Ograničavanje marži nema dugoročan efekt, Faruk Hadžić predlaže rješenje koje bi pomoglo građanima

Entitetske vlade u BiH posljednjih dana donijele su određene ekonomske mjere s ciljem ograničavanja rasta marži za životne namirnice u periodu inflacije. O ovoj temi, efektima i slabostima, za Klix.ba je govorio ekonomista Faruk Hadžić.

Na pitanje da li će ograničavanje marži trgovcima imati pozitivan efekat za građane ili se radi o kozmetičkim promjenama, naš sagovornik odgovara:
“Mi smo sada u periodu kada moramo liječiti negativne posljedice inflacije jer nismo donosili odluke kada je to trebalo. Da smo na vrijeme usvojili barem privremeno ukidanje akciza na gorivo, u proljeće prošle godine, jer je tajming vrlo bitan u cijeloj priči, danas bi imali dosta lakšu i jednostavniju situaciju. Sada je inflacija eksplodirala i to nije lak posao niti za jednu vladu, pa ni za naše entitetske. Ovo šta radi Vlada FBiH i RS oni pokušavaju da na neki način da određenim mjerama proizvedu određeni efekat.”

Smatra da ove mjere ne mogu imati dugoročan efekt.

“Šta ako na svjetskom tržištu dođe do rasta cijena? Ograničeno je koliko može zaraditi trgovac, ali niste ograničili cijene jer je nemoguće ograničiti cijene. Šta ako proizvođač smanji gramažu, pa umjesto propisane mjere za 1 kg on pakuje 900 grama. Onda se gubi smisao mjera i zloupotrebe su moguće proizvođača”, naveo je.

Hadžić ima savjet, i za Vladu FBiH i Vladu RS-a.

“Ja bih savjetovao, jer mislim da bi bilo bolje, da dođe do dijaloga između vlada, trgovačkih lanaca i proizvođača i da ishoduju tzv. dogovornu intervenciju kako bi usaglasili cijene proizvoda, ali pod uslovom da svi u lancu odmah snize cijene. Mislim da bi ta mjera imala bolje efekte za građane. Tako bi građani znali da taj i taj proizvod ima nižu cijenu, u svim prodavnicama”, istakao je.

Kaže da se u periodu inflacije cijene većinom ne vraćaju na prethodni nivo.

“Dakle, ne govorimo da vlada nameće neke mjere nego da se postigne dogovor svih u lancu, a vlada svakako može donijeti set mjera pomoći privrednicima da bi i njima u konačnici nešto olakšala i amortizovala troškove”, smatra Hadžić koji je dodao da u ovom vremenu inflacije niko ne može garantovati da će mjera imati pozitivan efekat do kraja.

Ipak, naglašava da je, pored tzv. dogovorne intervencije, ključno provesti fiskalnu reformu koja bi povećala plate svim radnicima.

“Na taj način, konkretno u Federaciji BiH, mnogi bi radnici dobili veće plate i tako bi se prilično amortizovali ovi troškovi rasta cijena. Dakle, dogovorna intervencija o snižavanju cijena svih u lancu i fiskalni zakoni za povećanje plata radnicima. U toj fiskalnoj reformi je predviđeno da sve što se smanji za doprinose ide radniku jer bi se prešlo na sistem Bruto 2 obračuna i tako poslodavac ne bi mogao za sebe zadržati razliku. Dakle, govorimo generalno o platama, ne samo minimalnim platama”, kazao je.

Da bi ovo slikovitije objasnili uzmimo sljedeći primjer. Sada je minimalna plata 600 KM neto, a bruto 1.000.

“U varijanti fiskalne reforme sve plate bi se ‘prepakovale’ do stupanja na snagu poreskih zakona i prebacile bi se tako da radniku u ugovoru ne piše ‘neto’ već ‘bruto’ plata i isto bi dobijali. No kada vlada smanji doprinose, vama bruto iznos ostaje isti, poslodavac tu ništa ne može uraditi, ali sada umjesto 600 dobijate nekih 750 KM. Zavisno koja je plata u pitanju. Tih 150 KM ili više bi prilično amortizovalo troškove i rast cijena, a ne bi generisalo novu inflaciju jer se sada inflacija više generiše zbog rasta plata i zbog ostalog, a bruto trošak ostaje isti”, objasnio je Hadžić.

Za kraj je istakao da bi vlade mogle dogovoriti sa proizvođačima i trgovcima određene subvencije ukoliko se krene u smanjivanje cijena, a što bi najviše osjetili građani.

Naprimjer litar mlijeka danas košta 2,20 KM. Pozitivno po građane bi bilo kada bi se postigao dogovor s nekim proizvođačima da umjesto za 2,20 KM mlijeko prodaju za 1,90 KM i da se odreknu jednog dijela zarade, ali da se odrekne i proizvođač, ali da vlast onda ide s mjerama subvencije. Tako bi se direktno smanjila cijena, a trgovci i proizvođači bi bili namireni.

Klix.ba