Jahić o utjecaju rata u Gazi na globalnu ekonomiju: Moguće je povećanje cijena

Borbe na Bliskom istoku i napadi na Gazu su ponovo pojačani, zbog čega se šire upozorenja da bi pogoršanje sukoba između Izraela i Hamasa u Pojasu Gaze moglo potkopati ekonomiju.

Ima li kriza na Bliskom istoku potencijal da uzdrma svjetsku ekonomiju saznali smo od ekonomistkinje Hatidže Jahić, profesorice Ekonomskog fakulteta u Sarajevu koja razjašnjava zbunjujuće naslove oko toga da će povećanja inflacije biti mnogo veća nego što su sada.

Je li neizbježna globalna recesija uslijed rata na Bliskom istoku?

Dodatna eskalacija sukoba na Bliskom istoku predstavlja značajan izazov i za globalnu ekonomiju i donosi blagi rizik od recesije. Ovaj sukob dolazi nakon nedavnih globalnih potresa izazvanih pandemijom COVID-19 i invazijom Rusije na Ukrajinu, što ostavlja svjetsku ekonomiju u izvjesno krhkom stanju s relativno ograničenom otpornošću na dodatne šokove jer se, zapravo, globalna ekonomija još suočava sa značajnim poremećajima.

Međutim, potencijal šireg regionalnog sukoba stvara zabrinutost zbog mogućnosti smanjenja globalnog ekonomskog rasta, obnavljanja rasta cijena energije i hrane, te opće globalne nestabilnosti. Ova zabrinutost proizlazi iz činjenice da su svjetske ekonomske aktivnosti osjetljive na fluktuacije u cijenama energenata (nafta i plin) s potencijalnim efektima na rast inflacije i širenje ekonomske nestabilnosti.

Osim toga, zabrinutost za povećanje globalne nesigurnosti dodatno pojačava i njena zavisnost od događanja na Bliskom istoku, koji čini trećinu svjetskog tržišta nafte. Eventualno povećanje cijena nafte, što je realno moguća posljedica ovih sukoba, neminovno je povezano i sa značajnim ekonomskim poremećajima, kao što je bilo u periodima naftnih šokova iz 1970-ih godina, uzrokovanih također ratnim događanjima kojima su prethodili razni politički sukobi.

Taj scenarij, koji uključuje padove i učestale promjene cijena nafte, može dodatno utjecati i na pad proizvodnje hrane i povećanje nesigurnosti u lancima njenog snabdijevanja. Stoga ova situacija pokazuje kompleksnost trenutnih geopolitičkih događanja i njihov potencijal da značajnije utječu na globalna ekonomska kretanja.

Zbog čega ovaj sukob ima potencijal da poremeti trgovinske rute i cijene energije?

Prvo, Bliski istok ostaje i dalje ključno područje proizvodnje nafte u svijetu, čineći trećinu svjetskog tržišta nafte. Iako su Sjedinjene Američke Države postale najveći svjetski proizvođač nafte, Bliski istok i dalje igra ključnu ulogu u globalnom snabdijevanju ovim energentom.

Drugo, cijene energije su jako osjetljive na globalne događaje. Bilo kakvo povećanje napetosti na Bliskom istoku dovodi do automatske reakcije tržišta, najčešće rastom cijena nafte, što značajno može uticati i na globalnu ekonomiju, posebno rast inflacije i potrošačkih cijena i tako izazvati određenu ekonomsku nestabilnost.

Sukobi u ovom području stvaraju, također, dodatnu zabrinutost oko sigurnosti trgovinskih ruta, posebno morskih prolaza i kanala kroz koje se odvija značajan dio svjetske naftne trgovine. Bilo kakva prijetnja tim trgovinskim rutama može uzrokovati poremećaje u snabdijevanju energijom i podići cijene nafte.

Šta je za susjedne zemlje (Egipat, Liban, Jordan) u toj regiji najveći ekonomski udar?

Za susjedne zemlje poput Egipta, Libana i Jordana, potencijalni sukob na Bliskom istoku predstavlja ozbiljan, ne isključivo sigurnosni i politički već i ekonomski izazov. Sve tri zemlje se suočavaju sa ozbiljnim ekonomskim izazovima poput visoke nezaposlenosti, javnog duga i posljedica pandemije Covid-19. Dodatno, Liban je suočen i s ozbiljnom ekonomskom krizom obilježenom hiperinflacijom.

Susjedne zemlje su često ekonomski i energetski povezane s regijom, posebno kroz snabdijevanje naftom. Zbog toga bi se u slučaju eskalacije sukoba i poremećaja u proizvodnji ili transportu nafte, ove zemlje mogle dodatno suočiti s povećanjem cijena energenata, što bi dodatno opteretilo njihove ionako slabe ekonomije. To bi se odrazilo na troškove proizvodnje, cijene energije za građane, ali i na druge poremećaje i opću inflaciju.

Ovise i o stabilnosti regionalne trgovine i pomorskog transporta. Tako bi eventualni zastoji ili nesigurnosti u tim sektorima nastali zbog sukoba u tom području mogli značajno otežavati, ometati i usporavati njihovu vanjsku trgovinu i logističke tokove. To bi imalo potencijalno značajne posljedice na uvoz i izvoz robe, s konačnim negativnim uticajem na ukupan ekonomski rast.

U kontekstu nestabilnosti na Bliskom istoku, realno je očekivati da bi susjedne zemlje osjetile i iskusile dodatnu dozu političke i socijalne nestabilnosti. Takva nesigurnost bi sasvim sigurno obeshrabrila strane investitore i dovela do smanjenja investicija.

Zašto je pogrešno razdvojiti politiku, ekonomiju i sigurnost?

Historijski posmatrajući ovu vezu, najčešće se prepoznaju tri različita perioda koja su interesantna i za posmatranje međunarodne ekonomije, razvoja međunarodnih finansijskih i razvojnih institucija, te ekonomskih integracija. To su periodi prije Hladnog rata, tokom Hladnog rata i savremeni kontekst u kojem živimo. Svaki od ovih perioda oblikovao je specifične modele, kako sigurnosti tako i ekonomije.

U današnjem složenom geopolitičkom okruženju, međusobno djelovanje ekonomije, politike i sigurnosti je neosporno. Vlade značajno utječu na ekonomske aktivnosti putem različitih politika, zakonskog te institucionalnog okvira. Stabilnost političkog okruženja je temelj ekonomskog rasta, dok nesigurna politička klima smanjuje investicije i otežava ekonomske aktivnosti.

Današnja globalna ekonomska međuzavisnost dodala je novu dimenziju ovoj već kompleksnoj vezi, a to je potreba za globalnom perspektivom prilikom procjena različitih sigurnosnih rizika kao i u toku procesa kreiranja ekonomskih politika. Donositelji odluka i kreatori politika moraju razumjeti ovu kompleksnost kako bi efikasno rješavali izazove i radili na poticanju i održavanju stabilnosti i prosperiteta.

Ko će se pozabaviti tim ekonomskim haosom, koje lidere smatrate ključnim u tome – s tim da mediji spominju Joe Bidena i Evropsku Uniju?

Evropska unija je ovo već prepoznala kao mogući problem te usred prijetnje recesije u tom smislu vodi razgovore s Egiptom, razmatrajući pitanja koja se odnose na dodatnu finansijsku pomoći i strategije upravljanja migracijama.

Kina kao značajan akter u globalnoj ekonomiji, suočava se također s raznim izazovima, uključujući probleme na tržištu nekretnina i najslabiji rast u posljednje gotovo tri decenije. S druge strane, prognoze za Sjedinjene Američke Države su dosta pozitivne, koje uključuju snažan ekonomski rast podržan faktorima koji utiču na usporavanje inflacije, rast štednje i povećanje zaposlenosti.

Prognoze za Indiju su također pozitivne. Međutim, regija koja se suočava s najvećim izazovima je Subsaharska Afrika. Čak i prije posljednjeg sukoba u Palestini, procijenjeno je da će ova regija imati ekonomski pad i već se spominje da će i ovo destljeće biti izgubljeno kada je riječ o ekonomskom razvoju ovog dijela Afrike. Saradnja između lidera ovih regija, uz podršku međunarodnih organizacija može biti ključna u minimiziranju negativnih uticaja sukoba, ekonomske nestabilnosti i migracijskih pritisaka.

U svakom slučaju, suočavanje s “ekonomskim haosom” zahtijeva zajednički rad i koordinaciju lidera širom svijeta, naročito lidera zemalja sa najrazvijenih ekonomija, s posebnim fokusom na stabilnost, održiv ekonomski rast i rješavanje ključnih izazova koji proizlaze iz kompleksne globalne situacije, poput energetske tranzicije i zelenog rasta.

Uprkos obećanjima i težnjama pojedinih vlada o zelenoj eri, naftni biznis je veći nego ikad, profit raste, a proizvodnja je u porastu. “Propadanje” naftne industrije je precijenjeno, smatrate li?

Iako se pojedine vlade obavezuju na postizanje zelene ere, trenutni trendovi u naftnom poslovanju ukazuju na to da je industrija i dalje iznimno snažna. Profiti rastu, a proizvodnja se povećava, što baca sumnju na tvrdnje o “propadanju” naftne industrije, a ideja o njenom potpunom krahiranju je precijenjena. Ovaj rast ukazuje samo na to da će nafta i dalje imati značajnu ulogu kada je riječ o energiji, uprkos tranziciji ka održivijim izvorima energije.

U ovom kontekstu, rastući naglasak na zelenoj ekonomiji dodatno će u budućnosti transformirati dinamiku naftne industrije. Svjetski napori usmjereni prema smanjenju emisija stakleničkih plinova i poticanju održivosti potiču naftne kompanije da istraže inovativne tehnologije, poput obnovljivih izvora energije, s ciljem smanjenja ekološkog utjecaja.

Klix.ba