Poveži se s nama

Ekonomija

Cijene životnih namirnica ne prestaju rasti, kako stabilizovati tržište?

Published

on

A dok se političari pretežno bave izbornim kombinatorikama, građani Bosne i Hercegovine suočavaju se sa novim talasom poskupljenja. Cijene osnovnih životnih namirnica ne prestaju da se povećavaju, pa je tako pored ulja, brašna, mesa, i povrće svaki dan sve skuplje. Provjerili smo, koji je razlog tome i da li postoji rješenje?

Prema podacima Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine, cijene hrane u prosjeku su više za 2,3 odsto u odnosu na prošlu godinu. S obzirom na to da povećanje cijena konstantno traje od početka godine, za građane je i deset feninga mnogo.

Trgovci kažu da ništa nije do njih i da su oni samo karika u većem lancu.

MILAN SIMIĆ, vlasnik lanca marketa

„Mi smo jedna mala državica Bosna, ovakva kakva jeste. Nemamo mi vlastitu proizvodnju, nemamo mi zaliha, sve što stiže, stiže iz inostranstva, a to što stiže stalno je skuplje“.

Ništa bolja situacija nije ni s povrćem.

OLENIJA TRIFKOVIĆ, prodavačica na tržnici

„Kukaju na cijene, kukamo i mi, i nama je skupo. Mada se ne kupuje kao prije što se kupovalo, ali opet kupuje narod. Ako je prije kupovao deset 15 kila, sad kupi pet“.

Sve je skupo. To je ono što su nam rekli i prodavci, ali i kupci ovdje na zelenoj pijaaci u Bijeljini, poskkupjelo je svo povrće, počev od krompira, koji je dvostruko skuplji, preko zelenih i crvenih paprika koje se koriste za pripremu zimnice, a koje koštaju od 3 do 3,5 marke do boranije koja doseže cijenu od šest do čak osam maraka za kilogram.

Pekari, koji su takođe nedavno podigli cijene svojih proizvoda, kažu da su bili prinuđeni na taj korak jer, uprkos dobrom rodu, pšenice nema dovoljno.

RADENKO PELEMIŠ, predsjednik Udruge mlinara i pekara regije Bijeljina

„Imali smo veoma bogat rod pšenice i očekivali smo da bude cijena stabilna. Usljed loših vremenskih uslova i podbačaja u kukuruzu jedan dio otići će u stočnu ishranu, time dolazi do veće potražnje za pšenicom i skoka cijene iste“.

Dok su pojedini političari našli idealno rješenje za skok cijena, a to je da se kupuje manje, kada se politička retorika stavi u stranu, postavlja se pitanje, na koji način zauzdati cijene i dugoročno stabilizovati tržište?

MARIN BAGO, Udruga za zaštitu potrošača, Mostar

„Ključ u rješenju situacije je jednostavno oživljavanje domaće proizvodnje, u poljoprivredi, u stočarstvu i voćarstvu. Ne možete praviti nikakvu strategiju ako uvozimo 80% hrane.“

Dužničko ropstvo, potpuno siromaštvo, samo su neka od nimalo optimističnih predviđanja ekonomista za naredni period.

ALEKSA MILOJEVIĆ, ekonomski analitičar

“Čeka nas očito najgori scenario ukoliko vlast se ne prizove pameti i ne počne da gleda narod”.

Naši sagovornici ocjenjuju da je proizvodnja hrane prioritetni nacionalni interes i da tu prestaje sva retorika. Adekvatno planiranje i strategija proizvodnje mogu ne samo obezbijediti stabilnost u pogledu dovoljnih količina hrane, nego i stabilizovati cijene i obezbijediti kontrolu nad domaćim tržištem.

(BHRT)

Advertisement
Click to comment

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Ekonomija

Rod maslina ove godine prepolovljen, cijena litra ulja će porasti na 30 KM

Published

on

Visoke temperature ovog ljeta uticale su na to da prinos maslina u Hercegovini ove godine bude skoro i više nego prepolovljen u odnosu na godine prije.

Situacija, kako je kazao Zoran Raič, predsjednik Udruženja Hercegovački plodovi Mediterana, nije mnogo loša, ali nije ni najbolja.

“Urod maslina kod naših kooperanata je prepolovljen ove godine. Razlog je visoka temperatura u fazi cvjetanja masline, zbog čega se ona nije oplodila koliko je trebala, odbacila je dosta cvijeta i zbog toga je bilo dosta manje ploda“, kazao nam je Raič.

S obzirom na to da je manje maslina, manje će biti i maslinovog ulja, dodaje Raič te kaže kako će i cijena ulja najvjerovatnije rasti.

“Tako će, sa sadašnjih oko 25 KM, cijena ulja porasti na oko 30 KM po litru“, kazao je Raič te istakao kako su količine koje se proizvedu ovdje nedovoljne i za domaću potrošnju i kako maslinovo ulje ne izvoze.

Međutim, Raič očekuje da bi za pet-šest godina stanje moglo biti bolje.

“Maslina se širi, dosta je popularna i sve više ljudi se odlučuje za njen uzgoj. Zbog toga za pet-šest godina očekujemo da ćemo imati dosta više i maslina i maslinovog ulja“, zaključio je Raič.

Continue Reading

Ekonomija

GORIVO OPET POSKUPLJUJE: Ove sedmice cijene derivata povećane za šest feninga, a od naredne biće veće i do četiri feninga

Published

on

Izvor: cafe.ba

Gorivo u Republici Srpskoj je poskupilo ove sedmice u prosjeku za četiri do šest feninga, a nove, uvećane cijene očekuju se već naredne sedmice.

KM zavisno od regije i distributera kaže za Srpskainfo Dragan Trišić, predsjednik Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima pri Privrednoj komori RS.

On kaže da su i cijene plina takođe u više navrata povećane, a posljednji put je to bilo prije dva dana i to u prosjeku za pet feninga. Sada je maloprodajna cijena od 1,36 KM do 1,45 KM.– Ove sedmice će cijene goriva biti na ovom nivou, dok se naredne sedmice očekuje blagi rast od oko dva do četiri feninga – dodaje Trišić.

Vlada Republike Srpske je u aprilu ove godine donijela uredbu kojom je ograničena marža trgovcima nafttnih derivata.

– Trgovicma koji obavljaju trgovine naftnim derivatima propisana je maksimalna veleprodajna marža u apsolutnom iznosu od 0,06 KM po litri derivata, dok je trgovcima koji obavljaju djelatnost trgovine na malo naftnim derivatima propisana maksimalna marža od 0,25 KM po litru – ističu u Ministarstvu trgovine.

Inspekcijski nadzor nad primjenom uredbe obavlja Tržišna inspekcija.

Continue Reading

Ekonomija

Kina smanjila proizvodnju, cijene rastu i u BiH

Published

on

Izvor: federalna.ba

Rastuće cijene i reduciranje proizvodnje u Kini mogli bi dodatno ugroziti globalni lanac distribucije robe na svjetskom tržištu. Amerika i Evropa već se susreću s ozbiljnim problemima. A kad su u pitanju problemi, tu ne zaostajemo. Stižu i na naše tržište.

Inflacija u Evropi i Sjedinjenim Američkim Državama najveća je u posljednjih 13 godina. Potrošačke cijene u septembru ove godine porasle su za 0,7 posto u odnosu na isti period prošle godine. Međutim, postoje indicije da će cijene biti i više. Uzrok je reduciranje proizvodnje u Kini što se lančano prenosi na svjetske ekonomije, a sigurno neće zaobići ni Bosnu i Hercegovinu.

“U posljednjih nekoliko godina došlo je do povećanog prisustva kineskih kompanija na području naše zemlje. Kina tradicionalno predstavlja značajan vanjskotrgovinski faktor za BiH, prije svega formi značajnog uvoznika za potrebe business to business tržišta – dakle, tržišta poslovne potrošnje”, objašnjava ekonomski analitičar Admir Čavalić.

Činjenica je da rastući troškovi sirovina agresivno smanjuju profite kompanija. Ovo bi moglo usporiti proizvodnju i primorati kompanije da smanje broj radnika, što će dovesti do smanjenja kupovne moći, a tim i do smanjenja potrošnje. Redukcije u proizvodnji već se primjenjuju.

Utjecaj poskupljenja energenata je 17,4 posto na septembarsku inflaciju u Eurozoni. Ostala najznačajnija poskupljenja zabilježena su u kategorijama hrane, alkohola i duhana, neenergetskih industrijskih dobara te usluga.

Kako objašnjava ekonomski analitičar Zoran Pavlović, Evropa i Amerika su odštampale dodatne količone novca da bi mogli da pomognu očuvanje radnih mjesta. Kineska vlada je stoga odustala od prodaje robe svijetu, a ko bude želio da je kupi, morat će je platiti mjesec dana prije isporuke.

Zbog novonastale situacije ljudi pustoše police supermarketa i u našoj zemlji. Stvarajući zalihe bar osnovnih životnih namjernica, nastoje uštedjeti. Objektivni faktor za rast cijena je da BiH spada u red zemlja koje uveliko ovise od uvoza. Međutim, na porast cijena životnih namirnica utjecali su i određeni subjektivni faktori, jer su mnogi trgovci iskoristili period pandemije. Jedan od razloga porasta cijena namirnica je i nedovoljno ulaganje u proizvodnju u Bosni i Hercegovini, kao i nedovoljni poticaji ljudima da se bave poljoprivredom.

Pavlović upozorava da se zanemaruje domaća proizvodnja za koju imamo uslove: “Možemo proizvoditi bilo šta u poljoprivedi, drvnoj industriji. Proizvodimo višak energije jer nemamo industrije. Naša koncepcija razvoja je dovedena do nivoa da niko ne vodi brigu o strateškom razvoju zemlje, razvoju ekonomije”.

Ono što je sigurno, građani BiH i u narednom periodu mogu očekivati lančano poskupljenje. Refleksiju dešavanja na svjetskom tržištu na ekonomiju naše zemlje nemoguće je zaustaviti. Domaći ponuđači ne mogu izbjeći rast cijena pojedinih faktora proizvodnje, što uslovljava rast cijena domaćeg finalnog proizvoda.

Continue Reading
Advertisement
Advertisement