Vlada FBiH direktno podigla čak polovinu svih plata u FBiH

Odluka Vlade Federacije Bosne i Hercegovine da minimalnu platu od 1. januara poveća sa dosadašnjih 619 na 1.000 konvertibilnih maraka izazvala je lavinu reakcija. Dok sindikati i radnici ovu mjeru dočekuju s odobravanjem, poslodavci i ekonomski analitičari izražavaju zabrinutost zbog mogućih negativnih posljedica na tržište rada i ekonomiju.

Prema podacima koje je na svom Facebook profilu objavio federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, Kemal Hrnjić, odluka o povećanju minimalne plate ima mnogo šire implikacije nego što se na prvi pogled čini.

Hrnjić je naveo da je, prema statističkim podacima za oktobar 2024. godine, od ukupno 551.291 zaposlenog u FBiH, njih 120.000 primilo minimalnu platu, dok čak 270.000 radnika zarađuje manje od 1.000 KM. Ovo znači da će Vladina odluka direktno utjecati na zarade polovine zaposlenih u Federaciji, a indirektno i na preostalu polovinu, budući da će pritisak na povećanje svih plata postati neizbježan.

Većina plata koje će biti pogođene ovom odlukom pripadaju privatnom sektoru, dok su plate u administraciji i javnim institucijama uglavnom iznad novog praga minimalne plate. Međutim, povećanje minimalca neminovno će dovesti do korekcija i u višim platnim razredima, kako bi se izbjegla situacija u kojoj radnik i njegov nadređeni zarađuju istu platu.

Uz povećanje minimalne plate, bruto iznos minimalca sada će iznositi oko 1.740 KM..

Prosječna plata krije pravu sliku ekonomije

Prema posljednjim podacima Federalnog zavoda za statistiku, prosječna plata u FBiH u oktobru 2024. godine iznosila je 1.415 KM. Međutim, ove brojke, iako tehnički tačne, ne odražavaju realno stanje ekonomije, budući da prosjek značajno podižu plate u javnom sektoru i u nekoliko visoko profitabilnih djelatnosti privatnog sektora.

Brojke koje je iznio Hrnjić otkrivaju surovu stvarnost – polovina radnika u FBiH zarađuje manje od 1.000 KM, što daje precizniji uvid u ekonomsku sliku zemlje. Upravo zbog toga, odluka o povećanju minimalne plate ima dalekosežne posljedice, ne samo na standard građana već i na ukupnu ekonomsku politiku.

I dok se radnici raduju povećanju prihoda, poslodavci upozoravaju na mogući rast troškova poslovanja, što bi moglo dovesti do smanjenja broja radnih mjesta, povećanja cijena proizvoda i usluga, pa čak i gašenja manjih preduzeća.

Vladina odluka označava ključni trenutak za ekonomiju FBiH, a njeni dugoročni efekti tek će se analizirati. Za sada, jedno je jasno – povećanje minimalne plate otvara novu fazu u borbi za bolji standard radnika i pravedniju raspodjelu prihoda.