Poveži se s nama

Magazin

Film o legendarnom Tomi Zdravkoviću 8. oktobra u Kaknju

Film Toma je jedan impresionistički portret Tome Zdravkovića koji prikazuje same njegove početke, baš kao i vrhunac slave, njegove ljubavi koje su ga inspirisale prilikom komponovanja nekih od najvećih hitova, baš kao i odnos sa velikim brojem prijatelja koje je imao u umjetničkom miljeu tadašnje Jugoslavije. Pored Tome, kroz film ćemo pratiti i živote poznatih umjetnika tog vremena: Zorana Radmilovića, Mike Antića, Tozovca i drugih.

Toma je biografski film o Tomi Zdravkoviću, čovjeku koga ne pamtimo samo po njegovim pjesmama i načinu na koji ih je pjevao, već i kao jednog velikog boema – po ponašanju i u duši. Film prati dvije linije radnje: 1991. pratimo odnos Tome i doktora koji započinje liječenje Tome i kako se to poznastvo pretvara u prijateljstvo. Druga linija prati Tomin život: od djetinjstva u Pečenejvicma, preko poznanstva sa Silvanom Armenulić koje će presudno uticati na njegovu karijeru ali i na privatni život, dostizanja neslućene visine popularnosti, ali i dna života. Ovo je priča o duši.

Film će biti prikazan 8. oktobra u Domu kulture u dva termina sa početkom u 18:00 i 20:30 sati.

Cijena ulaznice je 5 KM koje možete kupiti na blagajni u zgradi Uprave KSC Kakanj.

Advertisement
Click to comment

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Magazin

Google čestitao Dan državnosti BiH

Google, najveći internetski pretraživač danas je, povodom Dana državnosti BiH na svoj prepoznatljivi logo stavio zastavu BiH.
Postavili su doodle u obliku zastave BiH, dok je u pozadini nebo, a ugledat će ga svi oni koji danas otvore Google sa područja BiH.

Klikom na famozni “doodle” korisnici će dobiti rezultate pretrage o Danu državnosti BiH.

Google isto postupa i sa drugim državama svijeta i njihovim državnim praznicima.

Continue Reading

Magazin

Borila se sa karcinomom: Preminula pjevačica narodne muzike Merima Njegomir

Pjevačica narodne muzike Merima Njegomir preminula je u 68. godini poslije kraće bolesti.

Ovu informaciju za Pink.rs je kroz suze potvrdila njena kćerka Ljubica.

– Tačno je – kratko je rekla.

Borba s teškom bolešću

Merima je nedavno otkrila da vodi borbu sa rakom. Tada je rekla da se ne osjeća dobro, ali da ne odustaje od borbe.

– Zdravstveno se osjećam loše, borim se protiv teške bolesti. Sa velikim timom stručnjaka i ljekara nadam se da ću se izboriti sa ovom teškom bolešću. Upotrebljavam svu svoju snagu i sve ono što sam prethodnih godina imala, tu moju energiju i da pokušavam da se izborim. Mnogi su se izborili, nadam se da ću i ja, mislim pozitivno – rekla je Merima 10. novembra i dodala da su joj djeca najveći saveznici u borbi.

Merima Njegomir je rođena kao Merima Kurtiš u naselju Kalvariji u Zemunu. Njen otac Adem, porijeklom iz Ohrida, bio je usvojen kao dijete. Majka Fatima rodom je iz Bijeljine.

Snimila više od 25 albuma

Pred mikrofon je prvi put stala slučajno, pjevajući nekoliko pjesama za svoje društvo u pratnji orkestra „Citadela“, a od 1972. godine počinje da nastupa sa ovim orkestrom.

Snimila je više od 25 albuma i otpjevala neke od bezvremenskih hitova kao što su „Ivanova korita“, „Ruzmarin“, „Zbog tebe“ i mnoge druge. Dobitnica je niza priznanja, među kojima su najznačajnije Vukova nagrada, kao i Zlatni mikrofon PGP RTS-a, Povelja udruženja muzičara džeza, zabavne i rok muzike, Specijalna nagrada Radio Beograda za doprinos očuvanju tradicionalne narodne muzike, nagrada „Carica Teodora“, Zlatna značka Kulturno-prosvjetne zajednice Srbije, Estradna nagrada Srbije…

Učestvovala je na preko četrdeset pet muzičkih festivala i osvojila više od dvadeset prvih nagrada.

Iza sebe je ostavila četvero djece.

(avaz.ba)

Continue Reading

Magazin

Danas je Dan muškaraca: Šta zapravo predstavlja ovaj praznik

Svakog 8. marta od 1909. godine obilježava se Međunarodni dan žena, a svakog 19. novembra od 1999. godine obilježava se Međunarodni dan muškaraca. Iako Dan žena ima dužu tradiciju i društveno-kultorološki značaj u kontekstu borbe žena za ravnopravno mjesto u društvu, praznik muškaraca njeguje vrlo slične i antipatrijarhalne vrijednosti, što može biti iznenđanje za one koji ne znaju šta zapravo znači Dan muškaraca.

Međunarodni dan muškaraca prvi put je održan 1999. godine na Trinidadu i Tobagu. Kako je rekla Ingeborg Breines, nekadašnja direktorica Programa za žene i kulturu mira UNESCO-a, ključne vrijednosti Dana muškaraca su oslobađanje društvenih stega i podrška za mentalno i fizičko zdravlje, a ova ideja doprinosi i rodnoj ravnoteži.

Muškarci u patrijarhalnom i muškocentričnom svijetu od rođenja se uče da pokazivanje emocija nije vrlina i da su emocije nepoželjne. Kao rezultat javljaju se stereotipi i osuda za muškarce koji ne igraju po društvenim pravilima.

Naime, muškarci se najčešće osjećaju neprijatno u osjetljivim i emotivno teškim situacijama jer društvo ne tolerira njihove emocije koje imaju kao ljudska bića. Društveni pritisak najčešće dovodi do internaliziranih emotivnih problema jer se muškarci osjećaju kao slabići ako ispolje emocije.

Mačizam i patrijarhat nisu vrijednosti Međunarodnog dana muškaraca. Ujedno iste stvari kritizira i Međunarodni dan žena. Cilj je oslobađanje od predrasuda i dopuštanje ljudima da budu ljudi, istovremeno edukucirajući društvo da ismijvanje ili osuđuivanje emocija doprinosi još većim problemima.

Još jedna tema kojom se bavi Međunarodni dan muškaraca je toksična muževnost. U pitanju je tradicionalna uloga muškarca od kojeg se očekuje da uvijek bude hladne glave, emotivno distanciran i po definiciji muževnosti nasilan. Toksična muževnost sprečava prije svega muškarce da se razvijaju, adaptiraju i promijene svoj život.

Žene širom svijeta vode borbu protiv patrijarhata. Međutim, važno je napomenuti da feministkinje ne zagovaraju da se oduzmu prava muškarcima i da se predaju u ruke žena. Cilj Međunarodnog dana muškaraca je da dječaci i muškarci razumiju ideologiju ravnopravnog svijeta kako ne bi došlo do razvijanja fobije i mržnje prema rodno neutralnom društvu.

Cilj oba praznika je da se postigne balans i razvije društvo koje neće upirati prstom na ono što ih je neko naučio i rekao da je ispravno, a zapravo dovodi do mentalnih problema i internalizovane mržnje, što je rezultiralo neravnopravnim društvom.

(Žena.rs)

Continue Reading
Advertisement
Advertisement