Poveži se s nama

Vijesti

Novi izazov za BiH: Da li možemo slijediti preporuke Svjetske zdravstvene organizacije za smanjenje aerozagađenja

Izvor: zenicablog.com

Ažurirane globalne smjernice o kvaliteti zraka

Bosna i Hercegovina, koja je već odavno među zemljama sa najnižom kvalitetom zraka u svijetu, susreće se sa novim izazovom. Naime, krajem septembra Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) pred sve zemlje članice, njih ukupno 124, postavila je cilj da radikalno smanje emisiju zagađujućih materija. Navodeći kako postoje čvrsti naučni dokazi da je izloženost zagađenju zraka “jedna od najvećih prijetnji ljudskom zdravlju“ te da godišnje uzrokuje oko sedam miliona prijevremenih smrti, SZO je ažurirala svoje globalne smjernice o kvaliteti zraka, preporučujući da se koncentracije lebdećih čestica minimalno svedu na pola dosadašnjih vrijednosti.

Najveću prijetnju na zdravlje ljudi prepoznali su u sitnim česticama promjera 2,5 mikrometara – PM2.5, koje su dovoljno male da prolaze iz pluća u krvotok, potencijalno oštećujući druge organe te ugrožavajući kardiovaskularnu i respiratornu funkciju.

Na osnovu novih dokaza utjecaja na zdravlje, sada se državama preporučuje da ograniče sitne čestice PM2.5 na pet mikrograma po kubičnom metru zraka tokom godine (5 μg/m3), dok su posljednje smjernice iz 2005. godine sugerisale da se godišnje razine PM2.5 drže ispod deset mikrograma po kubnom metru zraka (10 μg/m3 ).

Bosna i Hercegovina, koja dozvoljava godišnju razinu PM 2.5 čak do 25 mikrograma po kubičnom metru zraka tokom godine (25 μg/m3), što je ujedno i standard zemalja EU, do danas nije uspjela primjeniti ni preporuke iz 2005. godine te je upitno da li može slijediti nove, rigoroznije smjernice. Također, nešto “komotnije” više granične vrijednosti koje postavlja Evropska agencija za životnu sredinu (EEA), razlog su što i većina evropskih zemalja, iako ima čišći zrak od BiH, još uvijek ne uspijeva slijediti preporuke Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), ali posljednja revizija defitivno će pokrenuti brojna pitanja i u EEA.

“Svjetska zdravstvena organizacija ne postavlja nacionalne standarde, već upućuje preporuke vladama svih zemalja u skladu sa realnim procjenama štetnog uticaja na zdravlje. I ranije je sugerisala niže vrijednosti od onih koje su propisane u EU, a koje tehnički gotovo ne može niti jedna zemlja ispuniti. Ipak, vjerujem da će se u dogledno vrijeme malo korigovati te razine, u skladu sa onim što je u praksi izvodljivo, odnosno da će se naći način da se pomiri ono što zahtjeva očuvanje zdravlja i ono što je moguće u praksi”, mišljenja je Enis Omerčić, iz Sektora za kvalitet zraka, FHMZBiH.

Uticaj na zdravlje

Iako se s poteškoćama primjene preporuka Svjetske zdravstvene organizacije susreću mnogo naprednije zemlje, izazov za BiH je tim veći jer smo jedna od najzagađenijih zemalja Evrope i svijeta, koja se zbog lošeg kvaliteta zraka suočava sa visokim procentom slučajeva prijevremene smrti te velikim zdravstvenim problemima.

Zagađivači s najsnažnijim dokazima negativnog utjecaja na zdravlje, osim čestica PM 2.5 i PM 10, su i ozon (O₃), dušikov dioksid (NO₂) i sumpor dioksid (SO₂) i ugljikov monoksid (CO). Za skoro sve njih su preporučene nove rigoroznije granične vrijednosti.

“Aerozagađenje dovodi do akutnih promjena na plućima, do akutizacije hroničnih promjena, dovodi do hroničnih promjena, a i do malignoma”, kaže prof. dr. sci. med. Zehra Dizdarević, specijalistkinja pulmologije i alergologije.

Najčešće, pacijenti će se požaliti na bol u plućima tokom zimskih mjeseci, kada je zagađenje izražajnije. „Te male čestice, PM 2,5 prodiru dole u duboke disajne puteve i ostavljaju trag, osim na glavnoj dišnoj cijevi, na bronhima i desno i lijevo i na ograncima. Potom, dolaze i do najudaljenijih disajnih puteva gdje se vrši razmjena gasova i one štete te disajne puteve. Kako stradaju te septe između malih disajnih puteva dolazi do oštećenja krvnih sudova i na taj način imamo smanjenu razmjenu gasova u plućima“, kaže dr. Dizdarević.

“Takođe, nepoznanica je koliki procenat je nanočestica (čestica ispod 0.1 mikrometra promjera) u kritično zagađenom zraku bh. gradova, a koje, prema najnovijim naučnim saznanjima, izazivaju još ozbiljnije probleme. Bosna i Hercegovina nema ni jedan funkcionalan skening elektronski mikroskop sa uvećanjima preko 100.000 puta kojim bi se ova pojava mogla detaljno proučiti”, dodala je lokalna koordinatorica IMPAQ projekta, dr. Suzana Gotovac Atlagić, koja je inače profesorica nanohemije na Univerzitetu u Banjoj Luci.

Dr. Dizdarević takođe ističe kako aerozagađenje predstavalja jedan hronicitet i konglomerat simptoma i posljedica koje izazivaju različita oboljenja. „Obično govorimo da su disajni organi na udaru: nos, pluća, dakle gornji i donji disajni putevi. Ali, zaboravljamo da kažemo da je aerozagađenost udar na cijeli organizam. Od glavobolje, svrbeža kože, suhoće kože i kose, lupanja srca i čudnih probadanja u plućima, bolova u kostima, povišenog pritiska, povremenog otoka nogu…“

Da loš kvalitet zraka ima širok spektar negativnih utjecaja na zdravlje ljudi tvrdi i dr. Senad Huseinagić, direktor Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica.

„Ne tako davno smo smatrali da su glavni problemi izloženosti povišenom aerozagađenju problemi i oboljenja disajnog sistema. Novija istraživanja pokazuju da neki polutanti prouzrokuju efekte na kardiovaskularnom sistemu, pa se sada nemali dio oboljevanja i smrti uzrokovanih kardiovaskularnim bolestima može povezati sa djelovanjem povećanog zagađenja zraka“, ističe Huseinagić.

Ispuniti EU direktive o kvaliteti zraka

I dok Svjetska zdravstvena organizacija alarmira na nove zdravstvene izazove kao posljedicu aerozagađenja, naša zemlja osim da odgovori na izazov poboljšanja kvaliteta zraka treba da poboljša i sistem upravljanja kvalitetom zraka te izvještavanja u skladu sa EU standardima. Naime, BiH još uvijek nema harmonizirani sistem upravljanja kvalitetom zraka na nacionalnom nivou, uključujući usklađene popise emisija i usklađeni kapacitet arhiviranja podataka, ali u tome joj već tri godine unazad pomaže Švedska agencija za zaštitu okoliša (SEPA), koja uz finansijsku podršku Švedske agencije za međunarodnu saradnju i razvoj (SIDA) provodi projekat za borbu protiv zagađenja zraka vrijedan 3,8 miliona eura – IMPAQ.

“Harmonizacija na državnom nivou je ključna komponenta provedbe Strategije usklađivanja propisa pravnoj stečevini EU u oblasti zaštite okoliša BiH. Da bi BiH postala članicom EU, treba imati sistem i zakone koji su usklađeni na državnom nivou. Stoga je veliki dio našeg rada usmjeren upravo na pomaganje BiH da ispuni EU direktive o kvaliteti zraka“ izjavio je Andreas Lindström iz SEPA-e i podsjetio kako IMPAQ projekat ima više komponenti.

„Značajni rezultati ostvareni su uspostavljanjem novog sistema izvještavanja hidrometeoroloških zavoda iz oba entiteta o kvaliteti zraka, a veliki napredak ostvaren je i u razvoju nove prakse prikupljanja podataka o kvaliteti zraka te u uspostavljanju novih, poboljšanih načina rada s inspekcijskim organima zaštite životne sredine“, zaključio je Andreas Lindström iz SEPA-e.

Advertisement
Click to comment

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Vijesti

Radnici u Elektroprivredi protestuju zbog “neutemeljenih” zahtjeva rudara

U zgradi Elektroprivrede BiH u Sarajevu danas je održan kratki protestni skup radnika (inžinjeri, monteri, tehničari) koji podržavaju generalnog direktora Admira Andeliju u jeku problema s rudarskim sektorom.

Neki od zaposlenih u sklopu Elektroprivrede javili su se i portalu Klix.ba poručujući da žele iskazati podršku direktoru te poručiti da rudari imaju, kako kažu neutemeljene zahtjeve.

Skup je održan u holu zgrade Elektroprivrede s ciljem iskazivanja podrške upravi.

Tako sada, kao u nadrealistima, imamo situaciju gdje neko iskazuje protest zbog zahtjeva rudara, bez obzira na opravdanost ili neopravdanost zahtjeva.

Sa portala Klix.ba podsjećaju da rudari iz sedam rudnika koji su u koncernu Elektroprivrede već skoro sedam dana ne silaze u jame. Imaju nekoliko zahtjeva, među kojim aje smjena direktora Elektriprivrede, ali i rudnika “Kreka”. Ipak, iz Elektriprivrede poručuju da su određeni zahtjevi nerealni te da bi moglo doći do većih problema u snabdjevanju električnom energijom.

Ovo su zahtjevi rudara, a rok za ispunjavanje koji su dali je 1. decembar:

– Smjena generalnog direktora JP “Elektroprivreda BiH” d.d. Sarajevo (u nastavku teksta Elektroprivreda)

– Izvršiti smjenu direktora Rudnika uglja “Kreka” u Tuzli zbog katastrofalnih proizvodnih rezultata, devastiranih međuljudskih odnosa, jednostranog usvajanja odluka od značaja po životni standard radnika i izdavanje naloga za pokretanje krivične prijave protiv predsjednika Sindikalne organizacije istog rudnika

– Elektroprivreda do 31. maja sljedeće godine mora sačiniti Plan i program uvezivanja radnog staža svim radnicima rudnika koji su u sastavu koncerna

– Elektroprivreda i Sindikat se obavezuju na primjenu važećeg Kolektivnog ugovora o pravima i obavezama poslodavaca i radnika u oblasti rudarstva u FBiH

– Elektroprivreda i Sindikat se obavezuju da najkasnije do 30. aprila sljedeće godine usaglase jedinstven Pravilnik o radu i Pravilnik o radnom učinku za sve rudnike u sastavu koncerna

– Elektroprivreda se obavezuje da odustane od primjene postojećeg Pravilnika o radu i Pravilnika o radnom učinku do usaglašavanja novih

– Elektroprivreda se obavezuje na potpuno ispunjenje obaveza iz Sporazuma sa Sindikatom od 19. maja 2021. godine

– Elektroprivreda i menadžmenti sedam rudnika uglja u FBiH se obavezuju da u određenim okolnostima primjena mjere Prekida rada je moguće vršiti u rudnicima uglja uz saglasnost sindikata i Vijeća zaposlenika pod usaglašenim uslovima po pitanju materijalnih prava radnika.

– Isplatu dnevnica radnicima u rudnicima uglja u sastavu koncerna za vrijeme radničkog neposluha i protesta izvršiti u skladu sa Kolektivnim ugovorom i Pravilnikom o radu

– Elektroprivreda se obavezuje najkasnije do 3. decembra da će zatražiti od Vlade FBiH saglasnost za izmjenu cijene uglja koji se iz rudnika isporučuje Elektroprivredi

– Elektroprivreda sae obavezuje nakon date saglasnosti Vlade FBiH da će rudnicima dostaviti prijedlog Ugovora o isporuci uglja za 2022. godinu po većoj cijeni za 20 posto u odnosu na cijenu utvrđenu Ugovorom o isporuci uglja za 2021. godinu

– Elektroprivreda i rudnici se obavezuju da će osigurati potrebna sredstva za izmirivanje obaveza s ciljem ispunjenja obaveza za penzionisanje svih uposlenika koji su u prethodnom periodu stekli ili će dokraja 2022. godine steći uslove za penzionisanje

– Elektroprivreda i rudnik uglja “Gračanica” se obavezuju na nastavak provođenja aktivnosti koje za krajnji cilj imaju otvaranje zamjenskog kapaciteta za PK “Dimnjače” u rudniku uglja “Gračanica”.

Navode da, ukoliko ne budu prihvaćeni njihovi zahtjevi, bit će utvrđen novi datum protesta rudara ispred Vlade FBiH, gdje će doći sa svojim porodicama i podrškom građana ovog entiteta.

S druge strane direktor Elektriprivrede Andelija za nove zahtjeve sindikata kaže da su zapravo stari, samo je dodan zahtjev o proširenju kapaciteta rudnika Gračanica, ali to je i onako, kako reče, poslovna odluka i ne može sindikat nešto tako tražiti.

– Sve vrijeme imam osjećaj da se sindikat ne želi dogovoriti. Na početku smo imali osam tačaka, pa devet, pa jedanaest, sad je to trinaest. Da se dogovorimo vjerovatno bi sutra bilo petnaest. Postojao je dogovor, sporazum od srijede, na osnovu čega je prekinut protest u Sarajevu. Pozivam ponovo sindikat i ministarstvo koje je bilo moderator dogovora, da potpišemo taj sporazum, prekinemo agoniju i raspamećivanje cijele države – izjavio je on.

(Klix.ba)

Continue Reading

Vijesti

BiH: Narednih dana snijeg i temperature ispod nule

Narednih dana u Bosni i Hercegovini se očekuje oblačno vrijeme sa snijegom u nekim dijelovima i temperaturama koje će se spuštati i do minus pet stepeni Celzijusa, javlja Anadolu Agency (AA).

Jutros je najniža temperatura izmjerena na Bjelašnici i to minus pet. U Drvaru je zabilježen minus jedan stepen, Bugojnu i Livnu nula, Ivan-sedlu, Jajcu, Sanskom Mostu i Tuzli jedan, Bihaću, Gradačcu, Sarajevu i Zenici dva, Grudama tri, Banjaluci i Prijedoru pet, Mostaru i Doboju šest i Neumu deset stepeni.

“Danas u Bosni i Hercegovini oblačno vrijeme. U nizinama ispočetka sa kišom koja bi u poslijepodnevnim i večernjim satima prešla u susnježicu ili snijeg, osim na jugu zemlje. U višim područjima danas će padati snijeg. Lokalno slabije padavine prije podne. Većina padavina je u drugom dijelu dana”, saopćeno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda BiH (FHMZBiH).

U Hercegovini prije podne jugo. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između tri i osam stepeni, na jugu zemlje do 12.

U utorak, prije podne oblačnije u centralnim i istočnim područjima gdje će u jutarnjim satima padati slab snijeg. U ostatku zemlje se prognozira razvedravanje.

Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između minus pet i nula stepeni, na jugu zemlje do šest. Najviša dnevna temperatura zraka većinom između jedan i sedam, na jugu zemlje do devet stepeni.

Više oblačnosti očekuje se u srijedu u Hercegovini gdje se u večernjim satima očekuju pljuskovi. U Bosni pretežno sunčano, postepeno povećanje oblačnosti u večernjim satima.

Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između minus pet i nula stepeni, na jugu zemlje do četiri. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između pet i deset stepeni Celzijusa.

U četvrtak, u Bosni i Hercegovini se očekuje oblačno vrijeme sa kišom i pljuskovima u većem dijelu zemlje. Padavine se ne očekuju na istoku i sjeveroistoku Bosne.

Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između tri i sedam, na jugu zemlje do deset stepeni. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između sedam i 13 stepeni Celzijusa.

Continue Reading

Vijesti

Kako će se regulisati proizvodnja rakije u domaćinstvima u Bosni i Hercegovini

Ako živite na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine i planirate peći rakiju, teško da ćete je moći “razvući” na godinu dana ako zaživi Zakon o jakim alkoholnim pićima. Prednacrt koji planira federalna Vlada, ograničava proizvodnju za upotrebu na 20 litri čistog alkohola godišnje po domaćinstvu, odnosno na 50 litri jakog alkoholnog pića. Obrazloženje – harmonizacija za zakonodavstvom Evropske unije.

Slobodanova “Carica” iz Istočnog Sarajeva okitila se zlatnim i srebrnim medaljama u Bosni i Hercegovini i Srbiji. Proizvodi je za svoje domaćinstvo, a posebno zadovoljstvo je dijeliti krušku, šljivovicu i dunjevaču sa komšijama i prijateljima. Za 50 litara rakije godišnje, kaže, ne bi se isplatilo ni ložiti vatru, a kamoli uposliti kazan.

Slobodan Maunaga, Istočno Sarajevo

“Svaki domaćin dnevno da ima potrošnju neku od 0,30 litara, na godišnjem nivou mora potrošiti nekih 150 do 160 litara za svoje potrebe. Imaju i pokloni, naravno prijateljima, tako ja gledam za svoje potrebe radim. Imam dosta prijatelja, dosta kolega koji svrate. Pa, dnevno se zna boga mi popiti ovde uz kazan i po litrar rakije.”

Slobodan, kome je proizvodnja rakije hobi, za sada ne mora da brine, jer živi u Republici Srpskoj. Ako zakon koji se sprema bude usvojen u ovoj formi, njegove komšije, koje žive samo desetak kilometara dalje, na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine, moraće drastično smanjivati količine. Dobar domaćin se, između ostalog, poznaje po dobroj rakiji. Kvatitet ovog žestokog pića premet je čestih polemika na većim okupljanjima. A baš domaćini kažu da se na dvije ili tri masovnije proslave popije više rakije nego što bi to bilo dozvoljeno za proizvodnju godišnje ovim prijedlogom.

Iz Ministarstva poljoprivrede Republike Srpske kažu da su svjesni da će do usklađivanja sa EU zakonodavstvom morati da dođe, ali za sada ne razmišljaju o ograničavanju proizvodnje rakije za fizička lica.

Ministarstvo poljoprivrede RS

“Svako fizičko lice trenutno nije ograničeno u pogledu proizvedenih količina, uz napomenu da je zakonskim odredbama zabranjeno stavljanje proizvedenih količina u promet, te je iste zabranjeno izlagati na sajmovima, prezentacijama, turističkim manifestacijama.”

U Republici Srpskoj možete peći rakiju u neograničenim količinama, ali zato biste u šumu trebali nositi vagu. Od kraja prošle godine, na snazi je pravilnik kojim se ograničava branje gljiva, ljekovitog bilja, šipka, jagoda te ostalih šumskih plodova na kilogram dnevno. Za više – morate se registrovati kao komercijalni sakupljač i platiti naknadu pet odsto od prodajne cijene na domaćem tržištu. Cjenovnik utvrđuju “Šume Republike Srpske”. Porodica Sabljić iz Drvara godinama pravi proizvode od drenjina – šumskog drveta – rakiju, liker, pekmez i sok. Dugo su se borili za registraciju svog gazdinstva, ali i zaštitu i plasman proizvoda od drenjina na tržište, uglavnom sami. Imaju i puno komšija koji to rade samo za svoje potrebe.

Jovanka Sabljić, Udruženje “Budi zdrav ko dren”, Drvar

“Nekako mi se sam taj prednacrt fokusirao maltene na svakog čovjeka u Federaciji koji to želi da pravi za svoje potrebe. Ja sam negdje sigurna da će se taj prednacrt definitivno korigovati, i već vidim da postoji sada dosta sugestija od strane oni koji rade tu proizvodnju i onih kojima je struka da izrađuju takvu vrstu zakona. Ja vjerujem da će on daleko, daleko drugačije izgledati.”

Iz Direkcije za evropske integracije pojašnjavaju da se Bosna i Hercegovina preuzimanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju obavezala na usklađivanje sa EU propisima u oblasti poljoprivredne proizvodnje. Naglašavaju da cilj nije ograničavanje prava pojedinaca ili tradicije, nego regulisanje proizvodnje u komercijalne svrhe. Naši sagovornici kažu da razumiju potrebu usklađivanja, ali im nije jasno zašto se kreće od repa, a ne od glave, te zašto su rakija i bobice prioritet u odnosu na goruća pitanja u Bosni i Hercegovini.

(BHRT)

Continue Reading
Advertisement
Advertisement