Građani Kaknja digli svoj glas: Protesti za očuvanje pitke vode

Građani Kaknja danas su digli svoj glas. Mirnim okupljanjem i šetnjom kroz grad žele skrenuti pažnju javnosti na ugroženost pitke vode zbog rudnika kompanije Adriatic Metals BiH i radova koje provodi u susjednoj općini Vareš. Rijeka Trstionica, koja teče kroz Kraljevu Sutjesku i mjesto koje je prije nekoliko mjeseci proglašeno jednim od najljepših za razvoj ruralnog turizma, već je zagađena, a sada prijeti da teškim metalima bude zagađena i rijeka Bukovica, iz koje Kakanj dobija pitku vodu.

Je li Bosna i Hercegovina postala nova kolonija, pitaju se građani Kaknja, ali i ostali ekološki aktivisti iz cijele BiH koji su ih podržali na mirnim protestima za očuvanje života, prirodnog bogatstva i pitke vode.

“Napadnuti smo različitim rudnicima teških metala iza kojih stoje strane kompanije i naše korumpirani političari. Nama se napada na vode, na šume. Imamo takvo jedno ugrožavanje zdravlja i takve jedne štetne ugovore da mi obični građani više ne možemo pojmiti šta se, ustvari, nama sprema”, kaže Hajrija Čobo, predstavnica neformalne grupe građana Park prirode Trstionica i Boriva.

“Zlatna groznica” koja je prije dvije godine tresla općinu Vareš pretvorila je život stanovnika Kaknja u pakao, ali i Ozrena, Jezera, Foče i drugih mjesta u kojima Adriatic Metals BiH i sestrinske firme vrše eksploatacije. Zlata nigdje, ali o tome se ne govori. Ostali su teški metali štetni po zdravlje čovjeka.

“Najbolje informacije dobit ćete u Zenici – gdje je svaki bolesnik iz Kaknja. Onkologija je puna. Ovo je ovdje svjetski kriminal – nije to bosanski – svjetski kriminal od Novog Zelanda od Australije do Divljakovića onog Bošnjakovića”, tvrdi Mirsad Čelebić, stanovnik Kaknja.

Čelebićev sugrađanin Zahid Berbić navodi kako zbog bušotina poviš Kraljeve Sutjeske piju mutnu vodu: “Prije nismo pili, ja tu vodu trošim od kako sam se rodio”.

U Varešu je bez mnogo prepreka firma Eastern Mining dobila dozvole za geološka istraživanja i koncesije za eksploataciju na granici između Kaknja i Vareša, koje se nalaze na lokacijama sa kojih Kakanj dobija pitku vodu. S druge strane, od ranije je poznato da predstavnici vlasti tvrde da se radi o značajnim investicijama za ZDK i BiH.

“Investitor će zaraditi milijardu, vi ćete narode dobiti bolesti, nećete imati vodu, nećete imati šumu, nećete imati ništa, imat ćete razgrnutu zemlju na kojoj ništa više ne raste. Nema povrća, nema stoke, nema hrane, nema ničega”, upozorava Čobo.

Borislav Đurković, iz Udruženja građana Čuvari Ozrena, smatra kako je rješenje povećanje koncesije – da ide koncesija na onaj procenat koji je i u ostalim zemljama Evrope: “Jedna domaća koncesija je 3 posto, a eksploatacija plina u Norveškoj koncesija je 93 posto – 93 posto ide državi, a 7 posto ide koncesionaru”.

“Pokretanje prljave industrije će neminovno dovesti do raseljavanja naroda. Izgubit ćemo vode, izgubit ćemo čisti zrak. Ruda nikla je među dvije najopasnije rude na svijetu, uran je samo opasniji od nikla. Kobalt je prateći element nikla”, podsjeća Goran Božić, iz Udruženja građana Čuvari Ozrena.

Priča za čistu zemlju, zrak i vodu ujedinila je ekološke aktiviste oba entiteta. Zato pozivaju i ostale građane da “ne spavaju” i da im se pridruže, jer je ovo čista borba za opstanak – i legitimna i egzistencijalna.

federalna.ba