Kako se liječe pacijenti u ZDK: Duge liste čekanja, nedostatak ljekara, majke na Odjelu pedijatrije nemaju gdje spavati

Građani Zeničko-dobojskog kantona (ZDK) žale se na duge liste čekanja na preglede u Kantonalnoj bolnici (KB) Zenica, da ih ljekari naručuju na medicinske pretrage tek 2026. godine, na izrazito lošu situaciju na odjelima onkologije, radiologije, pedijatrije.

Iz menadžmenta Kantonalne bolnice Zenica pak kažu kako su liste čekanja trend u svim zemljama, pa i u zapadnim, gdje su daleko duže nego u zdravstvenim ustanovama u Bosni i Hercegovini.

Nerealno je da se pretrage moraju uraditi unutar 90 dana

Dr. Rasim Iriškić, pomoćnik direktora za medicinske poslove, ističe kako je Zavod zdravstvenog osiguranja ZDK postavio nerealan uvjet da se pretrage moraju uraditi unutar 90 dana.

– To je nerealan vremenski period ako uzmemo u obzir broj stanovnika u ZDK, broj oboljelih i broj medicinskog osoblja koje radi. Nije stvar koliko imamo ultrazvučnih aparata, a u bolnici ih je 20, nego u broju ljekara koji to rade. Pregled se ne radi sam od sebe, ljekar je taj koji ga vrši, a potom piše nalaz, i to traje 35-40 minuta po jednoj osobi. Ako uzmemo u obzir da radno vrijeme traje osam sati i koliko je pacijenata u ZDK, doći ćemo do podatka da ni tri ultrazvučna pregleda ne bi riješila trenutnu listu čekanja. Nama je to problem, u procesu smo nabavke novog ultrazvučnog aparata, a ljekare kontinuirano primamo – navodi Iriškić.

Dodaje da je najduža lista čekanja za color doppler krvnih sudova gdje se čeka više od šest mjeseci.

– Broj pacijenata je osam do 10 dnevno, pa izračunajte koliko je to oboljelih na jednog doktora. To je 220 pacijenata mjesečno, a ogroman je broj građana na listi čekanja koji su naručeni da urade color doppler karotida, donjih ekstremiteta… Te brojke su u hiljadama…, i ne postoji nikakva opcija da bolnica sa trenutnim kapacitetima riješi liste čekanja unutar 90 dana – pojašnjava Iriškić.

Kaže kako se na Odjelu onkologije godišnje liječi 3.600 pacijenata. Prema riječima Iriškića radi se o ogromnom broju pacijenata koji imaju zakazane kontrolne preglede i pretrage na Radologiji.

Dodaje da se kontrolni pregledi zakazuju svakih šest mjeseci te da Odjel nema posebnu dugu listu čekanja kakva je primjera radi na Odjelu radiologije.

– Svi ti pacijenti sa onkologije su oni koji čekaju isti taj termin na Odjelu radiologije. Nek nisu svi na godinu dana po pregledu, dolazimo do zaključka koliki je to ustvari broj pacijenata koji trebaju pregled, ordiniranje terapije, kontrolnu Magnetnu rezonancu, CT. Jedan je uređaj Magnentne rezonance i on radi bez praznog hoda, u dvije smjene. Nadamo se da će se u Javnom pozivu Zavoda i privatni sektor uključiti u vršenje pregleda što bi donekle rasteretilo liste čekanja u ustanovi. Što se tiče Odjela onkologije primili smo dva ljekara te dva farmaceutska tehničara, što je značajna pomoć u kadru. Međutim, moram istaću jednu činjenicu, a to je da je Odjel onologije, koji je formiran prije 20 godina, prerastao kapacitet u kojem se nalazi. Planirana je izgradnja nove bolnice, nove zgrade Onkologije, menadžment radi sve što može, a ono što ne može jeste ulaziti u spor između Vlade ZDK i Grada Zenice oko zemljišta – navodi Iriškić.

Na Odjelu pedijatrije nema kreveta za majke

Osvrnuo se i na žalbe majki kojima na Odjelu pedijatrije, dok su im djeca bila hospitalizirana, nisu imale gdje spavati, osim uz dječiji krevet sjediti na stolici.

– Sve majke, bez obzira na uzrast djeteta, imaju pravo da ostanu u Odjelu. Mi smo od Zavoda dobili dopis da sami možemo procijeniti i naplatiti participaciju, odnosno 20 KM po jednom danu boravka. Majke koje doje, čija su djeca mala, oboljela od dijabetesa ili malignih bolesti, oslobođene su plaćanja participacije – kaže Iriškić.

Naglašava da je kapacitet za majke ograničen u smislu da imaju posebnu spavaonicu od 15-ak kreveta za spavanje te tri obroka dnevno.

– U toku dana mogu biti uz svoje dijete, da ga gledaju i prate. Nažalost na Odjelu ne postoje kapaciteti da imamo 30 malih i uz njih isto toliko velikih kreveta za majke. Prostor je izgrađen 1959. godine, a sada je 2025. Taj podatak najbolje govori o kakvom se prostoru radi – kazao je Iriškić.

Faktor.ba