Zašto je hadž 2025. iz BiH najskuplji do sada?

Inflacija, rast cijena u Saudijskoj Arabiji i sve dublja nemoć građana BiH da ispune jednu od osnovnih islamskih dužnosti.

Hadž, kao peta temeljna dužnost svakog punoljetnog muslimana koji je fizički i materijalno sposoban, sve je teži zadatak za vjernike iz Bosne i Hercegovine. Cijena odlaska na hadž 2025. godine bila je 13.950 konvertibilnih maraka, što je najviši iznos u historiji BiH organiziranog hadža.

Glavni razlozi ovog drastičnog poskupljenja leže izvan granica Bosne i Hercegovine.

Saudijska Arabija je uvela brojne nove takse i povećala poreze – uključujući PDV od 15% – što se direktno odrazilo na cijene smještaja, prijevoza, hrane i ostalih usluga koje hadžije koriste. Uz to, globalni rast cijena goriva doveo je i do znatno skupljih avionskih karata.

Bosanskohercegovački Ured za hadž i umru objasnio je da su sve komponente putovanja – od organizacije do medicinske i logističke podrške – značajno poskupjele, a da se u cijenu mora uračunati i sve rigorozniji administrativni zahtjevi saudijske strane.

Siromaštvo i realnost: Hadž postaje luksuz

No, dok cijene rastu, plate i penzije u BiH ostaju uglavnom nepromijenjene. Prosječna plata u zemlji ne prelazi 1.300 KM, a većina penzionera živi s manje od 600 KM mjesečno. U tom kontekstu, hadž za mnoge postaje misaona imenica, a ostvarenje dugogodišnjeg sna – gotovo nemoguća misija.

Iako je kvota za hadž 2025. godine od 2.222 mjesta popunjena, broj onih koji su ostali bez mogućnosti da krenu na ovo sveto putovanje mnogo je veći. Ured za hadž je najavio da će oni koji nisu mogli otići ove godine imati prednost za narednu, ali to neće promijeniti činjenicu da većina građana jednostavno nema finansijsku sposobnost da sebi priušti hadž.

Odlazak na hadž nekada je bio znak duhovnog sazrijevanja i životne posvećenosti vjeri, a danas sve više podsjeća na statusni simbol, dostupan tek povlaštenima. Takva realnost dovodi do rastuće frustracije i osjećaja obespravljenosti među običnim vjernicima, posebno starijom populacijom koja više nema vremena da čeka bolja vremena.

Hadž je, po svojoj suštini, dužnost za one koji to mogu. No sve veći broj vjernika u BiH – iako duhovno spreman – materijalno to više ne može. Poskupljenje hadža u 2025. godini tako nije samo priča o ekonomiji, već i o nejednakosti, sve dubljoj društvenoj polarizaciji i gubitku nade da će svetinja biti dostupna svima, a ne samo bogatima.

Naravno, tu nemožmo svrstati one hadžije koji godinama skupljaju taj iznos kako bi posjetili Meku, ali se postavlja pitanje – mogu li svi skupiti taj iznos i kada.

Forbes BiH