Poveži se s nama

Ekonomija

Kamatne stope u BiH ni u narednom periodu neće rasti

Izvor: klix.ba

U pojedinim zemljama Evrope počelo se govoriti o rastu kamatnih stopa, a kada je to postala tema i u susjednoj Hrvatskoj, relevantne institucije pitali smo da li će do rasta doći i u našoj zemlji.

Iz Centralne banke BiH kazali su za Klix.ba kako su kamatne stope na kredite u posljednjih nekoliko godina bilježile trend pada, pod utjecajem niskih kamatnih stopa u eurozoni. Ovaj trend zaustavljen je u 2020. godini, ali su kamatne stope ostale na niskim nivoima.

Prosječna kamatna stopa, kako su kazali, na novoodobrene kredite stanovništvu u prvih šest mjeseci ove godine iznosila je 5,44 posto, što je za četiri bazna poena niže u odnosu na prosječnu kamatnu stopu u prvoj polovini 2020. godine.

– S druge strane, prosječna kamatna stopa na novoodobrene kredite privatnim nefinansijskim preduzećima je u prvih šest mjeseci ove godine iznosila 3,38 posto i viša je od prosječne kamatne stope na kredite ovom sektoru u istom periodu prošle godine za 12 baznih poena. Ipak, u narednom periodu se ne očekuje znatniji rast kamatnih stopa, s obzirom na to da još nema naznaka da će glavne centralne banke podizati referentne kamatne stope u kratkom roku, što je u narednih nekoliko kvartala – kazali su iz Centralne banke BiH.

Na kretanje kamatnih stopa na kredite, pojasnili su, utječe kretanje kamatnih stopa na tržištu eurozone, jer su varijabilne kamatne stope u BiH vezane za kretanje EURIBOR-a.

– U narednom periodu se ne očekuje rast referentnih kamatnih stopa Evropske centralne banke. Dakle, povećanje kamatnih stopa se ne očekuje sve dok ne dođe do promjena uslova zaduživanja u eurozoni i dok su izvori finansiranja na domaćem tržištu – depoziti stabilni – istakli su iz Centralne banke.

Da su kamatne stope stabilne u ovoj godini, kazali su nam i iz Agencije za bankarstvo FBiH (FBA), odakle su istakli i kako je izvjesno da se do kraja ove godine neće desiti značajne promjene. Međutim, kažu kako se izgledi za umjeren rast nivoa kamatnih stopa povećavaju u narednoj godini.

– Nivo kamatnih stopa formira se na tržištu. Interno, ukoliko analiziramo tradicionalne principe djelovanja tržišta, odnos ponude i potražnje u FBiH, imamo stabilan bankarski sistem i povoljna kretanja koja upućuju na održavanje ravnoteže, povoljne likvidnosti i potražnje za novcem. Ako bi se isključila pitanja političke nestabilnosti i nepredviđenih djelovanja, koja nisu u vezi s ekonomijom, naše tržište bi se moglo smatrati dugoročno stabilnim. S druge strane, značajan utjecaj na naše tržište se prenosi iz EU i eurozone. Postaje izvjesno da će biti premašene ciljne stope inflacije uz izostanak očekivanog brzog oporavka ekonomija unutar EU, eurozone i globalno. U takvim okolnostima razumno je očekivati rast referentnih kamatnih stopa, ali ne preko nivoa koji bi dodatno ugrozio ekonomski oporavak razvijenih tržišta, naročito u 2022. godini – kazali su iz FBA te dodali da, i ako do povećanja dođe, ono neće biti dramatično.

Građani BiH za sada se, smatra Berislav Kutle, predsjednik Udruženja banaka BiH, ne trebaju brinuti, a kaže i kako se povećanje kamatnih stopa u EU i Americi spominje kao srednjoročna mogućnost zbog toga što se povećava inflacija.

– Inflacija se povećava svjesno i namjerno upravo kako bi došlo do povećanja kamatnih stopa i regulisanja tržišta novca. Mada, do povećanja još nije došlo, tako da nije realno očekivati ni povećanje kamatnih stopa u BiH. Drugi razlog zbog kojeg nije realno očekivati povećanje kod nas je što je ponuda novca u bankama puno veća od potražnje za kreditima i zbog toga banke muku muče kako plasirati svoj novac i uz ovu i nešto manju kamatnu stopu, a ne uz neku veću. Dakle, u nekom srednjoročnom narednom periodu neće biti povećanja – kazao je Kutle.

Advertisement
Click to comment

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Ekonomija

Dobre vijesti / Nove promjene cijena goriva u BiH, vozači će biti zadovoljni

Cijene goriva u Bosni i Hercegovini konačno su u padu.

U bh. entitetu RS cijene su u blagom padu, ali i u narednom periodu očekuje se dodatno niža vrijednost ovog energenta.

Iako cijene naftnih derivata neće mnogo potonuti, svako pojeftinjenje značajno je za kućne budžete, pišu Nezavisne.

Dragan Trišić, predsjednik Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima Privredne komore RS ističe da je tržište stabilno i nema trenda povećanja cijena na benzinskim pumpama u RS.

“Kod nekih distributera su primjetne niže cijene do tri feninga, ali i u narednom periodu očekujemo blagi pad do tri feninga, osim auto-gasa, koji i dalje raste”, kaže Trišić za Nezavisne.

Dodaje da je pad cijena u ovom momentu djelimično i zbog mehanizma kontrole ograničenja marže, što je Vlada RS uvela u aprilu ove godine, kao mjeru neposredne kontrole cijena i ublažavanja posljedica izazvanih pandemijom.

“Upravo sada se može vidjeti dobar efekat ovog mehanizma Vlade RS na potrošače i privredu, kada ulazne cijene padaju i kroz mehanizam određivanja maksimalne marže na naftne derivate dolazi da pada maloprodajnih cijena na benzinskim pumpama u RS”, kazao je Trišić.

Da su i samo nekoliko feninga niže cijene goriva značajne za potrošače, smatra Murisa Marić, izvršna direktorica Udruženja građana DON Prijedor.

“Naravno da je jako bitno da padaju cijene goriva i to je trebalo i ranije da se dogodi, ako posmatramo šta se dešava na svjetskim berzama”, kazala je Marić.

Ističe da se na pumpama uglavnom brane da su gorivo nabavili po višim cijenama pa zato sporije dolazi do pojeftinjenja.

“Iako cijene goriva padaju, neće se desiti da dođe do nižih cijena osnovnih životnih namirnica”, kazala je Marićeva i istakla da je to sigurno apsurd u svemu.

“Međutim, sigurno je da smo zadovoljni što se zaustavio rast cijena i ako u narednom periodu dođe do značajnijeg pada biće to na veliko zadovoljstvo građana”, zaključila je Marićeva.

(Radiosarajevo.ba)

Continue Reading

Ekonomija

Cijene nafte pale četvrtu sedmicu zaredom

Cijene nafte na svjetskim tržištima pale su i prošle sedmice, četvrte zaredom, jer se trgovci plaše da bi novi val COVID-19 u Evropi mogao usporiti oporavak privrede od koronakrize, a plaše se i prodaje nafte iz strateških rezervi.

Cijena barela na londonskom tržištu pala je prošle sedmice četiri posto na 78,89 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 5,8 posto, na 76,10 dolara.

Pad cijena četiri sedmice zaredom nije zabilježen još od marta prošle godine, a još prije mjesec cijena barela na londonskom tržištu kretala se na najvišim nivoima u tri godine, a na američkom u sedam.

Pritisak na cijene posljedica je prijetnji Washingtona da će posegnuti za naftom iz rezervi. Vlade grupe vodećih svjetskih privreda razmatraju prijedlog SAD-a da koordinirano prodaju naftu iz strateških rezervi kako bi zakočile rast cijena.

Cijene nafte našle su se pod pritiskom u petak i zbog vijesti o ponovnom brzom širenju COVID-19 u Evropi.

Austrija je postala prva zemlja koja je ponovo odlučila uvesti potpuni lockdown kako bi suzbila novi val zaraze koji bi mogao zakočiti privredni oporavak regije od koronakrize.

(Fena)

Continue Reading

Ekonomija

Da li će Vlada FBiH povećati cijene struje i kome?

Izvor: klix.ba

Vlada Federacije BiH proslijedila je parlamentu svoj zaključak o povećanju cijena električne energije u ovom entitetu te daljnjim koracima u utvrđivanju cijena. Dio tog zaključka su prijedlozi dvije elektroprivrede u FBiH.

Zaduženo je Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije da formira radnu grupu za izradu prijedloga modela za povećanja cijena električne energije.

Radnu grupu će sačinjavati predstavnici Regulatorne komisije za energiju (FERK), Konkurencijskog vijeća BiH, Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije te dvije elektroprivrede.

Zadatak Radne grupe je da analizira trendove i kretanje cijena energije i energenata na domaćem, regionalnom i svjetskom tržištu i da, u skladu s pozitivnim zakonskim propisima, u roku od 14 dana, predloži Vladi FBiH optimalan model i rješenje o načinu formiranja cijena električne energije.

Važno je napomenuti da se ovo ne odnosi na domaćinstva i male kompanije, za njih cijenu električne energije ne određuje Vlada Federacije BiH nego FERK (Regulatorna komisija za energiju u FBiH).

Mirza Kušljugić, profesor s Fakulteta elektrotehnike u Tuzli i predsjednik Upravnog odbora Centra za održivu energetsku tranziciju ReSET u svojoj analizi za portal Klix.ba kaže kako dvije elektroprivrede u FBiH predlažu različite modalitete privremene intervencije za 2022. godinu u politici cijena električne energije u FBiH.

– Razlike su vjerovatno povezane sa strukturom njihove proizvodnje i mogućnošću izvoza. Model koji predlaže EP HZHB je jednostavan, ograničavanje maksimalne cijene na 75 €/MWh. To ne znači da je pravičan s aspekta raspodjele efekata na privredu i posredno na regulisane kupce – domaćinstva i male kompanije koje se snabdijevaju na 0,4 kV naponu. Jedini razlog koji navodi EPHZ je njena zavisnost od eventualnog uvoza u slučaju loše hidrologije – navodi on.

Model koji predlaže EPBiH je složeniji koncept ograničavanja cijena i vjerovatno za cilj ima uravnoteženje cijena za sve komercijalne kupce, koje trenutno nisu iste, dodaje on.

Ovaj model je teško analizirati bez podataka o tome koliko će kompanija biti pogođeno. Razlozi koji se navode u modelu EPBiH su očekivano povećanje troškova za proizvodnju uglja. EPBiH trenutno izvozi i vjerovatno će i u 2022. godini izvoziti električnu energiju na regionalno tržište, pri čemu će stvarati enorman profit. Njihov prijedlog je da se profit usmjerava na finansijsku sanaciju rudnika, posebno u domenu plaćanja dospjelih potraživanja”, kaže on.

Ključno je da vlada u zakonom propisanim okvirima donese odluku za ovakvu vanrednu situaciju, dodaje.

– Pregovori s poslodavcima će biti veoma važni. Ali konačno, cijenu će platiti krajnji potrošači – građani, pa makar i indirektno – zaključuje Kušljugić.

Continue Reading
Advertisement
Advertisement