoteli i ostala dobra i usluge. U prosječne mjesečne izdatke domaćinstva uključena je inputirana renta (procjenjeni iznos stanarine za vlasnike stambenih jedinica) i potrošnja iz vlastite proizvodnje koji zajedno čine oko 19,5 posto prosječne mjesečne potrošnje. S obzirom na navedeno, prosječna potrošnja domaćinstava nikako se ne može poistovjetiti sa potrošačkom korpom – navedeno je.

Kako se navodi iz Federalnog zavoda za statistiku, indeks potrošačkih cijena se obračunava u svrhu praćenja promjene kretanja cijena proizvoda i usluga koje domaćinstva kupuju radi lične potrošnje, a ne u svrhu definisanja iznosa potrošačke korpe.

– Za obračun ineksa potrošačkih cijena sve tri statističke inistitucije u Bosni i Hercegovini koriste jedinstvenu metodologiju i opšte prihvaćeni su od EUROSTAT-a – saopćio je Odsjek za odnose sa javnošću i biblioteka Federalnog zavoda za statistiku.

(Fena)

Continue Reading
Advertisement
Advertisement