Kraj godine donosi novi talas poskupljenja u Bosni i Hercegovini

Cijene osnovnih životnih namirnica u Bosni i Hercegovini ponovo rastu, što dodatno opterećuje već osiromašene kućne budžete. Najnoviji udar osjetili su kupci kroz poskupljenje jestivog ulja i povrća, dok proizvođači najavljuju da situacija neće biti bolja ni u narednim mjesecima.

Prema informacijama BHRT-a, cijena litra jestivog ulja porasla je i do 70 feninga, a proizvođači objašnjavaju da je glavni razlog loš prinos uljarica, uz turbulencije na svjetskom tržištu. U jedinoj rafineriji ulja u zemlji, kompaniji Bimal, navode da domaća proizvodnja ne zadovoljava potrebe tržišta, što ih prisiljava na oslanjanje na uvoz.

“Naša kompanija otkupi sve što domaći proizvođači proizvedu, ukoliko ispunjava standarde, ali to nije dovoljno za domaće tržište. Uz to, ulje je berzanska roba, pa kretanja na svjetskoj berzi direktno utiču na cijene kod nas”, kažu iz Bimala.

Istovremeno, kraj godine donio je poskupljenje povrća na pijacama. Domaće povrće je sve rijeđe dostupno, dok su cijene uvoznog papra i patlidžana dostigle pet, odnosno šest konvertibilnih maraka po kilogramu.

“Povrće polako nestaje, a i domaće je bilo skupo. Očekivano je da uvozno povrće ima još više cijene”, kaže Olenija Trifković, prodavačica na pijaci.

Dok se ulje skuplje prodaje, poskupljenje ovog proizvoda reflektuje se i na druge usluge. Mirko Nikolić, radnik u ribarnici, istakao je da cijena uslužnog pečenja ribe ostaje ista za sada, ali da troškovi neprekidno rastu.

“Ulje je skočilo, sve je skočilo. Za sada nismo mijenjali cijene, ali za sljedeću godinu ćemo vidjeti šta ćemo raditi”, navodi Nikolić.

Potrošači u Bosni i Hercegovini su ogorčeni, ali ne i iznenađeni novim talasom poskupljenja.

“Sve što urade, na kraju mi plaćamo. Svaka reorganizacija završi na našim leđima”, kaže Jovan Vasilić iz Udruženja potrošača “Zvono” Bijeljina.

Ekonomista Aleksa Milojević upozorava da se u Bosni i Hercegovini na hranu troši više od 70 posto kućnog budžeta, dok je u zapadnim zemljama taj udio oko 30 posto.

“To jasno govori o stepenu siromaštva u našem društvu”, naglašava Milojević.

Na pragu nove godine, Bosanci i Hercegovci se suočavaju s očekivanjima da će cijene nastaviti rasti, dok sistemska rješenja i dalje izostaju.

Zenit.ba