Svijet osudio hapšenje Madura i američku vojnu akciju

Iznenadna vojna akcija Sjedinjenih Američkih Država u Venezueli, u kojoj su američke snage uhapsile predsjednika Nicolása Madura i njegovu suprugu Ciliu Flores i prebacile ih u New York, izazvala je snažne i podijeljene reakcije globalne zajednice u samo nekoliko sati od početka konflikta.

Operacija, koju je potvrdio američki predsjednik Donald Trump, uključivala je zračne udare i intervenciju američkih specijalnih snaga u Caracasu, nakon čega su Maduro i Flores, koji se suočavaju s optužbama za narko-terorizam i trgovinu drogom u SAD-u, odvedeni i zadržani u saveznoj državi New York. Trump je najavio da će Sjedinjene Države privremeno upravljati Venezuelom dok se ne uspostavi “sigurna i uredna tranzicija vlasti”.

Oštre osude i pozivi na povratak međunarodnog prava

Reakcije najvećih svjetskih sila i međunarodnih institucija stigle su gotovo istovremeno:

• Ujedinjene narode: Generalni tajnik UN-a António Guterres oštro je osudio vojnu akciju, upozorivši da predstavlja opasan presedan i ozbiljno kršenje međunarodnog prava i Povelje UN-a, te pozvao na hitnu deeskalaciju i dijalog svih uključenih strana.
• Francuska: Ministar vanjskih poslova Jean-Noël Barrot izjavio je da se vojna operacija protivi temeljima međunarodnog prava i da trajno političko rješenje ne može biti nametnuto izvana.
• Brazil: Predsjednik Luiz Inácio Lula da Silva ocijenio je američke napade i uhićenje kao “težak napad na suverenitet Venezuele”, te pozvao međunarodnu zajednicu da reagira kroz institucije poput UN-a.
• Njemačka: Berlin je pozvao na političko rješenje i poštovanje međunarodnog prava, ističući da Venezuelanci zaslužuju mirnu i demokratsku budućnost.
• Kuba: Predsjednik Miguel Díaz-Canel nazvao je akciju “državnim terorizmom” i pozvao globalnu zajednicu na osudu američke intervencije.

Podijeljene reakcije u Latinskoj Americi i Evropi

Latinskoamerički odgovori dodatno su ilustrirali podijeljenu regionalnu percepciju:

• Argentina (Javier Milei): Pozdravio je uhićenje Madura kao “pobjedu slobode” i izrazio podršku američkoj akciji.
• Čile, Urugvaj, Kostarika: Ozbiljno su osudili intervenciju, ističući da SAD krše suverenitet i da je neophodno poštovati UN Povelju.
• Kolumbija: Predsjednik Gustavo Petro zahtijevao je hitnu sjednicu UN i OAS zbog “bombardiranja Venezuele”.

Na evropskom planu, EU i Ujedinjeno Kraljevstvo zatražili su uzdržanost i naglasili da pravno objašnjenje za akciju ne može zamijeniti međunarodno pravo.

Unutrašnje podjele u SAD-u

I dok Trumpova administracija brani akciju kao legitimnu borbu protiv narko-terorizma i kriminala, demokratski političari i analitičari kritiziraju manjak odobrenja Kongresa i potencijalno kršenje međunarodnog prava. Neki članovi Kongresa opisuju operaciju kao neodgovornu eskalaciju koja može imati dalekosežne posljedice za američku diplomaciju i sigurnosnu politiku.

Što slijedi

Dok se Maduro i Flores očekuje da uskoro budu formalno optuženi pred američkim sudom, međunarodne reakcije snažno ukazuju da je svijet duboko podijeljen oko legitimnosti i posljedica američke intervencije. Predstojeći dani mogli bi definirati novi geopolitički pravac u odnosima Latinske Amerike i Sjedinjenih Država, uz moguće hitne sjednice Vijeća sigurnosti UN-a i dodatne diplomatske inicijative iz regiona i Evrope.