Fatima Neimarlija, učesnica festivala “Žena sa knjigom” online 27.avgust 2023.

Fatima Neimarlija, učesnica festivala “Zena sa knjigom” online 27.avgust 2023.

Ja u Italiji

“Vi ste ovdje da preživite, ne da studirate“- rekla mi je pogledavši me, preko naočala, kroz staklo koje nas je dijelilo gospođa koja je sjedila na šalteru informazioni, u Ministarstvu vanjskih poslova republike Italije, u Rimu. Blijedo sam je gledala, mislim da je još nešto rekla, ali ja ništa, osim rečenice od koje mi se povraćalo, nisam čula. Potekoše mi krupne suze, a i danas se sjećam njihovog slanog okusa kad bi se, puzeći niz obraze, dokotrljale do mojih, od bola, iskrivljenih usana. Okrenula sam se i zamagljenim pogledom tražila vrata na koja sam ušla, da što prije izađem iz velike staklene zgrade misleći, i želeći, da se nikada više ovdje ne vratim.

Septembar 1992. godine. U mojoj domovini, Bosni i Hercegovini, uveliko je buktao rat. Mi, izbjegli iz Bosne i Hercegovine, shvativši da će do našeg povratka, u našu zemlju, doći i proći još puno ljeta i uprkos svim traumama koje smo imali jer nismo znali jesu li naši najdraži još uvijek živi, trudili smo se da ne stojimo u mjestu tamo gdje smo se zatekli nego da, u tuđini, na tuđem jeziku, među tuđim ljudima, nastavimo tamo gdje je naš normalni život iznenada prekinut. Moj, između oslatog, na drugoj godini studija žurnalistike u Sarajevu. I zato sam, da pitam mogu nastaviti studirati ovdje, se tog septembarskog jutra našla licem u lice s crvenokosom gospođom koja je samo trebala da me sasluša i kaže mi na koja vrata da pokucam, a nije. Od svega toga, samo je uspjela da me svojom rečenicom uvrijedi i pokoleba, a danas, nakon toliko godina svjesna sam da me je ta njena rečenica ohrabrila. Da idem dalje. Njoj u inat! Za moje dobro.

Moja želja, i nada, da te godine postanem studentica na nekom od rimskih Univerziteta odletjela je u obliku sapunastog balončića na jedan od rimskih brežuljaka istog trenutka kada sam s velikom mukom uspjela pronaći izlazna vrata, bez šteke, koja su se sama otvorila čim sam im se približila. I od kojih sam se nekoliko sljedećih godina bespovratno udaljila, jer su uslijedile moje, i drugih kao ja, godine mukotrpnog rada svih poslova koje domaćini ove zemlje nisu htjeli da rade. I odricanja od uživanja u svemu što sam, po nekakvim pravilima života kao dvadesetrtogodišnjakinja, u mojoj zemlji trebala da imam. Da nije izbio rat!
Kada su te, mukotrpne godine prošle, a ja, jača i odlučnija, ponovo se našla „na šalteru“ Ministarstva, crvenokosu gospođu nisam zatekla. Ne sjećam se koju boju kose je imala gospođa pred kojim sam se tada našla, ali se sjećam, da se, kada sam rekla Bosnia, blago nasmijala, saslušala me i uputila na vrata koja su, kako sam kasnije znala ispričati, da se otvore, samo na mene čekala. Iza tih, mani magičnih, vrata, u kao snijeg bijeloj košulji za stolom je sjedio gospodin, koji vjerovatno nije slutio da će se tog jutra naći pod mojim pogledom koji mu je govorio: „znam da ćeš me razumjeti“. Ne sjećam se je li me gledao dok sam govorila. Ja njega nisam. Plašila sam se da ću zaboraviti ono što sam trebala da kažem, što sam toliko dugo smišljala…

…Nisam više bila ljuta na crvenokosu gospođu. Opravdala sam tadašnje njeno neshvatanje mene, i meni sličnih, činjenicom da su u to vrijeme svi govorili kako zemlje koje su prihvatile nas, koji smo bježali od rata, nisu bile spremne „na rat u srcu Evrope“. Čuj! Nisu bile spremne…pa zar se u na kraju Dvadesetog vijeka trebao dogoditi rat u Evropi?

Biografija

Fatima Neimarlija rođena je Kaknju. Srednju elektrotehničku školu završila je u Kaknju, a nakon toga upisuje fakultet Političkih nauka u Sarajevo, odsjek žurnalistike. S početkom rata u BiH, nakon sam dvije godine završenog studija, odlazi u Italiju, u Rim. Studirala je Moderne jezike i književnosti, na odsjeku Slavistike, na Univerzitetu La Sapienza u Rimu. Po svojoj, i po želji profesora Predraga Matvejevića, koji je pratio njen rad, Fatima piše diplomski rad pod nazivom „Mehanizam vlasti u djelima Meše Selimovića“ i brani ga 2006. godine pred proferorom Predragom Matvejevićem (lektorica prof. Ljiljana Bjelica).
Bila je stipendista italijanske vlade u toku cijelog studija.

2010. godine je magistrirala na univerziteti „Roma Tre“, u Rimu „Ljudska prava, Međunarodna saradnja i Politike Evropske Unije“.
Od 2001. do 2017. radila je u Ambasadi Bosne i Hercegovine u Rimu po ugovoru o djelu.
Od 2012. godine do danas je predsjednica udruženja građana Bosne i Hercegovine u Rimu, „Bosna u srcu“.

Od 2008. godine je prevodilac sa italijanskog na BHS jezike pri Tribunalu u Rimu. Aktivna je volonterka pri italijanskim i bosanskim udruženjima koja se brinu o djeci koja iz Bosne i Hercegovine dolaze na liječenje u Italiju.

Trenutno radi u Volonterskom centru regije Lazio u sektoru ljudskih prava.
Pisanjem, se počela baviti u rudarskom Kaknju, a njen prvi esej „Iz rudarsko života“ objavljen je osamdesetih godina Dvadesetog vijeka u Kakanjskim novinama.
I u Rimu Fatima nastavlja pisati priče, predgovore i pogovore italijanskim piscima koji pišu o Bosni i Hercegovini, prevodi romane i filmove na bosanski jezik, a glumila je u filmu „Mostovi Sarajeva“ (2014. Cannes film festival, režija 13 evropskih režisera).
Sa italijanskog na bosanski jezik je prevela knjige:

– „Višegrad. Mržnja, smrt, zaborav“ (autor Luca Leone, izdanje na italijanskom jeziku Infinito Edizioni, 2017. godine; izdanje na bosanskom jeziku: Planjax Group Tešanj, 2019.);
– „Hladni mir. Je li zaista završen rat u Bosni i Hercegovini“? (autori Andrea Cortesi i Luca Leone, izdanje na italijanskom jeziku Infinito Edizioni, 2020. godine; izdanje na bosanskom jeziku: Lijepa Riječ d.o.o., 2022.);
– „DAYTON, 1995.godine. Kraj rata u Bosni i Hercegovini, početak novog haosa“ – autori Silvio Ziliotto i Luca Leone (Infinito Edizioni, novembar 2020. godine) – trenutno u prevođenju;
– „Hotel Sarajevo“ – dokumentarni film, režija Barbara Cupisti (Clipper Media, Luce Cinecittà, 2022);
– „Dnevnik mog oca“ – režiser Ado Hasanović, PALOMAR S.P.A. produzione;
– „Mirela“, režiser Massimiliano Battistella, KAMA Productions, 2023;
– Predgovor u knjizi „Hrabrost i ludost“ – autorka Enisa Bukvić (Lijepa Riječ d.o.o, Tuzla, 2021.);
– Pregovor u knjzi „Surviving Srebrenica”, autor Hasan Hasanović, (Gabrielli editore).

Program Radio Kaknja možete slušati UŽIVO na ovom linku. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook | Instagram | Twitter

   
Back to top button