Muslimani sutra obilježavaju Dan ašure

Prema Takvimu Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, deseti dan mjeseca muharrema 1448. hidžretske godine obilježava se kao Dan ašure ili Jevmu-ašura, koji je simbol zajedništva i dijeljenja dobra među ljudima.

Jevmu-ašura ove godine pada u četvrtak, 25. juni 2026. godine.

Ašura u prijevodu sa arapskog jezika znači deset, a upravo je deseti dan muharrema izuzetno značajan u historiji islama i poslanika.

Na taj dan su se, prema hadisima i drugim izvorima, zbili brojni važni događaji, uključujući i spašavanje lađe poslanika Nuha i prolazak poslanika Musaa kroz razdvojeno more kako bi se spasio od faraona.

Prema islamskim vjerovanjima i tradiciji, na ovaj dan je prihvaćeno i pokajanje poslanika Adema, dogodilo se i uzdizanje poslanika Idriza, vatra nije htjela opeći i spaliti poslanika Ibrahima, poslanik Jakub se ponovo sreo sa sinom i poslanikom Jusufom, poslanik Ejub je ozdravio, poslanik Junus se spasio iz utrobe ribe, a poslanik Isa je rođen i uzdignut Božijom voljom.

Na Dan ašure 61. hidžretske godine na Kerbeli je ubijen unuk poslanika Muhammeda, a. s., Husejin sa još 72 njemu bliske osobe.
Preporuka Božijeg poslanika Muhammeda, a. s., jest da se posti 9. i 10. ili 10 i 11. muharem.

Obilježavanje dana ašure duboko je ukorijenjeno u tradiciji muslimana, ali je neophodno podsjećati da musliman vlastitu tradiciju živi i prakticira u skladu sa Kur’anom i sunnetom.

Na ovaj dan priprema se i posebno jelo ašura.

Potrebni sastojci: Za pripremu ašure koriste se različite žitarice, voće, orašasti plodovi, sjemenke, začini i zaslađivači. Najčešće su to pšenica, ječam, riža, zob, grah, slanutak i leća, zatim svježe i suho voće poput jabuka, krušaka, banana, narandže, limuna, mandarine, smokava, kajsija, šljiva, grožđica, hurmi, trešanja, višanja, bobičastog voća i nara, potom orasi, bademi, lješnici, kikiriki, kao i sjemenke susama, maka, suncokreta i tikve.

Od začina se dodaju cimet, karanfilić, ponekad zrno bibera ili kahve, a okus se zaokružuje šećerom, malo soli i vodom ili voćnim sokovima.

Postupak pripreme:

Žitarice se potapaju preko noći, a sutradan se pažljivo ispiraju i kuhaju odvojeno, tek toliko da omekšaju, ali da ne izgube oblik.

Sastojci koji se kuhaju duže mogu se skuhati dan ranije i čuvati u frižideru. Riža se kuha posebno, dok se kukuruz, ako se koristi, može dodati i gotov. Sve se potom sjedini u veliki lonac, u koji se dodaje voda pomiješana sa sokovima agruma i nara, blago zaslađena, tek da poveže ukuse.

Dok se žitarice lagano zagrijavaju, voće se sjecka na sitne komade – jabuke, kruške, banane, suhe šljive, smokve, kajsije, bobičasto voće i ono sezonsko koje je u tom trenutku dostupno. Začini se dodaju pažljivo, tek da naglase mirise: malo cimeta, karanfilića, prstohvat soli, poneko zrno bibera ili kafe, sve s mjerom. U smjesu se potom umiješaju orašasti plodovi i sjemenke, koje ašuri daju puninu i teksturu.

Voće se polagano dodaje žitaricama i kuha kratko, tek petnaestak minuta, kako bi sačuvalo boju i aromu. Pred kraj se dodaju zobene pahuljice i lagano zgusnuta voćna tečnost, po potrebi se doda još vode i šećera, da bude nešto gušće od običnog kompota.

Potom se lonac sklanja s vatre i ostavlja da se ašura smiri i ohladi.

Ašura se ne priprema da bi ostala samo u jednom domu. Njena suština je u dijeljenju. Zato se servira u zdjele, ukrašava sjemenkama nara, mljevenim orasima ili bademima, i nosi komšijama, rodbini i prijateljima – kao tihi znak pažnje i podsjetnik da se bereket umnožava tek kada se dijeli.