Nakon ukidanja ograničenja marže i prelaska na “zaključane cijene” građanima novčanici sve prazniji

Od 15. decembra do 15. marta u Federaciji Bosne i Hercegovine traje projekat “Zaključana cijena” za 40 i više proizvoda koji su osmislili Ministarstvo trgovine FBiH i Udruženje poslodavaca FBiH. Građani tvrde da im ovaj projekat nije donio niže cijene, ekonomski analitičari kažu da je ovo marketinški projekat, a iz udruženja potrošača poručuju da se moraju osmisliti mjere na nivou cijele države, kako bi se ublažio problem divljanja cijena, pogotovo hrane.

Inflacija u novembru 2023. godine u Bosni i Hercegovini iznosila je 1,7 posto. Cijene proizvoda i usluga koje se koriste za ličnu potrošnju u BiH, mjerene indeksom potrošačkih cijena u novembru 2023. godine, porasle su za 1,7 posto u odnosu na isti mjesec 2022. godine, objavila je Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine.

Cijene proizvoda i usluga u Bosni i Hercegovini u novembru 2023. godine pale su za 0,1 posto u odnosu na prethodni mjesec. Međutim, rast cijena u novembru 2023. godine u odnosu na isti mjesec prethodne godine zabilježen je u odjeljcima hrana i bezalkoholna pića u iznosu od 4,1 posto, podaci su Agencija za statistiku BiH.

To i jeste problem jer cijene hrane često rastu i to više niko ne može kontrolisati, jer je krajem 2023. godine ukinuta odluka o ograničenju marži na području FBiH. Ograničavanje marži, kako su nadležni objasnili, nije doprinijelo kontroli divljanja cijena, pogotovo hrane, pa su zbog toga i ukinute.

Poslije toga, prema mišljenju federalnog zastupnika i ekonomiste Admira Čavalića, Vlada FBiH donijela je još goru odluku o “zaključanim cijenama”.

– Riječ je o klasičnoj trgovačkoj marketinškoj kampanji koja spada u domen unapređenja prodaje kao dio promotivnog miksa. Podržavam dobrovoljni projekat, uz napomenu da “Zaključane cijene” nemaju veze sa inflacijom i rastom cijena, već je samo dio marketinških napora. Dakle, nema govora o nekakvoj borbi protiv inflacije, a kako se to revolucionarno predstavljalo javnosti – izjavio je ranije Čavalić.

Admir Arnautović, predsjednik Kluba potrošača Srednje Bosne Travnik, kaže da građani kupuju jeftinije namirnice od ovih 40 koji su na spisku zaključanih cijena.

– Ovo zamrzavanje cijena nije zaštiilo novčanike potrošača u svakom smislu jer kupuju jeftinije proizvode od ovih koji su na spisku. Nama nema pomoći protiv rasta cijena dok se u cijeloj BiH ne pruži odgovarajuća novčana podrška poljoprivredi i proizvodnji hrane. Prolaze decenije, a u BiH nema nikakve strategije da se ljudi zadrže na selu i proizvode hranu – smatra Arnautović.

Šukrija Dupčanin, predsjednik Udruženja potrošača Brčko i član Saveza potrošača BiH, tvrdi da u Distriktu Brčko nema nikakvih mjera da se bar utječe na smanjenje cijena hrane.

– Kod nas nema zaključavanja cijena i vlada opći javašluk i za potrošače nema nikakve nafake. Imamo samo jednu narodnu kuhinju, ali i tu se ne može nahraniti mnogo ljudi jer nemaju donatora – izričit je Dupčanin.

Profesor Muris Čičić, akademik i ekonomista, kaže da se ne mogu vlade u BiH boriti protiv inflacije, ali mogu se boriti za bolji standard stanovništva.

– Uloga svake vlade je da pomogne siromašnim. Nijedna vlada ne može diktirati cijene i zabranjivati nešto u ekonomiji. To su samo populističke mjere. U BiH na nivou države nemamo čak ni vladu. Nemamo ni sihroniziran sistem mjera na nivou države, a mi mamo toliko vlada da ih je teško i nabrojati. Zato imamo navodno zamrznute cijene, a mogu se isti proizvodi i jeftinije kupiti od ovih 40 što su na listi. Tako da ni ova mjera nije neka borba protiv inflacije, a ne može utjecati i na dizanje cijena – poručuje Čičić.

Murisa Marić iz Udruženja za zaštitu potrošača DON Prijedor kaže da su cijene goriva diktirale sva poskupljenja u BiH, a sada kada padaju cijene goriva ne vraćaju se cijene proizvoda.

– Potrošačka korpa je već prešla 3.000 maraka i to je nedostižna cifra za većinu građana u našoj zemlji. Ovo možemo nazvati potrošačkom korpom želja. Penzioneri su najviše ugroženi i ne mogu sebi priuštiti ni 20 posto proizvoda iz potrošačke korpe.

Dok se ne uvedu različite stope PDV-a, smanjenja akciza ili njihovog ukidanja građani ove zemlje neće osjetiti ni malo poboljšanje u preživljavanju. U BiH potrošači ne čine ništa da bi utjecali na niže cijene – od bojkota kupovine nekih proizvoda ili da zahtjevaju smanjenje PDV-a na hranu. Građani šute i kupuju onoliko koliko imaju novca, a udruženja potrošača ne mogu da utječu na cijene. Mi ne znamo stvarnu cijenu trenutno kilograma hljeba, litre mlijeka jer navodono ovo više nisu proizvodi koje možemo mjeriti na kilograme ili litre. Dok god građani šute stanje se neće poboljšati – ističe Marić.

Faktor.ba