Radnici najavljuju proteste, ministar kaže: Možete zaraditi 1.800 KM više

Sindikat radnika trgovine i uslužnih djelatnosti Bosne i Hercegovine (STBiH) organizuje proteste u nedjelju, 18. maja, ispred zgrade Doma sindikata na Skenderiji u Sarajevu. Povod za okupljanje je najava mogućih izmjena Zakona o unutrašnjoj trgovini Federacije BiH, koje bi, između ostalog, uključile i uvođenje 16 radnih nedjelja godišnje.

Protest se, kako poručuju iz Sindikata, ne dešava po nalogu iz vrha, već je potekao iz samih redova radnika. Predsjednica STBiH-a Mersiha Beširović navodi da je inicijativa došla iz baze, kao odgovor na sve češće informacije o zakonskim promjenama koje bi ukinule neradnu nedjelju kao standard u trgovinskom sektoru. Kako kaže, radnici su se sami počeli organizovati, izražavajući strah da će im ponovno biti oduzet jedini slobodan dan u sedmici.

Radnici žele na ulice

„Uplašeni najavama koje su čuli u medijima, tražili su od nas da ih podržimo i organizujemo protest. Pokrenuli smo anketu među članovima i dobili jasnu potvrdu da žele izaći na ulicu. Moto protesta je ‘Ne damo neradnu nedjelju’, i to je poruka koju ćemo uputiti vlastima“, istakla je Beširović.

Protesti dolaze nakon što je premijer Federacije BiH Nermin Nikšić na sjednici Ekonomsko-socijalnog vijeća krajem aprila najavio da bi član 18. Zakona o unutrašnjoj trgovini mogao biti izmijenjen. Pomenuti član trenutno definiše nedjelju kao neradni dan u trgovini, a izmjenama bi se omogućilo do 16 radnih nedjelja godišnje, uz dodatne prilagodbe za pojedine lokalne zajednice.

Fleksibilniji pristup

Nakon dvogodišnjeg provođenja zakona koji zabranjuje rad nedjeljom, premijer je ponovio kako postoje evropski modeli koji predviđaju fleksibilniji pristup, te da će se u tom pravcu raditi i na izmjenama propisa u FBiH. U nekim izjavama je spomenuo mogućnost od 16 do 18 radnih nedjelja godišnje, što je izazvalo burne reakcije sindikata i zaposlenih.

STBiH ostaje pri stavu da se neradna nedjelja mora zadržati kao stečeno pravo, koje ima direktan uticaj na kvalitet života i radno okruženje u sektoru trgovine. Ranije su se usprotivili i ideji da se radna nedjelja uvede privremeno, tokom ljetne turističke sezone, smatrajući da bi to bio početak trajnog narušavanja prava radnika.

Protest je najavljen kao mirno okupljanje, a iz Sindikata poručuju da će uputiti jasne zahtjeve prema institucijama vlasti da zaštite postojeći zakon i spriječe njegovo umanjenje pod izgovorom tržišnih potreba ili usklađivanja s praksama drugih zemalja.

Šta kaže federalni ministar

Federalni ministar trgovine Amir Hasičević ističe nije došlo do bilo kakvog pada prometa nakon uvođenja neradne nedjelje. Naprotiv, u aprilu je promet porastao 9,5% u odnosu na isti mjesec prošle godine, a 11,5% u odnosu na mart ove godine, kazao je dodajući da je riječ o realnom rastu prometa između 6 i 8% kad se uračuna inflacija.

Ministar ističe da broj zaposlenih u trgovini nije opao nakon uvođenja neradne nedjelje. Osvrnuo se na informacije Porezne uprave FBiH koje upućuju na uobičajenu rotaciju radne snage unutar sektora. Dodao je da su u stalnoj komunikaciji sa sindikatom, koji također nije prijavio probleme vezane uz smanjenje broja zaposlenih.

Pritisci s terena

Međutim, zbog zahtjeva određenih lokalnih zajednica i pritisaka s terena, resorno ministarstvo priprema novo zakonsko rješenje koje predviđa kompromis. Planirani model podrazumijeva uvođenje od 16 do 18 radnih nedjelja godišnje koje bi trgovci unaprijed morali prijaviti nadležnoj inspekciji, potrošačima i radnicima. Radnici bi za te dane dobivali posebnu naknadu, najmanje 10% osnovne plate po nedjelji.

– Ako radnik s minimalnom plaćom od 1000 KM radi svih 18 nedjelja, to bi značilo dodatnih 1800 KM godišnje – objasnio je ministar.

Koje lokalne sredine traže izuzeće
U posljednje vrijeme sve je više općina i gradova u FBiH koji traže izuzeće od neradne nedjelje. Grad Orašje dobio je dozvolu za rad nedjeljom i praznicima, uz obrazloženje da veliki broj kupaca dolazi iz Hrvatske upravo tokom vikenda, što značajno utječe na lokalni promet.

U Jablanici zahtjev je podnesen jer male trgovine, osobito one uz magistralu, ostvaruju većinu prihoda vikendom; u Konjicu zbog izraženog turističkog karaktera i značaja vikend-prometa za lokalne trgovine; u Novom Gradu (Sarajevo) s obrazloženjem da postoje sektori u kojima je potreban fleksibilniji pristup; u Starom Gradu (Sarajevo) zbog turističkog prometa i specifičnosti stare gradske jezgre.

Maglaj traži izuzeće zbog utjecaja na lokalnu ekonomiju, Visoko zbog potrebe da trgovine, posebno u centru grada i uz turističke tačke, mogu raditi nedjeljom.

Neum traži sezonsko izuzeće zbog turizma. Lokalna ekonomija gotovo u potpunosti ovisi o prihodima u razdoblju od maja do oktobra, kada je broj turista višestruko veći od broja stanovnika.

Hasičević je objasnio da su mnoge lokalne zajednice tražile izuzeća od zabrane rada nedjeljom, ali većina nije ispunila uvjete propisane uredbom, poput dokaza o padu prometa i zaposlenosti, jer ti kriteriji nisu bili ispunjeni. Kada je riječ o izuzećima zbog turističkih razloga, zahtjeve su podnijeli samo Visoko i Neum.

Ministar najavljuje da će nova zakonska rješenja onemogućiti daljnja izuzeća na lokalnom nivou, jer će ta mogućnost biti ukinuta.

Fokus.ba