Promjena oko očiju može otkriti povećan rizik od infarkta

Promjena koja se pojavljuje na koži oko očiju mogla bi biti više od estetskog problema. Nova studija ukazuje na povezanost između ksantelazme, odnosno žućkastih naslaga na kapcima, i povećanog rizika od srčanog i moždanog udara.

Istraživači sa Univerziteta Stanford analizirali su zdravstvene podatke 17.925 osoba s dijagnosticiranom ksantelazmom i isto toliko osoba bez te promjene. Rezultati su pokazali da su osobe s ksantelazmom imale veći rizik od ozbiljnih kardiovaskularnih i cerebrovaskularnih događaja, uključujući infarkt, moždani udar i prolazni ishemijski napad (TIA), prenosi ScienceAlert, pozivajući se na istraživanje objavljeno u časopisu Atherosclerosis.

Ksantelazma se najčešće pojavljuje kao žućkasta, blago izdignuta naslaga na koži kapaka, naročito oko unutrašnjih uglova očiju. Nastaje kada se u određenim ćelijama nakupljaju holesterol i druge masti.

Sama po sebi uglavnom je bezopasna. Međutim, budući da sadrži masne naslage, istraživači su željeli provjeriti postoji li veza između ksantelazme i ateroskleroze – procesa pri kojem se masne naslage nakupljaju u zidovima arterija.

Tokom prve godine praćenja infarkt je doživjelo oko jedan posto osoba s ksantelazmom, odnosno 178 pacijenata. U kontrolnoj grupi infarkt je zabilježen kod 0,35 posto, odnosno 63 osobe.

Moždani udar zabilježen je kod 0,95 posto osoba s ksantelazmom, u poređenju s 0,3 posto u kontrolnoj grupi. TIA, poznat i kao “mini-moždani udar”, dogodio se kod 0,6 posto osoba s ksantelazmom i 0,19 posto osoba iz kontrolne grupe.

Razlike su s vremenom postajale nešto manje, ali su osobe s ksantelazmom i nakon pet i deset godina i dalje imale veći rizik od ovih događaja.

Zanimljivo je da je rizik bio sličan bez obzira na to jesu li osobe s ksantelazmom imale povišen nivo masnoća u krvi. To ukazuje na mogućnost da holesterol nije jedini faktor koji povezuje ovu promjenu na koži s kardiovaskularnim rizikom.

Važno je naglasiti da studija ne pokazuje da ksantelazma izaziva srčani ili moždani udar.

Istraživači je posmatraju kao mogući marker povećanog rizika – vidljivu promjenu koja bi ljekaru mogla biti signal da provjeri postoje li kod pacijenta drugi faktori rizika za kardiovaskularne bolesti.

To može biti posebno važno jer osobe s ksantelazmom često dermatologu odlaze zbog estetskih razloga, dok istovremeno mogu imati neprepoznate ili nedovoljno kontrolisane faktore rizika, poput visokog krvnog pritiska ili poremećaja nivoa masnoća u krvi.

Autori zato smatraju da bi osobe s ovom promjenom mogle imati koristi od procjene kardiovaskularnog zdravlja i kontrole faktora rizika.

Ipak, nalazi ne znače da će svaka osoba s ksantelazmom razviti srčanu ili moždanu bolest. Studija pokazuje povezanost, a ne uzročno-posljedičnu vezu.

Ksantelazma bi, zaključuju istraživači, mogla biti koristan i lako uočljiv znak koji ljekarima daje dodatni razlog da provjere opće kardiovaskularno zdravlje pacijenta.