Umjetna inteligencija mogla bi utjecati na 300 miliona radnih mjesta

Umjetna inteligencija (AI) mogla bi zamijeniti ekvivalent od 300 miliona poslova s ​​punim radnim vremenom, navodi se u izvještaju investicione banke Goldman Sachs.

To bi moglo zamijeniti četvrtinu radnih zadataka u SAD-u i Evropi, ali može značiti i nova radna mjesta i bum produktivnosti, piše BBC.

I to bi na kraju moglo povećati ukupnu godišnju vrijednost roba i usluga proizvedenih na globalnom nivou za 7 posto.

Generativna AI, sposobna da kreira sadržaj koji se ne razlikuje od ljudskog rada, predstavlja “veliki napredak”, kaže se u izveštaju.

Vlada želi promovirati ulaganja u umjetnu inteligenciju u Velikoj Britaniji, za koju kaže da će “na kraju dovesti do produktivnosti u cijeloj ekonomiji”, i pokušala je uvjeriti javnost u njen uticaj.

– Želimo da budemo sigurni da AI dopunjava način na koji radimo u Velikoj Britaniji, a ne da ga ometa – poboljšavajući naše poslove, a ne da ih oduzima – rekla je sekretar za tehnologiju Michelle Donelan za Sun.

U izvještaju se navodi da će se utjecaj umjetne inteligencije razlikovati u različitim sektorima – 46 posto zadataka u administrativnim i 44 posto u pravnim profesijama moglo bi biti automatizirano, ali samo 6 posto u građevinarstvu i 4 posto u održavanju.

BBC News je ranije izvještavao o zabrinutosti nekih umjetnika da bi AI generatori slika mogli naštetiti njihovim izgledima za zapošljavanje.

– Jedina stvar u koju sam siguran je da ne postoji način da se zna koliko će poslova biti zamijenjeno generativnom umjetnom inteligencijom – rekao je za BBC News Carl Benedikt Frey, budući direktor škole Oxford Martin, Univerziteta u Oksfordu.

– Ono što ChatGPT radi, na primjer, omogućava većem broju ljudi s prosječnim vještinama pisanja da prave eseje i članke. Novinari će se stoga suočiti sa većom konkurencijom, što bi smanjilo plaće, osim ako ne vidimo veoma značajan porast potražnje za takvim poslom. Razmislite o uvođenju GPS tehnologije i platformi kao što je Uber. Odjednom, poznavanje svih ulica u Londonu ima mnogo manju vrijednost – i tako su sadašnji vozači doživjeli velika smanjenja plaća kao odgovor, od oko 10 posto prema našem istraživanju. Rezultat su bile manje plaće, a ne manje vozača.

Tokom narednih nekoliko godina, generativna AI će vjerovatno imati slične efekte na širi skup kreativnih zadataka – kazao je.

Prema istraživanju koje citira izvještaj, 60 posto radnika je u zanimanjima koja nisu postojala 1940. godine.

Ali druga istraživanja sugeriraju da su tehnološke promjene od 1980-ih brže raselile radnike nego što su stvorile radna mjesta.

A ako je generativna umjetna inteligencija kao prethodni napredak informatičke tehnologije, zaključuje se u izvještaju, to bi moglo smanjiti zaposlenost u bliskoj budućnosti.

Dugoročni utjecaj veštačke inteligencije, međutim, je veoma neizvjestan, rekao je izvršni direktor istraživačkog centra Resolution Foundation Torsten Bell za BBC News.

– Ne znamo kako će se tehnologija razvijati ili kako će je firme integrirati u način na koji rade. To ne znači da AI neće poremetiti način na koji radimo, ali bismo se također trebali fokusirati na potencijalne dobitke životnog standarda od veće produktivnosti rada i jeftinijih usluga, kao i na rizik od zaostajanja ako druge firme i ekonomije bolje se prilagoditi tehnološkim promjenama – dodao je Bell.

BBC