Evo gdje je u Evropi isplata 13. plate zakonska obaveza

“Trinaesti mjesec” je tradicija koja je započela na Filipinima 1970-ih i od tada se proširila širom svijeta.

Kako bi nagradili zaposlene za rad u godini, ali i pomogli oko prazničnih troškova, šefovi su u decembru radnicima počeli da nude dodatnu platu koja je bila jednaka mjesečnoj plati.

Premotajte unaprijed 50 godina i bonus od “13. mjeseca” sada je postao zakonski uslov u mnogim zemljama Latinske Amerike, gdje je poznat kao “aguinaldo”.

Preko bare, u Evropi, tradicija je ipak malo manje uobičajena, prenio je Invetitor.me.

Evropski pristup platama za 13. mjeseci je složena slika jer su politike nagrađivanja često specifične za kompaniju ili industriju. Uz to, u Portugalu, Španiji, Grčkoj i Italiji većina zaposlenih ima zakonsko pravo na bonus za zimske praznike, uglavnom jednak jednoj mjesečnoj plati.

U Portugalu se to odnosi i na radnike u javnom i privatnom sektoru, iako se božićna nagrada zove bonus za 14. mjesec, a 13. mjesec se odnosi na obaveznu ljetnu isplatu.

U Španiji se od poslodavaca na sličan način traži da ponude dva dodatna bonusa godišnje, a jedan bi trebalo da bude ponuđen tokom božićnog perioda. Vrijeme dodjele drugog bonusa, kao i iznos novca koji se daje za oba, pregovara se u okviru kolektivnih ugovora.

Ovi sporazumi o kojima pregovaraju sindikati i poslodavci, su nezakonodavni pisani sporazumi, ali često imaju istu težinu kao i zakoni o zapošljavanju.

Ukidanje 13. i 14. mjesečnog bonusa državnim službenicima izazvalo je niz reakcija svih zaposlenih, koji su tvrdili da su izgubili svoja ustavna prava.

U grčkom privatnom sektoru radnici imaju pravo na obaveznu dodatnu platu za Božić, pola dodatne plate za Uskrs i pola dodatne plate ljeti.

U javnom sektoru, međutim, radnici ne primaju ove bonuse od 2012. godine, što je mjera uvedena za podršku grčkoj ekonomiji nakon finansijskog kraha.

“Ukidanje bonusa za 13. i 14. mjesec za državne službenike izazvalo je niz reakcija svih zaposlenih, koji su tvrdili da su izgubili svoja ustavna prava”, kaže Eirini Hamiti, advokatica za zapošljavanje u Kremalisu u Atini, za Euronews Business.

“Do danas državnim službenicima nisu isplaćeni praznični dodaci, iako se priča da će se oni vratiti 2024. godine kao dio rasta grčke ekonomije”, dodala je.

Ostale zemlje koje imaju zakonski utvrđene politike bonusa su Holandija i Poljska.

U Holandiji postoji regres za godišnji odmor koji se daje radnicima u maju ili junu u iznosu od najmanje 8 posto bruto godišnje plate zaposlenog.

U Poljskoj su nagrade za 13. i 14. mjesec neuobičajene u privatnom sektoru, ali 13. plata je zakonski uslov za neke zaposlene u javnom sektoru. Kvalifikovani stručnjaci uključuju državne službenike i nastavnike.

Širi uticaj 13-mjesečnih nagrada
Kako prenosi BiznisInfo, bonusi se mogu koristiti za jačanje lojalnosti i morala zaposlenih, iako postoji i drugi razlog za nagrađivanje radnika za Božić, kaže Alper Kara, profesor bankarstva i finansija na Univerzitetu Brunel u Londonu.

“Dodatna plaćanja svakako pomažu u finansiranju kupovine roba i usluga za domaćinstva u periodima intenzivne potrošnje, što onda stimuliše privredu”, objasnio je on.

Profesorica Kara je takođe opovrgla ideju da zakonski propisani bonusi predstavljaju negativan finansijski pritisak na mala preduzeća.

“Očekivanja tržišta rada u pogledu plata će se dugoročno prilagoditi”, dodala je, objasnivši da će preduzeća prilagoditi nivoe plata u preostalih 12 mjeseci u zavisnosti od zahtjeva za 13. mjesec isplate.

Na mnogo načina, bonusi zasnovani na učinku su daleko rizičnija strategija za preduzeća od plaćanja određenog iznosa za nagradu za 13. ili 14. mjesec.

Davanje bonusa zaposlenima na osnovu ličnih rezultata može značajno naštetiti koheziji tima, ugroziti profit kompanije i podstaći preuzimanje rizika za kratkoročne rezultate, što je postalo očigledno nakon finansijske krize 2008.

Biznisinfo.ba