Sladić otkriva možemo li biti mirniji: Evo kakvo nas vrijeme očekuje narednih dana

Meteorolog Nedim Sladić je u razgovoru za N1 govorio o intenzitetu padavina te šta možemo očekivati u narednom periodu s aspekta vremenskih prilika.

Katastrofalne poplave sa smrtnim posljedicama pogodile su dijelove Bosne i Hercegovine, nakon obilnih padavina u noći sa četvrtka na petak. Situacija na terenu i dalje je dramatična, a uz klizišta, poplavljene domove, prekinuta je i putna komunikacija u pomenutim područjima. Meteorolog Nedim Sladić je u razgovoru za N1 govorio o intenzitetu padavina te šta možemo očekivati u narednom periodu s aspekta vremenskih prilika.

“Možemo biti mirniji s obzirom na to da je glavnina obilnih padavina koje su zahvatile BiH i koje su povezane sjakim ciklonalnim poremećajem u Jadranu sada odmakle istočnije i jugoistočnije od naših krajeva, tako da je glavnina padavina iza nas, pred nama su mirniji sati, danas se očekuju duži periodi suhog vremena, rijetko može biti slabe kiše, vikend je u lijepom mirnom vremenu barem za ove dijelove”, kazao je Sladić, dodavši kako su lokalni pljuskovi mogući na sjeveru i sjeveroistoku zemlje, ali ni približnog intenziteta kao što su padavine koje su zabilježene protekle noći.

Naglasio je da se očekuje stabilizacija situacije u nedjelju, sa sve više sunca, što će pomoći u uklanjanju štete i povratku u normalnost. U ponedjeljak je prvi stabilan dan, sunčan i miran, a nova nas promjena očekuje sredinom sedmice.

Pojašnjavajući intenzitet padavina koji je registrovan protekle noći, rekao je da je lokalno, u samo 24 sata palo više od jednomjesečnog prosjeka, što odvodni sistem nije mogao primiti.

“Agencija za vodno područje rijeke Save i Federalni hidrometeorološki zavod izdali su brojna upozorenja na mogućnost poplava u gornjem slivu rijeke Une, ali ta zona je otišla južnije i zahvatila dio Hercegovine i centralnu Bosnu. I u takvim slučajevima nijedna zemlja pa čak ni BiH se ne može boriti sa takvim poplavama. Ovo bi bio slučaj u svim europskim zemljama. Ne može nijedna uređena zemlja a da ne govorimo o zemljama koje imaju slabiju infrastrukturu”, naglasio je Sladić.

Dodaje da su izrazito toplo ljeto i znatno toplija mora uzrokovala da se toplotna energija ispusti iz zemljine atmosfere u višu atmosferu, gdje se kondenzovala i uzrokovala obilne padavine.

“Ovo ljeto temperatura Jadranskog mora bila je za 5 stepeni viša, ako primjenimo analogiju ‘puta 7’ mi imamo 35 posto više vodene pare u atmosferi i ne treba čuditi da imamo izrazito velike količine padavina u kratkom periodu, pritjecanje hladnog zraka koje je poggoršalo ovaj mehanizam i suho tlo što je poslužilo kao manji otpor da bi došlo do prvih odrona, ali i požari koji su devastirali prirodu, jer vegetacija nije imala šta upiti, zemljište je bilo suho i golo i otpor je smanjen, došlo je do procesa erozije tla, ali se pogoršalo padavinama”, pojasnio je.

Kada su u pitanju upozorenja stanovništva i da li su ona bila pravovremena, odgovara:

“Jedina relevantna tijela su nadležni hidrometeorološki zavodi FBiH i RS, u kolaboraciji sa Agencijom za vodno područje rijeke Save. To su agencije koje surađuju sa civilnim zaštitama tako da u tom aspektu to su tijela koja su izdala niz upozorenja pravovremeno prije nego što će se desiti velika količina padavina u kratkom periodu. Samim tim, naša zadaća je bila da damo prognozu vremena. Ono što se može poboljšati je da imamo sistem upozorenja na mobilnim telefonima, signal da postoji mogućnost da će doći do ovih situacija”.

Radi li se o posljedici klimatskih promjena?

“Jedan specifični ekstrem ne može automatski biti povezan s klimatskim promjena, moramo rigorozno proći podatke i vidjeti kolika je vjerovatnost da se ponovi ovakav događaj. Ako pogledamo slučaj 2014. godine, mnogo šira područja su zahvaćena poplavama, skoro pola države, ali kad se radio povratni period u kojem se očekuje da će ovakav događaj ekstremnih razmjera da se ponovi, mi smo imali podatke od slovenske agencije za okoliš koja je radila studiju gdje je utrvđeno da na području Tuzle su bile jednom u 10 hiljada godina što se smatralo presedanom, dakle šansa je bila minimalna. Ali kad vidimo učestalost frekvencije ovakvih događaja onda možemo preliminarno reći da se radi o klimatskim promjenama”, zaključuje.