Veliki broj područja u Federaciji BiH izložen je riziku od bujičnih tokova

S obzirom na geomorfološku i geološku građu, veliki broj područja u Federaciji Bosne i Hercegovine izložen je riziku od bujičnih tokova, izjavio je u intervjuu za Fenu direktor Federalnog zavoda za geologiju Vedad Demir, naglasivši da je potrebno poduzeti adekvatne preventivne korake, uključujući unapređenje prostornog planiranja, implementaciju zaštitnih struktura i uspostavljanje sistema ranog upozoravanja kako bi se smanjio rizik od budućih katastrofa.

Upitan da li za tragediju koja se desila u Jablanici, ali i u Fojnici, Kreševu i Kiseljaku možemo reći da je u pitajnju isključivo prirodna katastrofa ili bi posljedice bile manje da nije bilo negativnog djelovanja čovjeka, Demir kaže da su egzogeni geomorfološki procesi, kojima smo svjedočili posljednjih dana, uključujući bujične tokove i klizišta, uobičajeni u geološkom vremenskom okviru.

“Ovi procesi kontinuirano oblikuju reljef i prostor na kojem živimo. Poplave, kao dio hidroloških procesa, često djeluju kao inicijatori ovih geomorfoloških promjena, pokrećući eroziju, odrone i bujične tokove. Tragedije i štete koje su nastale posljedica su našeg prilagođavanja ovim procesima i načina na koji ih prepoznajemo i odgovaramo na njih. Antropogene aktivnosti, poput degradacije biljnog pokrivača i nelegalne gradnje, dodatno utiču na intenzitet ovih procesa, čineći ih opasnijima. Iako su ovi procesi prirodni, ljudski faktori svakako doprinose njihovom pojačanju i težim posljedicama”, rekao je Demir.

Upozorio je da je s obzirom na geomorfološku i geološku građu, veliki broj područja u Federaciji Bosne i Hercegovine izložen riziku od bujičnih tokova.

Pojašnjava da u brdsko-planinskim predjelima, geomorfološki procesi poput bujičnih tokova formiraju zaravnjene i blago nagnute prostore, odnosno aluvijalne lepeze, koje su privlačne za gradnju zbog povoljnog nagiba, dobre drenaže i relativne sigurnosti od velikih rijeka poput Neretve. Međutim, ti prostori su povremeno izloženi visokoenergetskim bujičnim tokovima, koji nose velike količine sedimenta, stijenskih blokova i stabala, a često i antropogeni otpad, što može izazvati ozbiljne štete na građevinama i ugroziti živote stanovnika.

“Donja Jablanica, kao primjer, izgrađena je na aluvijalnoj lepezi, na ostacima prethodnih bujičnih nanosa, koji su se mnogo puta sjurili kroz isto padinsko korito tokom geološke historije. S obzirom na to, ključno je identificirati ovakve geomorfološke oblike poput aluvijalnih lepeza i padinskih korita, analizirati njihove slivove, litološku građu i sastav kvartarnog pokrivača, te procijeniti rizik od budućih bujičnih tokova. Potrebno je poduzeti adekvatne preventivne korake, uključujući unapređenje prostornog planiranja, implementaciju zaštitnih struktura i uspostavljanje sistema ranog upozoravanja kako bi se smanjio rizik od budućih katastrofa”, kaže Demir.

Dalje navodi da su područja sa izraženim rizikom od bujičnih naleta često privlačna za gradnju zbog relativno blagog nagiba terena.

Međutim, ona su često okružena nepristupačnim terenima s izraženim reljefom, strmim padinama i uskim kanjonima, što rezultira ograničenim prostorom za izgradnju.

“Tamo gdje već postoje naselja koja su podložna poplavama i bujičnim tokovima blokovskog karaktera, neophodno je provesti sveobuhvatne preventivne mjere, kao što su izgradnja zaštitnih struktura, stabilizacija padina i uređenje bujičnih korita. Što se tiče novogradnje, ona bi trebala biti strogo zabranjena dok se ne ispune odgovarajući sigurnosni standardi, kako bi se minimizirao rizik od katastrofa”, zaključio je direktor Federalnog zavoda za geologiju Vedad Demir u intervjuu za Fenu.

Fena