U BiH stigle visoke temperature: Kako se zaštititi i šta učiniti u slučaju simptoma sunčanice ili toplotnog udara?

U skladu s godišnjim dobom, u narednom periodu očekuju nas i visoke temperature, no one mogu izazvati brojne zdravstvene probleme.

Prvi toplotni val ove godine stigao je i u Bosnu i Hercegovinu. Visoke temperature naročito utječu na hronične bolesnike, ali i na zdrave osobe. U ovom periodu mogući su simptomni sunčanice koja nastaje kao reakcija organizma na pretjerano izlaganje glave i potiljka suncu, ali i toplotnog udara.

Nejra Jonuz Gušić, ljekarka Hitne pomoći Sarajevo, ističe da je osnova razlika između sunčanice i toplotnog udara u kliničkoj slici.

“Kod sunčanice možete imati povišenu tjelesnu temperaturu, glavoboljum, eventualno povraćanje i u smislu blaže kliničke slike. Što se tiče samog toplotnog udara ili iscrpljenosti, on nastaje kod utjecaja visoke temperature duži vremenski period, tako da je sama klinička slika puno ustvari gora, s obzirom na to da dolazi do promjene u samoj moždanoj cirkulaciji, tako da su simptomi izrazite glavobolje, povraćanje, fotofobija, neko ima snižen krvni pritisak, neko poviše. Tako da ovisno o starosnoj dobi, imate različitu kliničku sliku. Kod djece možete imati slike u najtežem obliku – konvulzija ili kako se u narodu kaže frasovi, a kod odraslih možete imati simptome od povišene temperature do simptoma moždanih udara. Tako da je to različito zavisno od samog organizma koliko je dug izložen visokoj temperaturi”, dodaje ljekarka.

U Zavodu za hitnu medicinsku pomoć Kantona Sarajevo nije zabilježena dijagnoza sunčanice ili toplotnog udara kod pacijenata, ali se dešavaju intervencije hitne pomoći zbog kolapsa, odnosno naglog gubitka svijesti, uzrokovanog padom krvnog pritiska.

“To je karakteristično kad su visoke temperature, krvni sudovi se šire i to dovodi do pada krvnog pritiska. Posebno je to sada karakteristično u klimatiziranim zgradama, pa kad je klima na 18 stepeni Celzijusa i izađete na 37, normalno je da se krvni sudovi naglo opuste i dolazi do naglog pada krvnog pritiska ili tzv. kolapsnih stanja. Tako da imamo dosta tih posjeta na javnim mjestima uzrokovanih kolapsima”, pojašnjava ljekarka.

Kako bi se izbjegla ovakva stanja za vrijeme ljetnih vrućina, dr Nejra Jonuz Gušić savjetuje građanima da se adekvatno oblače, odnosno da prilikom boravka napolju, nose laganu odjeću, svijetlih boja, koja prekriva cijelo tijelo. Na taj način se mogu izbjeći opekotine nastale od jakog sunca i negativnog UV zračenja.

“Osim toga potrevno je dovoljno unositi tečnosti. Zavisno od stanja organizma, za mlade ljude je to minimalno tri litra trečnosti u vidu vode ili nekih mineralnih blagih napitaka, da bi nadoknadili magnezij i kalij koji se povećano troše samim znojenjem preko kože, što je normalno”, dodaje.

Kada je riječ o UV zrakamna, dr Jonuz Gušić ističe da one imaju dugotrajan učinak na našu kožu.

“Utjecaj zračenja velikog negativnog UV stepena na vašu kožu može izazvati promjenu koja se možda neće danas očitovati, ali može uzrokovati od blagih promjena na koži do melanoma u narednih 10 do 15 godina. Zato jeste preporuka da se mažemo zaštitinim faktorima već od šestog mjeseca života djece, pa do neke kasne starosti”, kaže.

Ukoliko građani osjete blaže simptome sunčanice ili toplotnog udara, dovoljno je pronaći hlad ili rashlađenu prostoriju te opskrbiti organizam tečnosti.

“Ukoliko je klinička slika teža, bez obzira što je osoba u hladnoj prostoriji, ne dolazi svijesti, i dalje nastavlja da povraća i da je glavobolja izrazita, onda se morate javiti ljekaru kako bi se do kraja ispitala klinička slika”, napominje dr Jonuz Gušić.

Hroničnim bolesnicima se preporučuje da uzimaju redovno terapiju te da, kao i mala djeca, ne izlaze napolje u periodu od 10 do 18 sati ili da pokušaju skratiti vrijeme boravka na otvorenom u tom periodu.

N1