Pravilnik o registru pedofila u FBiH stupa na snagu sutra

Pravilnik o registru pedofila u Federaciji BiH stupa na snagu sutra, 26. septembra.

Njegovu izradu koordiniralo je Ministarstvo pravde FBiH u saradnji s kantonalnim MUP-ovima i Federalnom upravom policije (FUP).

Registar će sadržavati imena osoba koje su pravosnažno osuđene za krivična djela prema djeci i maloljetnicima, prema odredbama Krivičnog zakona Federacije BiH.

Redakcija Klix.ba je razgovarala o detaljima funkcionisanja Registra razgovarala s doktoricom pravnih nauka Adnom Hanić Zalihić, koja je učestvovala u izradi Zakona o posebnom registru osoba osuđenih za krivična djela.

Prema riječima Hanić Zalihić, Zakon omogućava da se podaci iz registra dostavljaju organima unutrašnjih poslova, tužilaštvima, sudovima, kao i institucijama odgovornim za izvršenje krivičnih sankcija te organima koji se bave procesima uvjetnog otpusta, amnestije i pomilovanja.

“Osim navedenim organima, podaci iz registra mogu se dati i organima i organizacijama, ustanovama, institucijama i udruženjima koji u obavljanju poslova iz svoje nadležnosti ostvaruju neposredan kontakt s djecom, kao i drugim organima koji su nadležni za vođenje postupaka za zaštitu prava i interesa djece. Također, ovi organi imaju obavezu da prilikom prijema kandidata u radni odnos od organa nadležnog za vođenje registra zatraže podatak da li je kandidat evidentiran u registru”, kaže Hanić Zalihić.

Izdavanje podataka vrši se na osnovu zahtjeva podnesenog nadležnom organu koji upravlja registrom, a informacije se dostavljaju putem uvjerenja iz Registra i mogu se koristiti samo za tačno određenu svrhu.

Naglašava da se u Registar unose osobe pravosnažno osuđene za krivična djela protiv spolne slobode i morala, iz Glave XIX Krivičnog zakona Federacije BiH, počinjena nad djecom i maloljetnicima. Ti podaci ostaju trajno evidentirani u registru, bez mogućnosti brisanja, dok je trajanje posebnih obaveza predviđenih Zakonom ograničeno na maksimalno deset godina.

“U Registar će se upisivati osobe koje su pravosnažno osuđene za neko od navedenih krivičnih djela nakon stupanja na snagu ovog Zakona, a na osnovu podataka iz pravosnažnih presuda koje su kantonalnim organima unutrašnjih poslova dužni dostavljati sudovi koji su donijeli te presude. Također, u Registar će se upisivati i podaci o osuđenim počiniteljima navedenih krivičnih djela prije stupanja na snagu ovog Zakona, a koji se i sada vode u postojećim kaznenim evidencijama. Nadležna kantonalna ministarstva unutrašnjih poslova podatke upisuju u posebne kantonalne registre, a nakon upisa u kantonalni registar, ti organi su podatke dužni dostaviti i federalnom organu nadležnom za unutrašnje poslove koji će iste upisati u Registar koji se vodi na nivou FBiH”, kaže Hanić Zalihić.

Veliku raspravu u javnosti izazvala je činjenica da registar nije dostupan široj javnosti. Pitali smo zašto je to slučaj.

Hanić Zalihić pojašnjava da registar nije potpuno zatvoren jer se podaci, osim službenim organima, mogu dostaviti i velikom broju pravnih subjekata koji rade s djecom. Time se postiže osnovni cilj registra – sprječavanje osuđenih počinitelja da ponove isto ili slično krivično djelo.

“Registar nije mogao biti dostupan široj javnosti zbog drugih nacionalnih i međunarodnih propisa koji reguliraju oblast zaštite ličnih podataka, a s kojima ovaj zakon treba biti usklađen”, zaključila Hanić Zalihić.