Imaju li kantoni novca za porodiljske naknade od 1.000 KM?

Razlika u visini porodiljskih naknada u Federaciji Bosne i Hercegovine varira u zavisnosti od kantona do kantona.

Iako je ova pomoć ograničena u minimalnom iznosu Zakonom o materijalnoj podršci porodicama s djecom koji je usvojila Vlada FBiH, a kojim se propisuje da se nezaposlenoj porodilji isplaćuje novčana pomoć u visini 55 posto najniže plaće u Federaciji utvrđene u skladu s odredbama Zakona o radu, što trenutno iznosi nešto više od 300 KM, imamo kantone koji su uveli i dodatne mjere.

To su Kanton Sarajevo, Bosansko-podrinjski, Tuzlanski i Zeničko-dobojski gdje porodiljske naknade iznose oko 1.000 KM.

Da li su zbog te mjere ovi kantoni u deficitu?
Premijer Kantona Sarajevo Nihad Uk kaže kako Kanton nije u deficitu zbog ove mjere.

“Jeste, osjeti se finansijsko opterećenje, ali smo svjesno prvi kanton koji je uveo ovu mjeru jer želimo da radimo na natalitetnoj politici ne samo KS, već i države BiH. Ne žalimo što smo ovo uradili. Mali problem jeste što se naknada veže za prosječnu federalnu plaću, a ona iz godine u godinu raste. Tako da ćemo u jednom trenutku to morati fiksirati kako bi bio predvidljiviji budžet KS”, naveo je premijer KS.

Kako dodaje, očekuje od Federacije BiH da preuzme jedan dio finansiranja porodilja.

“Sigurno ima prostora da se preuzme pola iznosa kako bi sve trudnice u FBiH imale ista prava bez obzira na to gdje imale svoje prebivalište. U ovom trenutku i nije možda baš ispravno da isključivo trudnice s prebivalištem u KS te ZDK, Tuzlanskom i BPK imaju to pravo. Tako da, tedencija onog trenutka kada se donosila mjera u KS jeste da ona postane federalna, da FBiH i kantoni usaglase međusobno finansiranje. Značilo bi mi kao premijeru KS da Federacija preuzme s obzirom na to da bi nam se ta sredstva oslobodila za finansiranje drugih kvalitetnih projekata za građane i građanke KS”, ističe Uk.

Premijer Uk kazao je kako je u toku izrada demografske strategije KS za naredne godine.

“U nekoj prednacrtnoj fazi stručne osobe koje učestvuju na izradi te strategije su sugerisale konkretno oko ove mjere da se ona treba na drugi način definisati. To bi bilo da se iznos za prvo dijete treba smanjiti u odnosu na trenutni iznos, a da se iznos za drugo i treće dijete uveća. Dakle, da se napravi jedna gradacija između prvog drugog i trećeg djeteta jer se uglavnom bračni parovi odluče za jedno dijete, međutim, za jedan demografski bum i ono što nam treba u narednom periodu je potrebno da se bračni parovi motivišu na taj način da prave i drugo i treće dijete”, pojašnjava on.

I premijer Tuzlanskog kantona Irfan Halilagić kaže kako budžet ovog kantona nije u deficitu.

“Nedavno smo usvojili Izvještaj o izvršenju budžeta za devet mjeseci tekuće godine koji je pokazao suficit u iznosu od 17 miliona KM”, naglasio je te dodao:

“Ono što nama (TK) koji smo uveli ovu naknadu predstavlja dilemu jesu efekti u smislu pronatalitetne mjere. I to je ono što pratimo.”

Dodaje kako će u aprilu biti navršeno dvije godine primjene mjere kada će imati i svojevrsnu analizu učinka te da li je ona polučila rezultate, konkretno, povećanje stope nataliteta.

“Ukoliko analiza bude negativna ili pokaže neznatan napredak po pitanju broja novorođenih, onda ne isključujemo mogućnost redefinisanja mjere i drugačijeg utroška tih sredstava koja su značajna (oko 35 miliona KM ukupno na godišnjem nivou)”, pojasnio je premijer TK.

Faktor.ba