Milijarde maraka uplaćene u kladionice i igre na sreću u BiH: Društveni problem koji nadilazi ekonomsku krizu

Prema zvaničnim podacima, građani Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) i Republike Srpske (RS) u proteklih pet godina u kladionice i druge igre na sreću uplatili su više milijardi konvertibilnih maraka (KM). Ova cifra ukazuje na izuzetno veliki finansijski promet, ali i na složen društveni problem koji se ne može svesti samo na ekonomske teškoće.

Uplate u Federaciji BiH i Republici Srpskoj

Podaci Porezne uprave FBiH pokazuju da su građani Federacije BiH u 2023. godini uplatili oko 1,7 milijardi KM u kladionice. Ukupno, od 2019. do 2023. godine uplate u kladionicama u ovom entitetu dostigle su iznos od 8,1 milijardu KM.

Građani Republike Srpske u periodu od 2021. do 2023. godine uložili su značajne iznose u igre na sreću i klađenje, što potvrđuju zvanični podaci Republičke uprave za igre na sreću.

U 2021. godini ukupni prihodi od igara na sreću, koji uključuju naknade za priređivanje igara i poreze na dobitke, iznosili su 68,25 miliona KM, dok je 2022. godine zabilježen značajan rast na 94,17 miliona KM (povećanje od oko 38 %), a u 2023. godini čak 124,17 miliona KM (porast od dodatnih 32 %).

Kada se gledaju samo klađenja, razlika između uplata i isplata, odnosno neto iznos koji su građani izgubili, iznosila je 61,28 miliona KM u 2022. i 64,54 miliona KM u 2023. godini. Ovi podaci pokazuju trend stalnog rasta potrošnje na igre na sreću u Republici Srpskoj, gdje je za samo dvije godine prihod porastao za više od 82 %.

Precizni podaci za 2019. i 2020. godinu nisu objavljeni u javnim izvještajima, ali dostupne brojke jasno ukazuju na snažan porast interesovanja građana za ovu vrstu zabave, koja istovremeno generiše značajne prihode za budžet Republike Srpske.

Ovi podaci obuhvataju sve vrste igara na sreću, uključujući kladionice, lutrije i automat klubove.

Širi društveni kontekst i izazovi

Ovi podaci o visokoj potrošnji na igre na sreću ne odražavaju samo ekonomsku dimenziju problema. Kako ističe sociološkinja Mirjana Čeko, u pitanju je složen društveni fenomen.

“Ovi podaci pokazuju složen društveni problem koji ne možemo svesti samo na siromaštvo ili nezaposlenost. Iako ekonomski pritisci imaju značajnu ulogu, suštinski problem je osjećaj nesigurnosti, društvene nejednakosti i gubitak povjerenja u institucije. U takvom okruženju, igre na sreću i kockanje nude prividnu mogućnost promjene i izlaza iz svakodnevnih briga, makar i iluzornu.”

Sociološkinja dalje naglašava da su široka dostupnost igara na sreću, njihova društvena normalizacija i intenzivan marketing dodatno učvrstili ove navike.

“Intenzivan marketing i prisutnost na svakom koraku smanjuju kritički otklon, pa kockanje sve više postaje tolerisan i čak očekivan način suočavanja sa stresom i nesigurnošću. Vrijedi naglasiti i da u društvima koja ekonomski i socijalno propadaju često dolazi do rasta broja kladionica, kasina i drugih mjesta za kockanje. To nije slučajno jer ovakva mjesta se šire tamo gdje ljudi traže alternativne izlaze, gdje je opšta nesigurnost plodno tlo za industriju koja profitira na nadi i očaju.”

Potreba za sistemskim pristupom

Čeko ističe da ovoliki izdaci za igre na sreću nisu samo pitanje ličnih izbora, već odraz dubokih strukturnih problema.

“Ipak, ovako visoki izdaci za igre na sreću i kockanje, u našoj zemlji, pokazatelj su ozbiljnijih strukturnih problema kao što je nedostatak realnih prilika, socijalne zaštite i dugoročnih razvojnih perspektiva.”

Ova izjava poziva na širu društvenu diskusiju o potrebnim mjerama — od bolje regulacije tržišta igara na sreću do jačanja socijalnih politika i edukacije.

Ukupna suma od preko 14 milijardi KM uplaćenih u igre na sreću u BiH za pet godina pokazuje da je ovo tržište izrazito veliko i da njegovi uticaji sežu duboko u društvo. Pored finansijskih aspekata, neophodno je sagledati i društvene, psihološke i ekonomske uzroke zbog kojih građani posežu za kockanjem kao načinom suočavanja sa realnošću.

Forbes BiH