Poveži se s nama

Lifestyle

Palenta: Lagani doručak ili večera

Published

on

Palenta je jelo od ukuhanog kukuruznog griza. Jede se često s mlijekom, vrhnjem, jogurtom ili pak kao prilog uz glavno mesno jelo sa saftom. Donosimo vam jednostavni recept za pripremu palente.

Sastojci:

250 ml vode

100 ml Mljeka

1 mala kasika soli

1 kasika ulja

4 kasike palente (60 g)

Priprema:

Mljeko, vodu, ulje staviti da se kuha. Kad počne da se zagrijava dodati palentu, soli po ukusu i cjelo vrjeme mješati na laganoj vatri dok se ne zgusne, nekih 5 minuta.

Maknuti sa vatre i dodati po ukusu 1 mali komadic putera i dobro izmješati da se istopi. Sluziti sa sirom, pavlakom, preko ili po zelji.

Vrlo je ukusno preko palente posuti pekmez i tako dobiti desert.

Probajte!

Advertisement
Click to comment

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Lifestyle

Pet razloga da hurme uvrstite u ishranu

Published

on

Hurme imaju širok spektar zdravstvenih benefita, a smatraju se i najzdravijim voćem! U nastavku vam navodimo pet razloga da ih uvrstite u ishranu.

Ovo ukusno voće potiče iz regije koje se proteže izmeđz Egipta i jugozapadne Azije, a hiljadama godina bile su osnovna hrana Bliskog Istoka. Idealna su zamjena za slatkiše, ali to nije sve… Evo zašto bi trebalo da se nađu na vašem meniju…

Bogate hranljivim materijama

Tri hurme obezbeđuju oko 200 kalorija i 54 grama ugljenih hidrata sa oko 5 grama vlakana. Uključuju vitamine B, vitamin K, kalcijum, željezo, magnezijum, kalijum, cink i mangan.

Hurme i antioksidanti

Osim sadržaja vitamina i minerala, hurme su bogate antioksidantima. Odličan su izvor prirodnih antioksidanata, koji se mogu koristiti za suzbijanje bolesti povezanih sa oksidativnim stresom. Oksidativni stres nastaje kada postoji neravnoteža između proizvodnje slobodnih radikala koji oštećuju ćelije i sposobnosti tijela da se suprotstavi njihovim štetnim efektima. Hurme takođe sadrže antiinflamatorna i antimikrobna jedinjenja, što znači da igraju ulogu u borbi protiv zaraznih bolesti. Takođe imaju anti-gljivična svojstva, piše Health.

Hurme su prirodno slatke

Mnogi smatraju da su hurme suho voće, ali su zapravo svježe voće. Pošto su neprerađene, šećer se prirodno pojavljuje.

Hurme i zdravlje probave

Prema istraživanjima tri hurme obezbeđuju oko 18% dnevnog unosa vlakana, koja podržavaju dobru probavnu funkciju.

Snižavaju holesterol

Hurme imaju sposobnost da smanje nivo LDL, neželjenog holesterola u tijelu. Odlična su hrana za one koji imaju visok holesterol, a koji kasnije može da dovede do masnih naslaga i brojnih kardiovaskularnih problema.

Continue Reading

Lifestyle

Koliko je grožđe dobro za vaše zdravlje

Published

on

Zahvaljujući njegovom nutricijskom sadržaju, grožđe igra važnu ulogu u održavanju zdravog života, a u nastavku saznajte i zašto.

Doprinosi liječenju astme

Zbog njegovih terapeutskih vrijednosti, grožđe se može koristiti za liječenje astme, a i njegova asimilacijska moć je veća. Osim toga, ovo voće povećava vlažnost u plućima.

Srčanih oboljenja…

Grožđe povećava dušikov monoksid u krvi, što sprječava stvaranje krvnih ugrušaka, a čime se smanjuju šanse od srčanog napada. Osim toga, antioksidans prisutan u grožđu sprječava oksidaciju LDL holesterola, koji blokira krvne žile.

Migrene…

Sok od zrelog grožđa je dobro alternativno sredstvo za liječenje migrene. Potrebno ga je piti u ranim jutarnjim satima, bez miješanja s vodom.

Zatvora…

Grožđe je vrlo učinkovito u liječenju zatvora. Smatra se laksativom, jer sadrži organske kiseline, šećer i celulozu.

Umora…

Sok od bijelog grožđa dopunjuje sadržaj željeza u tijelu i sprječava umor, dok, s druge strane, crno grožđe ne obezbjeđuje ovaj mineral, čak utiče na smanjenje njegovog postotka. Konzumiranjem soka od grožđa obezbijedit ćete sebi potrebnu energiju, a antioksidansi prisutni u ovom voću doprinijet će jačanju vašeg imunog sistema.

Poremećaja bubrega…

Grožđe može značajno smanjiti kiselost mokraćne kiseline i pomoći u eliminaciji kiseline iz sistema, čime se smanjuje radni pritisak bubrega.

Alzheimerove bolesti…

Resveratrol, korisni polifenol prisutan u grožđu smanjuje nivo amiloidnih beta peptida kod osoba sa Alzheimerovom bolešću. Istraživanja pokazuju da grožđe može poboljšati zdravlje mozga i spriječiti nastajanje neurodegenerativnih bolesti.

Makularne degeneracije…

Ovo voće može spriječiti makularnu degeneraciju, gubitak vida koji se javlja u starosti, pa pokušajte svakodnevno konzumirati određenu količinu grožđa.

Katarakte…

Flavonoidi koji se nalaze u grožđu sadrže antioksidanse, što može smanjiti oštećenja koja uzrokuju slobodni radikali, kao što je katarakta.

Smanjuje holesterol u krvi

Grožđe sadrži spoj nazvan pterostilben, koji ima moć da smanji nivo holesterola u krvi. Saponini koji se nalaze u koži grožđa također mogu spriječiti apsorpciju holesterola, vežući se za njega.

Djeluje antibakterijski

Crno grožđe ima jaka antibakterijska i antivirusna svojstva, a može vas zaštititi i od infekcije. Zbog svog protivupalnog djelovanja, ovo voće je i antikancerogeno, a posebno je djelotvorno u sprječavanju raka debelog crijeva i dojke.

Continue Reading

Lifestyle

Nevakcinisane osobe imaju 11 puta veći rizik od smrtnog ishoda

Published

on

Nevakcinisane osobe imaju 11 puta veći rizik od smrtnog ishoda u slučaju da se zaraze koronavirusom od onih koji su primili vakcinu, navodi se u izvještaju američkog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC).

Direktorica CDC-a Rochelle Walensky saopćila je da se izvještaj temelji na pregledu slučajeva zaraze, hospitalizacija i smrtnih slučajeva u 13 saveznih američkih država i da su dokaz moći vakcinacije protiv koronavirusa.

Istraživanje je provedeno na 600.000 zaraženih punoljetnih ljudi i podacima iz 187 bolnica u 13 američkih država.

Studija je proučavala podatke iz posljednja dva mjeseca kada je visoko prenosiva delta varijanta postala dominantni soj koronavirusa u SAD-u te je otkrila da, osim što vakcina dramatično povećavaju zaštitu od smrtnih slučajeva povezanih s virusom, ona također štite i od infekcija i hospitalizacija.

Walensky je rekla da u odnosu na vakcinisane osobe, nevakcinisani pojedinci imaju otprilike 4,5 puta veću vjerovatnoću da dobiju COVID-19, a preko 10 puta veću vjerovatnoću da će biti hospitalizirani.

– Kao što smo pokazali u nizu studija, vakcinacija funkcionira. Zaključak je sljedeći, imamo naučne alate koji su nam potrebni kako bismo preokrenuli ovu pandemiju – istakla je Walensky.

Cjelokupni rezultati studije će uskoro biti objavljeni na web stranici CDC-a.

Continue Reading
Advertisement
Advertisement