Baklava je tradicionalni simbol Bajrama

Postoje različite priče i stavovi u vezi porijekla baklave. Neki historičari i stručnjaci gastronomije smatraju da je baklava porijeklom iz Armenije, drugi pak vjeruju da potječe iz drugih zemalja poput Arabije, Mesopotamije, Grčke i Turske. Ne postoji potpuno vjerodostojna dokumentacije o njenom porijeklu, ali navodno postoje jaki dokazi da je baklava prvi put napravljena u Turskoj.

Među najstarijim poznatim receptima za baklavu nalazi se kineski pisani recept iz 1330. godine, koji je nastao u vrijeme mongolske dinastije Yuan.

U svijetu postoje brojni recepti za pripremanje baklava ali u svima neizostavni sastojak su orasi. Pored nezaobilaznih oraha, pojedini narodi koriste raznovrsne dodatke baklavi u cilju postizanja originalne arome i specifičnih okusa. Tako se kao dodaci koriste: pistacije (Turska), ružina voda (Iran), sjeckani bademi (Bliski istok), cimet i klinčić (Armenija) te druge vrste dodataka.

Recept za baklavu star je hiljadama godina. Kada je sledeći put budete jeli, setite se da je nekada bila kraljevska poslastica i sastavni deo trpeze starovjekovnih dvorova.Jedno je sigurno – svjetsku slavu ova poslastica stekla je zahvaljujući Turcima! Naziv “baklava” nastaje od staroturske riječi “baklagi” ili “baklagu”, iako je pravo značenje izgubljeno.

‘Prava baklava trebala bi se sastojati od 40 tankih jufki, tvrde u Turskoj. ‘

U ovoj zemlji vjeruju da su upravo turski nomadi prvi osmislili slavni šećerni desert u 11. stoljeću kroz koji su izmiješali utjecaje novoasirskog, rimskog, perzijskog, bizanskog i mongolskog carstva.Ne čudi stoga što se u ovoj zemlji skriva i grad koji ponosno tvrdi da ima najbolju baklavu na svijetu.
Riječ je o Gaziantepu na jugoistoku zemlje, koji je smješten na međi Mediterana i nekadašnje Mezopotamije, a koji se smatra glavnim gradom Turske kada je u pitanju proizvodnja pistacija. Uz to treći je najveći proizvođač ovog orašastog voća u svijetu.

U Gaziantepu se nalazi stotinjak slastičarnica specijaliziranih za pripremu ove slastice, a na turskom tržištu su zastupljeni s čak 90 posto svih proizvedenih baklava u zemlji.

Za vrijeme svoje slavne vladavine, Sultan Sulejman Veličanstveni (1520-1566), veliki obožavatelj žena i baklave, uveo je posebnu ceremoniju znanu kao parada baklava ili alayiparad u tijeku koje su petnaesti dan svetog mjeseca ramazana, njegovim vojnicima, janjičarima koji su u svečanoj životopisnoj povorci dolazili na dvor, dijeljene baklave (1 veliki lim za svakih 10 vojnika) koje su se posebno za njih pekle u dvorskoj kuhinji.

Zanimljivo je da je u Turskoj baklava kao vrlo otmjen i vrlo skup desert sve do XIX. stoljeća bio rezervisan samo za jako bogate, dok su je ostali jeli samo u posebnim prilikama. Dakle, ne treba nas čuditi što se izreka – “Nisam dovoljno bogat da jedem baklavu svaki dan” – zadržala sve do danas.

Koji je vaš recept za najbolju baklavu?