Za pomor ribe u Blihi “nema” krivaca, na Uni grade male hidroelektrane, na Bjelašnici ugrožena prašuma Ravna Vala
Usljed velikog ekološkog incidenta na rijeci Blihi, na dijelu njenog toka koji protiče kroz urbano područje Sanskog Mosta, nizvodno od mosta u Pobriježju, došlo je do uginuća hiljada riba, a uzroci ovoga događaja još se istražuju.
Predstavnici Ribolovačkog društva “Devet rijeka”, na svom zvaničnom Facebook profilu objavili su da su “nakon što je došlo do katastrofalnog pomora ribe, dostavili uzorke na analizu u JU Veterinarski zavod Bihać, i to uginulu ribu te vodu radi mikrobiološke analize, i u JU Zavod za javno zdravstvo USK, vodu radi fizičko-hemijske analize”.
– Nadamo se da će analiza ukazati na uzrok kako bi se odgovorni za ovu katastrofu mogli identifikovati – istakli su.
Rudnik bitan Elektroprivredi pa može zagađivati
Anes Podić iz Eko akcije kaže da u “ovlaštenim labaratorijama, nažalost, imamo dosta korupcije”.
– Vrlo često stigne nalaz da je sve uredu sa vodom, kao što je bilo u slučaju Mittala i zagađenja Bosne. Uglavnom zagađivač nikada ne bude kažnjen. Naše pretpostavke su da je za ovo odgovoran rudnik uglja koji se nalazi u Gornjem Kamengradu zbog kojeg je voda u Blihi redovno mutna. Mutna voda itekako može ubiti ribe, a pogotovo kada imate kombinaciju povećane mutnoće sa visokom temperaturom – pojašnjava Podić.
Na pitanje koliko je to opasno za ljude, kaže da mutna voda nije, ali ne znamo “šta zbog tog rudnika završi u Blihi” i koliko je opasno za ljude.
– Monitoringa nema. BiH ni na jednom nivou nema Agenciju o zaštiti okoliša. Zvanične institucije nekakve postoje, ali od toga nema koristi. Rudnik posljednjih više od pola godine radi bez dozvole, istekla im je prošla, nova nije izdata, nisu ispunili uvjete iz prošle. Inspekcija da ih zatvori neće jer taj rudnik je jako bitan za Elektroprivredu i očito se progleda kroz prste i svakom zagađenju koje dolazi od rudnika. A zagađenje je takvo da su vode čuvenog vodopada Blihe sivo-smeđe boje, a ne zelene kao što su bile, prije nego je rudnik počeo da radi – tvrdi Podić.
Sutra protestni skup za spas Une
I izvor Une uzurpiran je neodgovornim političkim odlukama iz Hrvatske gdje prave hidroelektranu. Podiglo je to na noge i Krajišnike koji se žele ujediniti sa susjedima kako bi spasili rijeku.
Fondacija Atelje za društvene promjene – ACT danas je pružila solidarnu podršku mještanima i mještankama Donje Suvaje u Hrvatskoj u njihovoj borbi protiv izgradnje male hidroelektrane (mHE) neposredno ispod vrela Une.
– Iako je ovaj lokalitet još od 1968. godine zaštićen kao hidrološki spomenik prirode i dio mreže Natura 2000, nedavno je lokalni investitor počeo izgradnju mHE na temelju dozvola koje su odobrene prije 8-10 godina. Za ovaj projekat, čija je realizacija planirana na tek tri kilometra udaljenosti od granice, gdje Una ima status nacionalnog parka, resorno ministarstvo Hrvatske, članice Evropske unije, još 2013. godine odlučilo je da nije potrebno izraditi studiju o utjecaju na okoliš, što je katastrofalna odluka.
Rijeke nas spajaju i u ime bosanskohercegovačkih čuvara i čuvarica rijeka danas smo prijateljima iz lokalne neformalne grupe i Udruženja “Una” prenijeli poruke podrške u borbi za spas ovog jedinstvenog bisera. Vidimo se i na protestnom skupu za spas rijeke Une koji će biti održan na ovom lokalitetu 25. jula u 11 sati – poručili su iz Fondacije ACT.
No tu nije kraj uništavanju prirodnog blaga. U toku su i nova krčenja šume na Bjelašnici, upozoravaju iz Eko akcije.
Troši se društveni novac u korist privatnicima
– Odluka Ustavnog suda BiH, kojom su poništene odluke vlada FBiH i RS-a o raspolaganju državnim zemljištem – šumama, ne odnosi se na osam kantona Federacije koji su nadležnost o raspolaganju šumskim zemljištem prenijeli na sebe.
U Kantonu Sarajevo se nastavlja intenzivno pretvaranje državnog zemljišta – šume, u privatno građevinsko zemljište – istakli su iz Eko akcije.
Podić dodaje i da su “regulacioni planovi o gradnji stambenog naselja na Bjelašnici nelegalno doneseni”.
– Nisu u skladu sa prostornim planom kantona, a inspekcije nikada nisu reagovale. U ovo što se dešava na Bjelašnici, toliko je ljudi na visokim položajima upetljano u te apartmanske transakcije da jednostavno očito nikome nije u interesu da se tome stane ukraj i posljednje što se desilo jeste da strateška studija procjene utjecaja novog regulacionog plana na okoliš je prošla bez javne rasprave i možemo očekivati novu devastaciju. Ugrožena je prašuma Ravna Vala jer plan je takav da će Ravna Vala biti okružena zgradama i apartmanima.
Opet je tu suštinski problem kakvu mi korist imamo od tog skijališta. Usljed klimatske krize nikakvu održivu budućnost to nema. To skijalište nikada neće praviti novac, nikad neće vratiti ni mali dio novca koji je uložen u njega, a uloženo je više stotina miliona KM.
UNDP je pokrenuo izradu studije koliko su skijališta na Bjelašnici i Jahorini ugrožena krizom, a naše vlasti, kada je u pitanju Bjelašnica, nikada javnosti nisu prezentirali ni jednu jedinu stranicu koja je računica i ima li to smisla. A ono što “ima smisla” je da gore kvadrat košta 4.000 KM zahvaljujući skijalištu u koje se ulaže. To je, bojim se, jedini razlog zašto se troši toliki novac na skijalište koje nema perspektivu, da bi se ovi apartmani prodali. Jer da nema skijališta, cijena kvadrata na Bjelašnici bi bila mnogo puta manja.
Znači, troši se društveni novac da bi se privatnicima uvećala zarada – zaključio je Podić.
Faktor.ba
Program Radio Kaknja možete slušati UŽIVO na ovom linku. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook | Instagram | Twitter