“Može li u BiH majka sa djetetom preživjeti od 150 KM alimentacije, koju otac ni ne plaća?”

Vrhovni sud objavio je anonimiziranu odluku reviziji pravomoćne presude Županijskog suda u Splitu u slučaju skrbništva nad sinom Severine Vučković i Milana Popovića. Ova vijest je prije par dana šokirala mnoge, a Severina se već nekoliko puta oglasila i poručila da će se boriti za svoje dijete.

Odlukom Vrhovnog suda ukinuta je odluka Županijskog suda u Splitu kojom je odlučeno da će sin, za kojeg roditelji imaju zajedničko skrbništvo, provoditi podjednako vremena s oba roditelja, no imati prebivalište kod majke. Stoga je sada na snazi odluka Općinskog građanskog suda iz novembra 2019. kojom je odlučeno da dječak živi s ocem, a majka ga može posjećivati dvaput sedmično i svakog drugog vikenda te tokom praznika.

O ovoj temi smo razgovarali sa doc.dr. Esadom Hrvačićem, zanimalo nas je kakva je praksa u našoj zemlji prilikom brakorazvodnih parnica i postoje li neka naznačena pravila po kojima sud dodjeljuje skrbništvo nad djetetom ocu ili majki.
“Ako govorimo o zakonodavstvu u BiH i Federaciji BiH, po pravilu, otac i majka imaju isti tretman u vezi sa skrbništvom nad djecom. Međutim, jako je bitna dob djeteta, kao i uloga Centra za socijalni rad. Postupak razvoda braka, kada je u pitanju skrbništvo nad djecom, uključuje obavezan angažman Centra za socijalni rad. Oni igraju ključnu ulogu u ovom procesu jer raspolažu timom stručnjaka, uključujući psihologe, pravnike, ekonomiste, itd. Oni sprovode tzv. socijalnu anamnezu kako bi procijenili sposobnosti oba bračna partnera. Uobičajeno je da, ukoliko je dijete malog uzrasta, a majka je sposobna brinuti se o djetetu, te nema negativnih aspekata u socijalnoj anamnezi, dijete će, u većini slučajeva, biti povjereno majci na staranje i odgoj. Međutim, postoje situacije u kojima se otac izuzetno bori za prava nad djetetom. Kako bi postupak bio u korist oca, potrebno je da otac dokaže da je u stanju pružiti bolju socijalnu brigu o djetetu”, govori nam na početku razgovora.

Hrvačić kaže kako u većini slučajeva majka dobije skrbništvo nad djetetom, ali i da je država zakazala kada je u pitanju alimentacija, koju u dosta slučajeva očevi ne plaćaju.

“U većini slučajeva, kada postoji pozitivna socijalna anamneza, majka dobija starateljstvo nad djecom. Postoje situacije u kojima majka dobrovoljno prepusti ocu skrbništvo, dok u manjem broju slučajeva otac može dobiti skrbništvo nad djecom. Ovo često proizlazi iz prirodnih instinkta majke, posebno kada je riječ o djeci mlađe dobi, što logično rezultira time da majka obično bolje vodi brigu o djetetu. Međutim, postoji drugi aspekt u vezi sa zakonodavstvom koji je problematičan. Na primjer, ako majka dobije skrbništvo nad djetetom, a otac se obaveže plaćati alimentaciju, iznos alimentacije često varira od 150 do 400 KM. Postavlja se pitanje može li dijete preživjeti s iznosom od 150 do 200 KM. Smatram da su zakonodavstvo i Centar za socijalni rad zakazali u ovoj situaciji. Mi danas imamo mnogo socijalnih slučajeva, barem prema mom ličnom iskustvu. Mislim da je jedan od najvećih problema taj kada se majci dodjeljuje skrbništvo nad djecom, a otac plaća neki minimalan iznos alimentacije (150-200 KM), pa čak i to neće da plati. Država bi, prema mom mišljenju, trebala pooštriti mjere i donijeti pravičnije odluke kako bi se ova situacija adekvatno riješila“, kaže Hrvačić.

Prema njegovom mišljenju, Severina je izgubila skrbništvo nad svojim sinom zbog toga što je Milan Popović “iskoristio medijske natpise i propagandu protiv nje”.

“Kada govorimo o Severini i njenom djetetu, smatram da je sociološki aspekt igrao ključnu ulogu. Budući da se radi o javnoj ličnosti, otac je, prema mom mišljenju, iskoristio medijske natpise i medijsku propagandu protiv nje. Na osnovu toga, sud je donio odluku da otac dobije starateljstvo nad djetetom. U svakom slučaju, bez odluke Centra za socijalni rad, stručnog tijela, sud obično neće dodijeliti dijete ni jednom ni drugom roditelju ako nema pozitivno mišljenje Centra za socijalni rad“, zaključuje Hrvačić u razgovoru za Source.ba.