U Zenici nije isplativo ne trovati građane, u Kaknju pare troše na dobijanje glasova

Za problem zagađenja zraka u Zenici i Kaknju znalo se još sredinom prošlog vijeka. Urađena su istraživanja i studije o tome kako se uhvatiti u koštac sa problemom, ali je realizaciju projekata, kao i industrijsku proizvodnju, prekinuo rat. Ponovno pokretanje industrije, nažalost, nisu pratila adekvatna ulaganja u zaštitu okoliša i sada ispaštaju građani. Sve više je oboljelih od raka, a u Kaknju su nedavno u samo nekoliko dana preminule tri mlade osobe. Nažalost, kompanijama koje su odgovorne za ovakvo stanje u fokusu je profit, a ne zdravlje ljudi.

Federalni hidrometeorološki zavod FBiH u svom godišnjem izvještaju o kvaliteti zraka za 2022. godine potvrdio je da su na skoro svim mjernim mjestima u Federaciji registrovane izuzetno visoke, po zdravlje opasne koncentracije lebdećih čestica. U mjestima gdje se vrši obimno spaljivanje uglja, ali i u njihovoj blizini, ogroman zdravstveni problem predstavljaju koncentracije sumpordioksida.

Na koksari nije bilo investicija

– Kvalitet zraka u Zenici je opasno narušen visokim koncentracijama sumpordioksida i lebdećih čestica u mjeri u kojoj ozbilno može narušiti zdravlje ljudi. Ovo se odnosi i na godišnje prosjeke i na broj dozvoljenih prekoračenja satnih, odnosno dnevnih koncentracija. Vrlo visoke koncentracije sumpordioksida i lebdećih čestica zabilježene su i u ruralnom području Vranduk. Kvalitet zraka u Kaknju karakterišu vrlo visoke koncentracije sumpordioksida u pogledu srednjih godišnjih koncentracija i broju sati, odnosno dana sa prekoračenim graničnim vrijednostima. Srednja godišnja koncentracija lebdećih čestica PM10 ne prekoračuje propisanu godišnju vrijednost, ali je broj dana sa prekoračenom graničnom vrijednosti visok. Kvalitet zraka je nezadovoljavajući i može narušiti zdravlje ljudi – navodi se, pored ostalog, u Izvještaju.

Profesor Politehničkog fakulteta Univerziteta u Zenici i dugogodišnji aktivista Eko foruma Zenica Samir Lemeš u razgovoru za Fokus naglašava da je kompanija Arcelor Mittal i dalje najveći zagađivač u gradu.

– Bilo je određenih poboljšanja jer su ugradili filtere na neka od postrojenja, ali još uvijek ima i onih bez filtera. Recimo, na koksari skoro da nije bilo nikakvih investicija. Eko forum je insistirao da se ugrade filteri, da se postave haube kako bi se spriječile i smanjile ove emisije koje se nekontrolisano ispuštaju u atmosferu. Tražimo samo da instaliraju tehnologiju kakva postoji na njihovim fabrikama u Njemačkoj, Francuskoj ili Belgiji. Međutim, oni to odbijaju uz izgovor da je preskupo i da bi koštalo 30 miliona eura, pa nisu sigurni da li bi im se isplatila takva investicija jer nisu sigurni koliko će dugo ostasti u BiH. A samo da napomenem da su prije dvije godine imali čistu dobit od 200 miliona maraka tako da priča da je to preskupo i da nemaju novaca mislim da ne pije vode – govori Lemeš.

Naglašava da su prekoračene dozvoljene emisije čestica prašine PM 2,5 i PM 10, ali i sumpor-dioksida, uprkos tome što se nakon gašenja stare toplane situacija malo poboljšala. Ono što je posebno zabrinjavajuće jesu emisije izrazito kacerogenih materija benzen i benzo-a-piren. I Federalni hidrometeorološki zavod u svom izvještaju ukazao je na prisustvo ovih polutanata koji se javljaju usljed specifičnih industrijskih procesa. Međutim, podataka o njihovoj koncentraciji nema, jer Zavod ne vrši mjerenja, ali ni Arcelor Mittal koju je tu obavezu preuzeo okolišnom dozvolom.

Katastrofalne emisije benzena i benzo-a-pirena

– U okolišnoj dozvoli Arcelor Mittala stoji da obaveza da tokom cijele godine prate i mjere te koncentracije. U 2023. godini to još nisu početli raditi, nema opreme, niti su angažovali laboratoriju. Mjerenja koncentracije benzena u okolini koksare iz prošle godine pokazala su katastrofalne vrijednosti koje su bile do 250 iznad dozvoljenih vrijednosti – kaže Lemeš.

Ništa bolja situacija nije ni u obližnjem Kaknju. Tamo Elektroprivreda BiH, iako godinama obećava, još nije ugradila postrojenja za odsumporavanje na Termoelektrani. Nažalost, u ovom gradu teške industrije, mnogo je i drugih izvora aerozagađenja – Tvornica cementa i Rudnik mrkog uglja ali i stari automobili i kućna ložišta. Udisanje svih tih otrova ostavlja dubok trag na zdravlje ljudi, o čemu za Fokus svjedoči doktorica u Domu zdravlja Senka Balorda, specijalista pneumoftiziolog.

– Koliko pacijenata obolijeva to možemo najbolje dokumentovati ovdje, u ovoj pulmološkoj ordinaciji. Jako mnogo je pacijenata oboljelih od hronične opstruktivne plućne bolesti, tuberkuloze, karcinoma pluća, djece sa astmom, raznim alergijama… U ovom momentu ne mogu govoriti o egzaktnim brojevima jer nemamo zvanične registre, ali odgovorno tvrdim da su rijetke porodice u Kaknju koje nemaju nekoga ko obolio od karcinoma bilo koje vrste. Znam da u ovom momentu u samo jednoj mjesnoj zajednici ima najmanje osam do devet oboljelih od karcinoma pluća. Nažalost, svjedoci smo i da su od ove bolesti prije 15 dana preminule tri mlade osobe – naglašava Balorda.

Nedostaju dugoročna rješenja

Izvršna direktorica NVO Alternative Kakanj Maksuma Topalović kaže za Fokus da je odavno jasno da su potrebna sveobuhvatna i hitna rješenja problema aerozagađenja u Kaknju.

– Nažalost, Općina Kakanj sa budžetom većim od 30 miliona KM nedovoljno ulaže u smanjenje uticaja lošeg kvaliteta zraka na zdravlje građana i okoliš. Stiče se dojam da već decenijama niko ne ulaže u dugotrajna rješenja. Tako se, recimo, iz sredstava koje Općina dobije od Elektroprivrede BiH na ime zagađenja zraka, što je u prosjeku oko pet miliona KM godišnje, više ulaže u projekte koji donose nosiocima vlasti glasove na izborima, odnosno na infrastrukturu i zapošljavanje pripravnika, a najmanje u mjere koje bi kvalitetno doprinijele smanjenju uticaja zagađenosti na zdravlje ljudi i okoliš. Osim toga, Općina Kakanj godinama čeka sredstva za prijeko potreban projekat dekarbonizacije, koji je bitan za cijelu državu – kaže Topalović.

Prema njenim riječima, postoje aktivnosti koje se mogu i trebaju provesti na lokalnom nivou, a podrazumijevaju subvencioniranje korištenja čišćih energenata u zagrijavanju, zamjenu dotrajalih prozora, utopljavanje zgrada i slično.

Uskoro u proceduri zakon o zaštiti zraka

Mnogi veliki zagađivači imaju važeće okolišne dozvole ali evidentan je problem ispunjavanja preuzetih obaveza. Zato su neophodni hitni i odlučni koraci, čega je svjesna i nova federalna ministrica okoliša i turizma Nasiha Pozder. Za Fokus kaže da je pitanje zaštite okoliša njen apsolutni prioritet i da neće oklijevati u preduzimanju i onih manje popularnih mjera koje su joj zakonom dopuštene. Na njen zahtjev, federalni inspektori vrše pojačane nadzore nad kompanijama odgovornim za aerozagađenje.

– Okolišne dozvole se izdaju na pet godina, ali postoji i mjera koja predviđa njihovo oduzimanje ukoliko se pokaže da subjekat ne ispunjava propisane uslove. Dakle, naš cilj nije da oduzimamo dozvole nego da kompanije rade u skladu sa njima. Međutim, neću se libiti ni od povlačenja tih drastičnih poteza koje zakon dozvoljava. Voljela bih da do toga ne dođe, voljela bih da naši investitori i naše kompanije zaista ozbiljno shvate i prihvate svoje obaveze i zadatke. Jedno je bogatiti se u BiH, a drugo poštivati naše zakone – odlučna je Pozder.

Nedavno je sa saradnicima boravila u posjeti Zeničko-dobojskom kantonu, gdje je razgovarala sa predstavnicima lokalnih vlasti. Namjera joj je bila da se sastane i sa upravom Arcelor Mittala, ali je naišla na zatvorena vrata.

– Planirala sam posjetiti tu kompaniju. Nažalost, na naš poziv upravi dobila sam odgovor da nisu u prilici da se sastanemo. Ne znam da li je to zbog godišnjih odmora, što je moguće, ili je u pitanju neželjenje susreta. Nadam se da se ne radi o tome – kaže ministrica okoliša i turizma FBiH.

Najavila je i da će uskoro u parlamentarnu proceduru biti upućen Prijedlog zakona o zaštiti zraka, koji je usklađen sa evropskim direktivama. Ovim propisom, pored ostalog, bit će unaprijeđen monitoring kvalitete zraka, definisane obaveze i mogućnosti inspekcijskih organa, te pooštrene kaznene odredbe.

fokus.ba