Poveži se s nama

Ekonomija

Kina smanjila proizvodnju, cijene rastu i u BiH

Izvor: federalna.ba

Rastuće cijene i reduciranje proizvodnje u Kini mogli bi dodatno ugroziti globalni lanac distribucije robe na svjetskom tržištu. Amerika i Evropa već se susreću s ozbiljnim problemima. A kad su u pitanju problemi, tu ne zaostajemo. Stižu i na naše tržište.

Inflacija u Evropi i Sjedinjenim Američkim Državama najveća je u posljednjih 13 godina. Potrošačke cijene u septembru ove godine porasle su za 0,7 posto u odnosu na isti period prošle godine. Međutim, postoje indicije da će cijene biti i više. Uzrok je reduciranje proizvodnje u Kini što se lančano prenosi na svjetske ekonomije, a sigurno neće zaobići ni Bosnu i Hercegovinu.

“U posljednjih nekoliko godina došlo je do povećanog prisustva kineskih kompanija na području naše zemlje. Kina tradicionalno predstavlja značajan vanjskotrgovinski faktor za BiH, prije svega formi značajnog uvoznika za potrebe business to business tržišta – dakle, tržišta poslovne potrošnje”, objašnjava ekonomski analitičar Admir Čavalić.

Činjenica je da rastući troškovi sirovina agresivno smanjuju profite kompanija. Ovo bi moglo usporiti proizvodnju i primorati kompanije da smanje broj radnika, što će dovesti do smanjenja kupovne moći, a tim i do smanjenja potrošnje. Redukcije u proizvodnji već se primjenjuju.

Utjecaj poskupljenja energenata je 17,4 posto na septembarsku inflaciju u Eurozoni. Ostala najznačajnija poskupljenja zabilježena su u kategorijama hrane, alkohola i duhana, neenergetskih industrijskih dobara te usluga.

Kako objašnjava ekonomski analitičar Zoran Pavlović, Evropa i Amerika su odštampale dodatne količone novca da bi mogli da pomognu očuvanje radnih mjesta. Kineska vlada je stoga odustala od prodaje robe svijetu, a ko bude želio da je kupi, morat će je platiti mjesec dana prije isporuke.

Zbog novonastale situacije ljudi pustoše police supermarketa i u našoj zemlji. Stvarajući zalihe bar osnovnih životnih namjernica, nastoje uštedjeti. Objektivni faktor za rast cijena je da BiH spada u red zemlja koje uveliko ovise od uvoza. Međutim, na porast cijena životnih namirnica utjecali su i određeni subjektivni faktori, jer su mnogi trgovci iskoristili period pandemije. Jedan od razloga porasta cijena namirnica je i nedovoljno ulaganje u proizvodnju u Bosni i Hercegovini, kao i nedovoljni poticaji ljudima da se bave poljoprivredom.

Pavlović upozorava da se zanemaruje domaća proizvodnja za koju imamo uslove: “Možemo proizvoditi bilo šta u poljoprivedi, drvnoj industriji. Proizvodimo višak energije jer nemamo industrije. Naša koncepcija razvoja je dovedena do nivoa da niko ne vodi brigu o strateškom razvoju zemlje, razvoju ekonomije”.

Ono što je sigurno, građani BiH i u narednom periodu mogu očekivati lančano poskupljenje. Refleksiju dešavanja na svjetskom tržištu na ekonomiju naše zemlje nemoguće je zaustaviti. Domaći ponuđači ne mogu izbjeći rast cijena pojedinih faktora proizvodnje, što uslovljava rast cijena domaćeg finalnog proizvoda.

Advertisement
Click to comment

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Ekonomija

Dobre vijesti / Nove promjene cijena goriva u BiH, vozači će biti zadovoljni

Cijene goriva u Bosni i Hercegovini konačno su u padu.

U bh. entitetu RS cijene su u blagom padu, ali i u narednom periodu očekuje se dodatno niža vrijednost ovog energenta.

Iako cijene naftnih derivata neće mnogo potonuti, svako pojeftinjenje značajno je za kućne budžete, pišu Nezavisne.

Dragan Trišić, predsjednik Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima Privredne komore RS ističe da je tržište stabilno i nema trenda povećanja cijena na benzinskim pumpama u RS.

“Kod nekih distributera su primjetne niže cijene do tri feninga, ali i u narednom periodu očekujemo blagi pad do tri feninga, osim auto-gasa, koji i dalje raste”, kaže Trišić za Nezavisne.

Dodaje da je pad cijena u ovom momentu djelimično i zbog mehanizma kontrole ograničenja marže, što je Vlada RS uvela u aprilu ove godine, kao mjeru neposredne kontrole cijena i ublažavanja posljedica izazvanih pandemijom.

“Upravo sada se može vidjeti dobar efekat ovog mehanizma Vlade RS na potrošače i privredu, kada ulazne cijene padaju i kroz mehanizam određivanja maksimalne marže na naftne derivate dolazi da pada maloprodajnih cijena na benzinskim pumpama u RS”, kazao je Trišić.

Da su i samo nekoliko feninga niže cijene goriva značajne za potrošače, smatra Murisa Marić, izvršna direktorica Udruženja građana DON Prijedor.

“Naravno da je jako bitno da padaju cijene goriva i to je trebalo i ranije da se dogodi, ako posmatramo šta se dešava na svjetskim berzama”, kazala je Marić.

Ističe da se na pumpama uglavnom brane da su gorivo nabavili po višim cijenama pa zato sporije dolazi do pojeftinjenja.

“Iako cijene goriva padaju, neće se desiti da dođe do nižih cijena osnovnih životnih namirnica”, kazala je Marićeva i istakla da je to sigurno apsurd u svemu.

“Međutim, sigurno je da smo zadovoljni što se zaustavio rast cijena i ako u narednom periodu dođe do značajnijeg pada biće to na veliko zadovoljstvo građana”, zaključila je Marićeva.

(Radiosarajevo.ba)

Continue Reading

Ekonomija

Cijene nafte pale četvrtu sedmicu zaredom

Cijene nafte na svjetskim tržištima pale su i prošle sedmice, četvrte zaredom, jer se trgovci plaše da bi novi val COVID-19 u Evropi mogao usporiti oporavak privrede od koronakrize, a plaše se i prodaje nafte iz strateških rezervi.

Cijena barela na londonskom tržištu pala je prošle sedmice četiri posto na 78,89 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 5,8 posto, na 76,10 dolara.

Pad cijena četiri sedmice zaredom nije zabilježen još od marta prošle godine, a još prije mjesec cijena barela na londonskom tržištu kretala se na najvišim nivoima u tri godine, a na američkom u sedam.

Pritisak na cijene posljedica je prijetnji Washingtona da će posegnuti za naftom iz rezervi. Vlade grupe vodećih svjetskih privreda razmatraju prijedlog SAD-a da koordinirano prodaju naftu iz strateških rezervi kako bi zakočile rast cijena.

Cijene nafte našle su se pod pritiskom u petak i zbog vijesti o ponovnom brzom širenju COVID-19 u Evropi.

Austrija je postala prva zemlja koja je ponovo odlučila uvesti potpuni lockdown kako bi suzbila novi val zaraze koji bi mogao zakočiti privredni oporavak regije od koronakrize.

(Fena)

Continue Reading

Ekonomija

Da li će Vlada FBiH povećati cijene struje i kome?

Izvor: klix.ba

Vlada Federacije BiH proslijedila je parlamentu svoj zaključak o povećanju cijena električne energije u ovom entitetu te daljnjim koracima u utvrđivanju cijena. Dio tog zaključka su prijedlozi dvije elektroprivrede u FBiH.

Zaduženo je Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije da formira radnu grupu za izradu prijedloga modela za povećanja cijena električne energije.

Radnu grupu će sačinjavati predstavnici Regulatorne komisije za energiju (FERK), Konkurencijskog vijeća BiH, Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije te dvije elektroprivrede.

Zadatak Radne grupe je da analizira trendove i kretanje cijena energije i energenata na domaćem, regionalnom i svjetskom tržištu i da, u skladu s pozitivnim zakonskim propisima, u roku od 14 dana, predloži Vladi FBiH optimalan model i rješenje o načinu formiranja cijena električne energije.

Važno je napomenuti da se ovo ne odnosi na domaćinstva i male kompanije, za njih cijenu električne energije ne određuje Vlada Federacije BiH nego FERK (Regulatorna komisija za energiju u FBiH).

Mirza Kušljugić, profesor s Fakulteta elektrotehnike u Tuzli i predsjednik Upravnog odbora Centra za održivu energetsku tranziciju ReSET u svojoj analizi za portal Klix.ba kaže kako dvije elektroprivrede u FBiH predlažu različite modalitete privremene intervencije za 2022. godinu u politici cijena električne energije u FBiH.

– Razlike su vjerovatno povezane sa strukturom njihove proizvodnje i mogućnošću izvoza. Model koji predlaže EP HZHB je jednostavan, ograničavanje maksimalne cijene na 75 €/MWh. To ne znači da je pravičan s aspekta raspodjele efekata na privredu i posredno na regulisane kupce – domaćinstva i male kompanije koje se snabdijevaju na 0,4 kV naponu. Jedini razlog koji navodi EPHZ je njena zavisnost od eventualnog uvoza u slučaju loše hidrologije – navodi on.

Model koji predlaže EPBiH je složeniji koncept ograničavanja cijena i vjerovatno za cilj ima uravnoteženje cijena za sve komercijalne kupce, koje trenutno nisu iste, dodaje on.

Ovaj model je teško analizirati bez podataka o tome koliko će kompanija biti pogođeno. Razlozi koji se navode u modelu EPBiH su očekivano povećanje troškova za proizvodnju uglja. EPBiH trenutno izvozi i vjerovatno će i u 2022. godini izvoziti električnu energiju na regionalno tržište, pri čemu će stvarati enorman profit. Njihov prijedlog je da se profit usmjerava na finansijsku sanaciju rudnika, posebno u domenu plaćanja dospjelih potraživanja”, kaže on.

Ključno je da vlada u zakonom propisanim okvirima donese odluku za ovakvu vanrednu situaciju, dodaje.

– Pregovori s poslodavcima će biti veoma važni. Ali konačno, cijenu će platiti krajnji potrošači – građani, pa makar i indirektno – zaključuje Kušljugić.

Continue Reading
Advertisement
Advertisement