Direktor Elektroprivrede BiH: Doći će do korekcije cijena struje

Sanel Buljubašić, generalni direktor Elektroprivrede Bosne i Hercegovine u otvorenom intervju za Raport otkrio je hoće li doći do povećanja cijene električne energije za domaćinstva, finansijskim pokazateljima za prvo polugodište, te poteškoćama u vezi nedovoljne količine nabavke uglja.

Otkrio je da su nedovoljne količine uglja kojima raspolažemo, zatim loše hidrološke prilike dovele EPBiH u situaciju da moraju sve više kupovati električnu energiju, jer “ne možemo dovoljno proizvesti”.

Kakve su procjene za prvih šest mjeseci ove godine kada je u pitanju poslovanje EPBiH. Kolika je planirana dobit ili eventualno gubitak?

“Krajem mjeseca ćemo imati i precizne finansijske pokazatelje za prvo polugodište, ali ono što sada možemo reći je da nažalost i ova godina nije u skladu sa planskim pokazateljima kada govorimo o hidrološkoj situaciji i manjoj isporuci ugovorenih količina uglja za 2025. godinu. Uprkos svim izazovima s kojima se susrećemo, naglašavam da sve naše potrošače uredno snabdijevamo električnom energijom.

Program mjera štednje i racionalizacije poslovanja je dao određene rezultate, međutim još uvijek nismo potpuno zadovoljni. Najveće poteškoće s kojima se suočavamo su nedovoljne količine uglja, zatim loše hidrološke prilike, ali i povećana potrošnja električne energije. To nas dovodi u situaciju da moramo sve više kupovati električnu energiju jer, ne možemo dovoljno proizvesti.

Osim toga, poteškoće nam pravi i dug koji smo preuzeli za rudnik u Zenici, kao i subvencije za socijalne kategorije kupaca. Mi činimo ono što možemo da stabiliziramo situaciju i osiguramo neometano snabdijevanje kupaca. Nastavljamo sa štednjom i racionalizacijom poslovanja u maksimalnoj mjeri, na svim stavkama gdje je to moguće ostvariti.

Međutim 90 posto troškova su vezani za odluke Vlade FBiH i zakonske odredbe koje se odnose na cijenu uglja, troškovi za NOS, Elektroprijenos BiH i sistemske usluge, u kojima je izuzetno malo prostora za racionalizaciju.”

Kakvo je stanje kada je u pitanju proizvodnja električne energije. Imamo li dovoljne količine struje, a da ne moramo da je kupujemo na berzi?

“Trenutna proizvodnja je na oko 80 posto u odnosu na planiranu i može se ocijeniti relativno stabilnom. Izuzetno loše hidrološke prilike su dovele do nedostataka električne energije, koju smo morali obezbijediti iz termopostrojenja ili kupovinom na tržištu. Zbog ovakve situacije na depoima su nešto manje količine uglja, ali ipak dovoljne za nesmetani rad termoelektrana u ljetnom periodu.

Osim toga, rad termoelektrana se optimizira u periodima pada cijena energije na tržištu zbog praznika, vikenda, te povećane proizvodnje iz fotonaponskih elektrana.”

Da li su rudnici u FBiH konačno ispunili normu koja se odnosi na iskop uglja kako bi se zadovoljile potrebe Termoelektrana za neometan rad i proizvodnju?

“Dokazali smo da se proizvodnja uglja može povećati, ali još uvijek nam nedostaje milion tona godišnje, što je energetski izraženo oko 1.000 gigavat sati (GWh). Za toliko je manja proizvodnja u našim termoelektranama. Dakle, potrebe termo pogona ne možemo zadovoljiti i u našem konačnom bilansu to je veliki manjak. Nemamo dovoljne i potrebne količine uglja.

To da se zalažemo za bolje uslove rada i bolji položaj rudara smo jasno pokazali potpisivanjem novog kolektivnog ugovora u oblasti rudarstva, kojim su značajno povećani linearni dodatak na platu i naknade za topli obrok. Ono što očekujemo jeste da i rudnici ispune dogovor i isporuče onoliko uglja koliko smo s njima ugovorili. Kolektivni ugovor će biti realizovan samo u uslovima planske proizvodnje uglja u rudnicima, što do sada nije bio slučaj.

Ukoliko ne dođe do povećanja isporuka prema termoelektranama, optimizmu nema mjesta. Situacija je vrlo ozbiljna i ovaj teret Elektroprivreda BiH neće moći sama podnijeti. Rudnici moraju iznaći način da povećaju proizvodnju. Imaju našu i podršku i pomoć.”

Javnost najviše zanima hoće li doći do povećanja cijena električne energije za domaćinstva u 2025. godini?

“Naša obaveza je da osiguramo stabilno i uredno snabdijevanje kupaca, ali i održavamo stabilnost energetskog sektora, a preduslov je finansijski stabilna Elektroprivreda BiH. Da bi ove obaveze mogli ispuniti, neminovno je redovno usklađivanje cijena električne energije u odnosu na proizvodnu cijenu.

Ovdje je važno napomenuti i obaveze prema Planu rasta za Zapadni Balkan usaglašenih reformskih aktivnosti s predstavnicima Evropske komisije i delegacije EU, a koji predviđa usklađivanje cijena električne energije. To znači da će dolaziti do korekcije cijena, ali isključivo vezano za rast troškova proizvodnje i nabavke, a ne iz bilo kojeg drugog razloga.

Dok svi drugi proizvodni i troškovi održavanja rastu, nije realno očekivati da cijene električne energije ostanu iste. Time bismo ugrozili finansijsku stabilnost Elektroprivrede BiH, ali i cjelokupan energetski sistem.

Naša bazna proizvodnja je iz termoelektrana i kreće se do 80 posto. Prisutan je trend stalnog  povećanja potrošnje električne energije i količine koje nam nedostaju zbog nedovoljnih isporuka uglja i nezadovoljavajućih hidroloških prilika, moramo nadomjestiti kupovinom na tržištu, po cijenama većim od naših aktuelnih koje su znatno niže od onih koju plaćaju kupci u regiji i cijeloj Evropi.

Prethodni saziv FERK-a nije dao saglasnost za blok tarife, koje imaju višestruke prednosti. Većina građana ne bi osjetila usklađivanje cijena električne energije, potrošnji bi se pristupalo odgovornije, a nešto veće račune bi imali samo oni kupci koji troše više.  Kada budemo pokretali naredno usklađivanje cijena električne energije, biće to s modelom blok tarifa.”

Koji su projekti koje EPBiH, kao primarno mora završiti u tekućoj godini?

“Trenutno je u toku je evaluacija ponuda za izgradnju fotonaponske elektrane Gračanica, općina Donji Vakuf – Uskoplje. Raspisani su međunarodni tenderi za izgradnju fotonaponskih elektrana u Brezi, Živinicama i Mostaru. Paralelno razvijamo još oko 200 megavat sati (MW) instalisane snage u solarnim elektranama širom Federacije BiH. Radimo na pripremi izgradnje vjetroelektrana Vlašić i Bitovnja ali, sve je izuzetno sporo zbog administrativnih zapreka i kompleksnosti procedura za pribavljanje dozvola i saglasnosti.

I u oblasti hidro potencijala nailazimo na brojne prepreke koje usporavaju ili onemogućavaju realizaciju projekata poput hidroelektrana Ustikolina, Janjići i Kovanići, koji su od krucijalne važnosti za stabilnost elektroenergetskog sistema.

Neriješeno pitanje raspolaganja državnom imovinom dodatno je pogoršalo okolnosti za realizaciju projekata od javnog interesa. Blokirani smo. Kao investitor ne možemo utjecati na to, iako ulažemo značajne napore i trošimo značajne resurse na prevazilaženju ovih prepreka.”

raport.ba