Poveži se s nama

Društvo

U kakvoj opasnosti su djeca zbog izazova na društvenim mrežama?

Izvor: BHRT

Društvena mreža koja se najbrže razvija na svijetu je TikTok. Svjetske statistike pokazuju da su njeni korisnici mladi u uzrastu od 16 do 24 godine. No, posljednjih godina sve češće čujemo za različite izazove s ove društvene mreže u kojima, većinom, stradaju djeca.

TikTok, jedna od najpopularnijih aplikacija na svijetu, a u posljednje vrijeme i u BiH, postaje sve opasnija za one koji je koriste. Iako je prvenstveno namijenjena za kreiranje i dijeljenje kratkih video-formi, sve češće se koristi za postavljanje izazova među korisnicima koji su najblaže rečeno – bizarni. Jedan od njih je i krađa ili uništavanje školskog inventara.

Pitali smo jednog od Tiktokera, Amara Velagića, kakva su njegova iskustva u vezi sa opasnim izazovima.

“Ti izazovi koji se pojavljuju, često to vidimo u Americi, ali mislim da u BiH to nije toliko zastupljeno. Sam internet i društvene mreže su postale još jedan stub odgoja, pored kuće, škole itd. Roditelji bi trebalo da provedu više vremena sa djecom, kako bi u potpunosti znali o čemu njihovo dijete razgovara sa vršnjacima, šta gleda i šta ga zanima”, smatra Velagić.

Ministarstvo unutrašnjih poslova Republiike Srpske i Federalna uprava policije prate dešavanja na društvenim mrežama, te moguće opasnosti po život omladine u smislu opasnih izazova. Kažu da nije bilo prijavljenih opasnih izazova u posljednje vrijeme, što ne znači da ih uopšte nije bilo.

“Razmjenjivali smo operativne informacije i u jednom trenutku kada se pojavio masovni poziv na samoubistvo maloljetnika, uputili smo i putem medija jedno obavještenje i apel prije svega roditeljima da obrate pažnju na sadržaje kojima pristupaju njihova djeca”, izjavila je glasnogovornica MUP-a Republike Srpske Mirna Miljanović.

“Federalna uprava policije je brzim i efikasnim djelovanjem spriječila dva samoubistva maloljetnih osoba. U oba slučaja se radilo o društvenim mrežama. U jednom od slučajeva Facebook administracija je kontaktirala FUP jer su statusi na društvenim mrežama izgledali kao moguća najava suicida”, navodi glasnogovornik FUP-a Emil Sućeska.

Ne bih se zavaravala da opasnost kod nas ne postoji, kaže psihologinja Nermina Vehabović Rudež. Pitanje je koliko su opasnosti na društvenim mrežama uočene i koliko su zapravo roditelji tražili pomoć.

“Dijete koje boravi dugo na internetu mora da pokazuje određeni simptom. A to je da se osjeća ostavljeno, zanemareno bez obzira na to što roditelj posvećuje pažnju. Treba da budem model koji pokazuje da ne držim 24 sata mobitel ili tablet ispred sebe, ili ako mi je to posao onda djetetu objasnim šta radim i zašto treba tu da boravim”, dodaje Vehabović-Rudež.

“Ja nisam primijetila u javnosti takav neki trend. Mislim da su kod nas ipak malo norme drugačije, što ne znači da se neće desiti. Zato je važno sa djecom razgovarati kako se ponašati na internetu i kako postupati sa tim informacijama”, mišljenja je Belma Gijo, Projekt prevencije nasilja nad djecom u digitalnom okruženju.

Prilikom instaliranja aplikacija gotovo niko ne čita uslove korišćenja i pravila privatnosti, korisnici uopšte nisu ni svjesni za šta se sve koriste njihovi podaci. Osnovno pravilo većine aplikacija je da osobe mlađe od 13 godina ne mogu da posjeduju profile. Roditelji moraju biti upoznati s tehnologijom koju koriste njihova deca i predočiti im rizike, isto tako moraju se poštovati i dječija prava. Iako u mnogim sferama kasnimo za zapadom, možemo reći da je kašnjenje u pogledu opasnih izazova na društvenim mrežama možda i dobro.

Advertisement
Click to comment

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Društvo

U Čaršijskoj džamiji u Kaknju proučen centralni mevlud povodom rođenja posljednjeg Allahovog poslanika

Jučer je u Čaršijskoj džamiji u Kaknju proučen centralni mevlud povodom rođenja posljednjeg Allahovog poslanika, Muhammeda, s.a.v.s.

Program su pručili, kakanjski imami a predavanje je, pored glavnog imama, održao i izaslanik muftije sarajevskog, dr. Ferid ef. Dautović.

Kome je bila nafaka da dođe bio je. A bilo je prelijepo. Kao nekad. Uz miruh mevludske halve i mevludske bonbone i šerbe”, porčili su iz ovog džemata.

Continue Reading

Društvo

U Gradskoj biblioteci u Kaknju održana je promocija knjige “Razgovori s ocem” autora Nedima Frljka

Izvor: Radio Kakanj

Frljak Nedim, rođen (1967) i živi u Kaknju, diplomirani inženjer mašinstva po zanimanju. Osim profesije zadovoljstvo pronalazi u pisanju kratkih priča i muzici, odnosno komponovanju. Do sada je objavio jednu kratku priču “Bonton” u zeničkim Našim novinama.

Knjiga “Razgovori s ocem”je knjiga o životu. O snu jednog sna koji sanja Otac”- napisao je prof.dr. Esad Bajtal u svojoj recenziji.

Autor, Nedim Frljak, u svjesno izabranoj ulozi zapisničara, samo bilježi ono izrečeno, bez ikakvih književnih, retoričkih, vrijednosnih, ili bilo kojih drugih intervencija. Ostajući pri originalu snimka izvornog iskaza, on napominje kako tu nema ništa njegovo („ovdje nema priča po mom sjećanju“), nego je riječ o golom zapisu spontanih, i zarad autentičnosti, krišom snimanih razgovora. Tajnost snimanja kao najdobronamjerniji motiv i svjesni izbor zapisivača, daje razgovoru ne samo autentičnost, nego i neposrednost. Toplinu i spontanost, oslobođenu ambicije da se rečeno oblikuje, dotjeruje ili prilagođava eventualnim željama i očekivanjima budućeg čitaoca knjige.

O svojo knjizi-autor Nedim Frljak kaže:

Nakon promocije knjige kojoj je prisustvovao veliki broj kakanjaca koji su i lično poznavali naratora Hamzu, Nedimovog oca, kojem je on i posvetio ovu knjigu, koja zapravo predstavlja zapis Hamzinih zanimljivih priča iz njegovog bogatog, sadržajnog života,..kroz koji je često bio u prilici da se susreće,razgovara i druži sa bezbroj, kako javnih ličnosti tako i običnih ljudi,
Nedim se zahvalio svom ocu, učitelju,uzoru.

U izjavi koju je Nedim Frljak dao za naš radio posebno je želio da se zahvali svima koji su na bilo koji način doprinijeli da njegova knjiga ugleda svjetlo dana

“Kao prvorangirana porodična figura, Otac, kako to shvataju i razumiju simbolisti, u ravni životne i porodične svakodnevnice, predstavlja zakonodavca, nosioca reda i poretka društvenih odnosa i relacija. „On je početak institucije; kao gospodar i nebo, slika je organizovane, mudre i pravedne transcendencije“, koja, „u isti mah pripada prošlosti i budućnosti“ (J. Chevalier). On je istovremeno junak i ideal. Neizbježna slika prave stvari. Mjera dobra i zla. Učitelj. Od njega se spoznaje, kroz njega se živi. I ne samo s njim, živim, nego i nakon njega. Knjiga „Razgovor s ocem“, upravo to, i o tome, nesebično govori i na djelu potvrđuje”- napisao je, izmedju ostalog, prof.dr. Esad Bajtal u recenziji knjige “Razgovori s ocem” autora Nedima Frljka.

Continue Reading

Društvo

Hadžihafizbegović i Lizde Kurt proglašeni najboljim na Festivalu glumca BiH

Emir Hadžihafizbegović i Belma Lizde Kurt proglašeni su najboljim glumcima osmog izdanja Festivala glumca BiH, koji je sinoć dodjelom nagrada i koncertnim programom “Pjesme za novi svijet” zatvoren u Konjicu.

Hadžihafizbegović je nagrađen za ulogu “Mahmut Zolj”, u predstavi “Sjećaš li se Doli Bel”, Kamernog teatra 55 Sarajevo, u režiji Kokana Mladenovića, a nagradu i masku konjičkih drvorezbara uručila je, uime generalnog sponzora kompanije “Bosnalijek”, samostalna stručna saradnica u Bosnalijeku Suana Đelmo.

– Sretan sam, i ja imam demistificirajući odnos prema nagradama, ali nagrada je važna i predstavlja satisfakciju za posao i trud tokom proba. Nagradu dijelim sa svim kolegama, sa Sidranom čiji smo roman otkupili, sa Kokanom Mladenovićem. Kada sam dobio vijest da je naša predstava najbolja i da sam izabran za najboljeg glumca bio sam sretan i cijenim ovaj festival i napor svih koji su angažovani, i samo treba podizati standarde – poručio je Hadžihafizbegović.

Glumica Belma Lizde-Kurt nagrađena je za ulogu “Stela” u predstavi “Lutka” Pozorišta mladih Sarajevo, u režiji Adisa Bakrača. Nagradu i masku konjičkih drvorezbatra najboljoj glumici uručila je, uime Općine Konjic, stručna saradnica za kulturu Biljana Handžo.

Lizde-Kurt je kazala kako je divan osjećaj biti nagrađen te da su nagrade publike najvrijednije nagrade.

– Počašćena sam i nisam očekivala da ću je dobiti, jer je konkurencija bila jaka, i to daje krila za daljnji rad i zadovoljstvo – kazala je nagrađena glumica.

Nagrada za kolektivnu glumačku igru prema glasovima publike i odluci Umjetničkog savjeta “8. Festivala glumca BiH” u Konjicu dodijeljena je Ansamblu Kamernog teatra 55 Sarajevo, u predstavi “Sjećaš li se Doli Bel” autora Abdulaha Sidrana, u režiji Kokana Mladenovića.

Direktoru Kamernog teatra 55 Sarajevo i glavnom glumcu u predstavi Emiru Hadžihafizbegoviću, nagradu je uime Kompanije BH Telecom- Zlatnog sponzora Festivala Glumca BiH u Konjicu, uručio Mirza Odobašić, izvršni direktor za ekonomsko-finansijske poslove u toj kompaniji.

Festival je zvanično zatvorio ministar obrazovanja, nauke, kulture i sporta Hercegovačko-neretvanskog kantona Rašid Hadžović koji je kazao kako je ovo jedan unikatni, specifični festival koji je posvećen glumcima, glavnim akterima predstava te čestitao organizatorima i najboljim glumcima.

Osmi Festival glumca BiH u Konjicu ove godine predstavio je deset profesionalnih kazališnih produkcija i pet pratećih off sadržaja, a riječ je o najrecentnijim bosanskohercegovačkim i regionalnim teatarskim produkcijama.

Nagrade festivala – maske konjičkih drvorezbara, za laureate i laureatkinje izradili su konjički drvorezbari brenda “Zanat” i “Rukotvorine”, saopćila je Direkcija “Festival glumca BiH” u Konjicu.

Continue Reading
Advertisement
Advertisement