U BiH nema vakcina protiv majmunskih boginja: Kakva je mogućnost zaraze ovom bolešću?

Majmunske boginje su u proteklom periodu izazvale zabrinutost širom svijeta, a zabilježen je i prvi slučaj u Hrvatskoj. Koje su najnovije smjernice Svjetske zdravstvene organizacije za putnike iz Bosne i Hercegovine koji planiraju posjetiti zemlje gdje je rizik od zaraze veći kolege sa N1 su razgovarale sa Mirzom Palo, stručnim saradnikom Svjetske zdravstvene organizacije u BiH koji je pojasnio i način na koji se one prenose.

Palo je naglasio da je i 2022. godine Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) izdala uzpozorenje za međunarodnu vanrednu situaciju zbog epidemije majmunskih boginja ističući da nema razloga za paniku. Dodao je da se ljudi trebaju ispravno informisati kako ne bi bili podložni dezinformacijama.

“Majmunske boginje se javljaju, uglavnom, tradicionalno u Africi, odnosno, centralnom i zapadnom dijelu te zemlje i proteklih decenija nisu izlazile iz tog regiona gdje se endemski javljaju. Tokom 2022. godine smo zabilježili od grupe dva epidemiju koja je bila globalna sa hiljadama slučajeva. Sa današnjim danom je zabilježeno 100.000 slučajeva i više od 200 njih sa smrtnim ishodom. To nije opasna bolest, ali opet treba biti oprezan”, rekao je.

Zatim je iznio i preporuke WHO-a.

“Za sve naše građane koji planiraju putovanje u rizična područja (centralna i zapadna Afrika i Demokratska republika Kongo) svakako da savjetujemo izbjegavanje bliskog kontakta s osobama koje ne poznaju dobro i koje mogu imati simptome gripe, prehlade, visoke temperature, groznice, kašlja, bolova u mišićima i sl. Treba svakako pratiti lokalne zdravstvene vlasti i svoje zemlje, ali i drugih zemalja u kojima planirate putovanje”, pojasnio je sagovornik.

Kaže da su u svijetu dostupne vakcine dva proizvođača, a koje se koriste protiv, odnosno, protiv sprečavanje širenja virusa majmunskih boginja.

“Međutim, u BiH još nisu dostupne. Postojali su planovi i vjerujem da još postoje da se nabave određena količina, ali one nisu preporučene svim građanima već rizičnim grupama gdje se ta bolest može proširiti i zdravstvenim radnicima koji rade na testiranju na ovu zaraznu bolest. Te vakcine sada nisu dostupne, a one se inače mogu dati prije ekspozicije (preventivno) i nakon kontakta s osobom koja razvija ili će razviti ili je već razvila majmunske boginje”, dodao je Palo.

Kakve simptome razvija ovo oboljenje?

“Osoba zaražena majmunskim boginjama u periodu od šest do 13 dana može razviti simptome visoke temperature, bola u mišićima, glavobolje, upaljenog grla, otok limfnih čvorova i to je veoma karakteristično simptomima gripe i sličnih virusnih oboljenja. Međutim, sada nije sezona gripe pa se ne mogu pomiješati simptomi tako da se jasno može uočiti onda da je riječ o majmunskim boginjama. Dalje se ta bolest manifestira kroz osip koji se pojavljuje na licu i migrira prema tabanima i dlanovima. Prvi i klasični simptomi su glavobolja, temperatura, upala grla i bol u mišićima, a nakon toga ide osip u obliku pustula koje kasnije prelaze u kraste u roku od dvije do četiri sedmice”, naglasio je Palo.

Palo je istakao da je u ovom slučaju ključno pitanje prijenosa zaraze majmunskim boginjama.

“Ono što do sada znamo je to da se virus majmunskih boginja prenosi isključivo bliskim kontaktom. Dakle, jako je dobro što još nije dokazano da se prenose kapljičnim putem poput većine drugih zaraznih bolesti. Trenutno je epidemija morbila koje se prenose kapljičnim putem i koji su veoma zarazni. A kada kažemo bliski kontakt kod majmunskih boginja pri tome mislimo na seksualni kontakt, dijeljenje postelje, izloženi dugotrajni kontakt kože na kožu pogotovo ako govorimo o ovim osipima pustulama tu se virus razmnožava i tako se širi. U to spadaju smještajni kapaciteti u drugim zemljama naročito u Africi, a gdje više ljudi boravi zajedno i ne može se odvojiti i tu je riječ o kolektivnim smještajima. U njima ljudi koriste iste predmete za ličnu higijenu. Tako da je uvijek preporuka bila da se održava lična higijena i da se drži distanca”, dodao je Palo.

Da li je bitno u ovom slučaju da se i BiH priprema za širenje potencijalne zaraze?

“Svakako da je to značajno. Možemo se vratiti dvije godine unazad kada je bila epidemija m,ajmunskih boginja i tada je WHO obezbijedila testove koji su, koliko mi je poznato, dostupni u Srajevu i Banjaluci i u velikim klinikama tako da se testiranje, ukoliko postoji sumnja, može uraditi. Prije dvije godine smo imali više od 10 slučajeva zabilježenih u Kantonu Sarajevo. Važno je istaći da je rizik veoma nizak jer BiH i njen aerodrom nemaju direktne veze s afričkim zemljama (direktna avioputovanja) tako da će ovi slučajevi kao što je to u Švedskoj, biti uhvaćeni na drugim aerodromima u drugim zemljama i bitan je jak nadzor zdravstvenog sistema. Pored ovog jednog potvrđenog slučaja vjerujemo da postoji i nekoliko desetina nepotvrđenih slučajeva koje su sistemi propustili i koji će naknadno biti zavedeni u evidenciji”, zaključio je Palo.

N1