Građani BiH sve više posežu za antidepresivima

Zbog raznih stresnih situacija građani BiH sve više posežu za tabletama za smirenje i antidepresivima.

Tako smo tako u prošloj godini tzv. “lijekova za sreću” uvezli i proizveli u vrijednosti oko 22,6 miliona maraka.

Dok s jedne strane u Bosni i Hercegovini iz godine u godinu raste potrošnja antidepresiva i anksiolitika (lijekovi čija je osnovna primjena vezana za terapiju stanja anksioznosti u okviru različitih psihijatrijskih poremećaja), s druge strane stručnjaci upozoravaju i na negativne učinke prečeste upotrebe tableta za smirenje.

Ne rješavaju naše probleme

Među njima su stvaranje ovisnosti te činjenica da oni ne liječe uzrok, tj. ne rješavaju naše probleme.

Prema podacima Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH, lani smo uvezli i proizveli antidepresive vrijedne 9,394.642,48 KM, anksiolitike vrijedne 11,385.261,65 KM te hipnotike i sedative u vrijednosti od 1,839.248,48 KM.

To je u odnosu na 2017. godinu, kad je BiH prvi put implementirala Pravilnik kojim se reguliraju maksimalne veleprodajne cijene ljekova, više za oko 14 posto.

Na pitanje koje su se tablete i antidepresivi najviše tražili građani BiH, tj. izdavali na recepte iz Agencije su odgovorili kako su u prošloj godini iz grupe antidepresiva, finansijski najveći udio imali escitalopram, sertraline i paroksetin.

Ujedno, iz grupe anksiolitika najveći promet je imao bromazepam. Iz grupe hipnotika i sedativa to je zolpidem.

Na sve veći stres kod građana izazvan socio-ekonomskim prilikama, kao i na veće korištenje tableta za smirenje i antidepresiva, upozorava i prof.dr.sc. Dragan Babić.

Babić: Predsjednik Udruženja psihijatara u BiH

Predsjednik Udruženja psihijatara u BiH kaže kako su pandemija koronavirusa, rat u Ukrajini te ekonomska kriza vrlo stresna događanja.

Ona su nepovoljno utjecala na duševno zdravlje gotovo svih ljudi.

Pandemija izazvala porast duševnih problema

Naglašava kako su zbog Covida-19 mnogi ljudi došli u razne poteškoće i duševne i finansijske. Dodaje da je pandemija izazvala značajan porast duševnih problema u smislu anksioznosti, depresije, opterećenosti negativnim mislima, bezvoljnosti. Stoga je primjetan veći broj psihičkih problema kod ljudi.

Usporedo s tim, rat u Ukrajini, od kojeg se strahuje da bi mogao dobiti šire razmjere, mnoge je ljude doveo u razne psihičke probleme.

– Ljudi često o tome pričaju. Pokazuju određenu dozu straha, depresije… – kaže dr. Babić.

On tvrdi kako sve više ljudi uzima lijekove za smirenje, depresiju, spavanje…

Unatoč tome, nije zabilježen veći broj posjeta psihijatrijskim klinikama i domovima zdravlja., kad su u pitanju građani BiH.

Babić smatra da se ljudi boje da izađu iz svoje kuće, da dođu u čekaonice gdje je puno ljudi. A na raspolaganju im je i puno lijekova na prirodnoj bazi koje mogu uzeti bez preporuke liječnika ili psihijatra.

Također upozorava i na ovisnost koju stvaraju tablete za smirenje.

– Danas imamo razne vrste lijekova. No, većina lijekova za smirenje izaziva ovisnost. Znači, oni su mogu uzimati povremeno, nekoliko sedmica ili mjeseci ili čak cijelog života. Međutim, ako se uzimaju svakodnevno mogu stvoriti ovisnosti – naglašava predsjednik Udruženja psihijatara u BiH.

Narušavaju radno funkcioniranje

Kad su u pitanju antidepresivi, kaže kako danas postoje antidepresivi koji su i anksiolitici, lijekovi koji smanjuju tjeskobe i strahove, a koji se mogu uzimati svakodnevno i ne stvaraju ovisnost.

Pojašnjava kako svi psihički problemi mogu biti povremeni, prolazni, blagi, umjereni ili teški. No, ako neko ima takve psihičke probleme koji mu smanjuju kvalitet života, narušavaju radno funkcioniranje, onda mu sigurno trebaju neki lijekovi.

S druge strane, ako je neko pod kratkoročnim stresom, to najčešće prođe smo od sebe jer se može pobijediti čak i pozitivnim, mislima, meditacijom, zdravom prehranom i slično.

– Također, danas u apotekama imamo puno prirodnih lijekova koje je priznala Svjetska zdravstvena organizacija i koje ljudi mogu kupiti bez recepta. To su lijekovi poput omega-3 masnih kiselina, gospine trave, valerijana.

I takvi lijekovi mogu pomoći i savjetuju se kod blagih ili umjerenih psihičkih poremećaja. No, ako je stanje ozbiljno onda se svako treba javiti psihijatru -objašnjava Babić.

Raport.ba

Povezani članci

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Back to top button